NAZIV SVEUČILIŠTA

Ljudske migracije i promjene u okolišu

Seminarski rad

MJESTO, siječanj 2024.

Sadržaj

1. UVOD..................................................................................................................................1
2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA I IZAZOVA.............................................................2
2.1. Situacijska analiza ljudskih migracija – aktualni profil...................................................2
3. ZAKLJUČAK......................................................................................................................7
LITERATURA...........................................................................................................................8
 1. UVOD

Ljudske migracije i promjene u okolišu predstavljaju složen i međusobno povezan

fenomen koji oblikuje suvremeni svijet. Ovaj dinamični odnos između ljudske aktivnosti i
okoliša ima duboke i sveprisutne posljedice na društvo, ekonomiju i ekologiju. Dok se ljudske
migracije odvijaju iz različitih razloga, od ekonomske potrebe do izbjegličkih situacija,
promjene u okolišu sve više postaju ključni faktor koji utječe na odluke o kretanju ljudi širom
svijeta. Globalne klimatske promjene, degradacija tla, gubitak biološke raznolikosti i
ekstremni vremenski uvjeti sve su učestaliji izazovi s kojima se suočava naš planet. Ti
ekološki problemi ne samo da utječu na osnovne uvjete života, već često izazivaju i ozbiljne
društvene nestabilnosti. Zbog toga se ljudi često prisiljavaju napustiti svoje domove u potrazi
za boljim uvjetima života ili jednostavno kako bi preživjeli.

Povezanost između ljudskih migracija i promjena u okolišu ogleda se u raznovrsnim

scenarijima, uključujući migracije zbog poplava, suša, erozije tla ili ekstremnih temperatura.
Osim toga, industrijske aktivnosti, urbanizacija i neodrživo korištenje prirodnih resursa
također doprinose modificiranju okoliša, što može izravno ili neizravno poticati migracije.
Ova međusobna povezanost zahtijeva holistički pristup koji uključuje globalne politike,
održivo upravljanje resursima, jačanje kapaciteta društava da se prilagode promjenama i
unapređivanje međunarodne suradnje. Rasprava o ljudskim migracijama i promjenama u
okolišu ne samo da potiče duboko promišljanje o našoj ulozi u oblikovanju svijeta oko nas,
već i postavlja pitanje održivosti naše trenutne civilizacije u kontekstu sve očitijih ekoloških
izazova.

1
 2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA I IZAZOVA

Svjetski je svjedok sveprisutnih promjena u kretanju ljudi, potaknutih različitim

čimbenicima kao što su geopolitičke nestabilnosti, klimatske promjene, ekonomska
nejednakost te potreba za boljim životnim uvjetima i sigurnošću. Ovaj tekst će analizirati
kako navedeni faktori oblikuju suvremene migracije, istražujući izazove s kojima se
suočavaju migranti, zemlje domaćini i međunarodna zajednica. Kroz temeljitu analizu
trenutnog stanja migracija, otkrit će se kompleksnost ovog globalnog fenomena te će se
pokušati sagledati perspektive koje će nam pomoći u boljem razumijevanju i suočavanju s
izazovima proizašlim iz migracija u suvremenom svijetu.

2.1. Situacijska analiza ljudskih migracija – aktualni profil

Trenutna situacija u svijetu vezana uz migracije odražava se u kompleksnom mozaiku

događaja, dinamika koje proizlaze iz različitih faktora, uključujući geopolitičke nestabilnosti,
klimatske promjene, ekonomske izazove i socijalne dinamike. Ovo je razdoblje u kojem
migracije postaju ključno pitanje na globalnom dnevnom redu, potičući reakcije na lokalnoj,
nacionalnoj i međunarodnoj razini. Sukobi i nestabilnosti u različitim dijelovima svijeta,
poput Bliskog istoka, Afrike i dijelova Azije, izazivaju masovna kretanja ljudi u potrazi za
sigurnošću i stabilnošću (Artal – Tur et al., 2014.). Ratovi, terorističke prijetnje i politička
represija prisiljavaju milijune ljudi da napuste svoje domove i potraže utočište drugdje.
Klimatske promjene sve značajnije utječu na migracije. Porast razine mora, ekstremni
vremenski uvjeti, poplave i suše prisiljavaju zajednice da se sele kako bi izbjegle nepovoljne
uvjete (Gore, 2007.). Klimatski izazovi posebno pogađaju područja s niskim ekonomskim
razvojem. Gospodarske nejednakosti i nedostatak prilika u određenim regijama potiču
ekonomske migracije. Ljudi često napuštaju svoje domove u potrazi za boljim
zapošljavanjem, obrazovanjem i općenito povoljnijim životnim uvjetima. Ovaj oblik
migracija često stvara pritisak na tržište rada i socijalne sustave u državama domaćinima.

2
 Izbjegličke krize, kao što je ona iz Sirije, Afganistana i drugih područja, i dalje
oblikuju globalnu situaciju migracija (De Hass, 2017.). Milijuni ljudi bježe pred ratom i
progonom, tražeći utočište u susjednim zemljama ili putem rizičnih putovanja prema
razvijenim državama (Lalić Novak i Kraljević, 2014.).

Pandemija je prouzrokovala naglo zaustavljanje migracija, a iako je ovo stanje

privremeno, može imati dugoročne posljedice na općeniti osjećaj suzdržanosti i nepovjerenja
prema otvorenosti, što bi moglo dugoročno utjecati na spremnost zemalja da prihvate
migrante. Smanjenje migracija i visoka nezaposlenost u odredišnim gospodarstvima mogli bi
naštetiti zemljama podrijetla, posebno siromašnijima, koje se značajno oslanjaju na doznake
koje radnici migranti šalju kući. Stavljanje migracija u perspektivu, 2019. godine 270 milijuna
ljudi u svijetu bili su migranti (IMF, 2023.), što znači da nisu živjeli u svojoj zemlji rođenja.
Ta populacija migranata povećala se za 120 milijuna od 1990. godine. Unatoč tome, udio
migranata u svjetskoj populaciji kretao se oko 3% tijekom proteklih 60 godina (IMF, 2023.).
Značajan je podatak da se udio imigranata u ukupnom stanovništvu razvijenih gospodarstava
povećao sa 7% na 12% (IMF, 2023.), dok je udio imigranata u tržištima u nastajanju i
gospodarstvima u razvoju ostao stabilan na oko 2%. Važno je napomenuti da se migranti
često naseljavaju u svojoj matičnoj regiji. Unatoč tome, značajan dio međunarodne migracije
odvija se na velikim udaljenostima, primjerice od južne Azije do Bliskog istoka, posebno iz
tržišta u nastajanju i gospodarstava u razvoju prema razvijenim gospodarstvima.

Različite države različito reagiraju na migrantske tokove. Dok neke zemlje pružaju
humanitarnu pomoć i utočište, druge primjenjuju restriktivne politike i jačaju kontrole na
granicama (Lalić i Novak, 2014.). Međunarodna zajednica suočava se s izazovom razvoja
koordiniranih i održivih rješenja za izbjegličke krize i općenito za upravljanje globalnim
migracijskim pitanjima. Integracija migranata u društva domaćina predstavlja izazov koji se
razlikuje od zemlje do zemlje. Pitanja građanskog sudjelovanja, jezične barijere, kulturna
raznolikost i priznavanje prava migranata često su ključni aspekti koji definiraju socijalnu
dinamiku društava u koja dolaze migranti.

Trenutačna situacija u svijetu povezana s migracijama odražava duboku kompleksnost

i dinamiku suvremenih migracijskih tokova. Razumijevanje ove situacije ključno je za
oblikovanje politika, strategija i međunarodnih suradnji koje će odgovoriti na izazove
migracija i doprinijeti izgradnji pravednijeg, održivijeg svijeta.

3
 2.2. Značaj promjena u okolišu u funkciji suvremenih migracija

U posljednjim desetljećima, klimatske promjene postale su jedan od ključnih

čimbenika koji oblikuju suvremeni svijet, posebno kada je riječ o međunarodnim
migracijama. Utjecaj globalnog zagrijavanja, promjena u uzorcima oborina, porast razine
mora i ekstremni vremenski događaji sve su češći i ozbiljniji, potičući migracije širom svijeta.
Jedan od ključnih aspekata utjecaja klimatskih promjena na međunarodne migracije je
neposredan utjecaj na okoliš u kojem ljudi žive. Porast razine mora prijeti obalnim
područjima, dok su ekstremni vremenski događaji poput uragana, poplava i suša sve učestaliji.
Ovi ekološki stresori često dovode do gubitka života, uništavanja domova i smanjenja
plodnosti tla, prisiljavajući zajednice da se premjeste kako bi preživjele.

Globalizacija i suvremene migracije često su tijesno povezane, stvarajući kompleksan

skup dinamika koje oblikuju suvremeni svijet. Pojam globalizacije, koji se definira kao sve
veće povezivanje i integracija svjetskog gospodarstva, kulture i politike (Mesić, 2002.),
značajno utječe na migracijske obrasce i fenomene. Međunarodna migracija predstavlja
ključni kanal za postizanje materijalnog napretka, kako za same migrante, tako i za njihovo
potomstvo (Koczan et al., 2021.). Premještanje ljudi preko državnih granica, posebno iz
manje razvijenih u bogatije zemlje, ima dubok utjecaj na različite razine društva. Prvo, utječe
na same migrante omogućujući im ostvarivanje većih prihoda zbog povećane produktivnosti u
odredišnoj zemlji. Osim toga, ovaj ekonomski napredak odražava se i na potomstvo
migranata, pridonoseći poboljšanju ekonomske perspektive sljedećih generacija (Koczan et
al., 2021.).

Međunarodna migracija također ima značajan utjecaj na zemlju odredišta putem

promjena na tržištu rada, povećanja produktivnosti, poticanja inovacija, oblikovanja
demografske strukture te utjecaja na fiskalnu ravnotežu i razinu kriminala. Sve ove dimenzije
doprinose oblikovanju društva i ekonomije zemlje koja prima migrante. Uz globalizaciju kao
pokretačku silu, međunarodne migracije postaju ključni element suvremenog društva,
oblikujući njegovu dinamiku i pridonoseći raznolikosti i transformaciji društava diljem
svijeta.

U posljednjim desetljećima, klimatske promjene postale su jedan od ključnih

čimbenika koji oblikuju suvremeni svijet, posebno kada je riječ o međunarodnim
4
migracijama. Utjecaj globalnog zagrijavanja, promjena u uzorcima oborina, porast razine
mora i ekstremni vremenski događaji sve su češći i ozbiljniji, potičući migracije širom svijeta.
Jedan od ključnih aspekata utjecaja klimatskih promjena na međunarodne migracije je
neposredan utjecaj na okoliš u kojem ljudi žive. Porast razine mora prijeti obalnim
područjima, dok su ekstremni vremenski događaji poput uragana, poplava i suša sve učestaliji.
Ovi ekološki stresori često dovode do gubitka života, uništavanja domova i smanjenja
plodnosti tla, prisiljavajući zajednice da se premjeste kako bi preživjele.

Mesić i Župarić Iljić (2014) ukazali su na važnost okolišnih i klimatskih promjena u

posljednja dva desetljeća, koje ne samo da su utjecale na značajne izmjene globalnog
ekosustava i biotraznolikosti, već su dovele i do migracijskih promjena u kontekstu
preseljavanja ljudi zbog neodgovarajućeg prirodnog okruženja. Peti izvještaj Međunarodnog
panela za klimatske promjene (eng. International Panel on Climate Change, IPCC) iz 2014.
godine jasno ukazuje na ubrzanje globalnog zatopljenja, za što su izravno odgovorni ljudi
(Pachauri, 2014.). Očekuje se da će klimatske promjene imati značajne učinke na okoliš,
posebice u zemljama u razvoju. Takvi učinci mogu izazvati sukobe i raseljavanje ljudi.
Siromašno stanovništvo u tim društvima posebno je ranjivo na okolišne promjene, a njihova
pokretljivost je ograničena zbog siromaštva i nedostatka socijalnog kapitala. Štetne klimatske
promjene samo će dodatno pogoršati njihovu socijalnu situaciju. Stoga je vrlo vjerojatno da će
većina prisilnih migracija i sukoba povezanih s klimatskim promjenama ostati unutar granica
zemalja podrijetla ili u susjednim zemljama njihove regije (Kolmannskog, 2008.). U
posljednjih dvadeset godina, znanost o klimi privukla je pažnju politike na svim razinama
odlučivanja te postala ključno pitanje nacionalne, regionalne i globalne sigurnosti. Nije
iznenađujuće što je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda već 2007. održalo svoju prvu
raspravu o učincima klimatskih promjena. Sve to potiče povećanu pažnju društvenih
znanstvenika prema klimatskim promjenama i njihovim društvenim posljedicama, posebice
prisilnim ekomigracijama. Međutim, unatoč tome, još uvijek se ne može tvrditi da su
ekomigracije dobile značajno mjesto u glavnom toku migracijskih studija. Predstavnici tih
studija, ako se i bave ekomigracijama, često zauzimaju skeptičnu ili minimalističku
perspektivu glede društvenih posljedica uzrokovanih promjenama u okolišu i očekivanog
obujma prisilnih preseljenja stanovništva (Piguet, 2013.).

Primjerice, male otočne države suočavaju se s prijetnjom nestanka zbog porasta razine
mora, prisiljavajući njihove stanovnike na iseljavanje u potrazi za sigurnijim područjima.
Slično tome, regije pogođene dugotrajnim sušama suočavaju se s ozbiljnim poteškoćama u

5
poljoprivredi, što dovodi do nestašica hrane i prisiljava ljude da traže bolje uvjete života
negdje drugdje. Klimatske promjene također utječu na ekonomiju, posebno u sektorima koji
su osjetljivi na vremenske uvjete poput poljoprivrede, ribarstva i turizma. Gubitak radnih
mjesta i ekonomska nesigurnost mogu potaknuti migracije, jer ljudi traže bolje mogućnosti za
zaposlenje i egzistenciju (Koczan et al., 2021.). Osim toga, klimatske promjene mogu izazvati
sukobe i nestabilnosti, posebno u područjima gdje su prirodni resursi poput vode i tla ključni
za opstanak. Konkurencija za ograničene resurse može izazvati napetosti među zajednicama i
poticati migracije izbjeglica koji bježe od sukoba uzrokovanog ekološkim stresorima.
Međutim, važno je napomenuti da migracije izazvane klimatskim promjenama nisu uvijek
izravne ili trenutačne. Ponekad su rezultat kumulativnih učinaka dugotrajnih promjena u
okolišu (Piguet, 2013.), što čini predviđanje i prilagodbu izazovnim zadatkom.

U kontekstu sveobuhvatnog pristupa, suočavanje s utjecajem klimatskih promjena na

međunarodne migracije zahtijeva suradnju na globalnoj razini. Prevencija i prilagodba na
lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, uz održivo upravljanje resursima i jačanje
kapaciteta zajednica, ključni su elementi u suzbijanju negativnih posljedica klimatskih
promjena na migracije i osiguravanju održivog budućeg suživota čovječanstva i planeta.

6
 3. ZAKLJUČAK

Utjecaj klimatskih promjena na okolišne migracije i seobu okolišnih izbjeglica postaje sve
izraženiji i kompleksniji fenomen u suvremenom svijetu. Klimatske promjene, poput
globalnog zagrijavanja, ekstremnih vremenskih uvjeta i porasta razine mora, stvaraju
neodržive uvjete života u mnogim dijelovima svijeta, prisiljavajući ljude na migraciju u
potrazi za sigurnijim okruženjem. Jasno je da ekološki stresori izazvani klimatskim
promjenama imaju dubok i opsežan utjecaj na društva, gospodarstva i okoliš. Migracije
uzrokovane ovim faktorima često su nužne reakcije na nepovoljne uvjete, prijetnje
egzistenciji i gubitak resursa. Ove migracije, međutim, nisu samo izazov za pojedince i
zajednice, već i za međunarodnu zajednicu koja se suočava s potrebom za razvojem
suvremenih politika i strategija kako bi se odgovorilo na rastući broj okolišnih izbjeglica.

Važno je prepoznati da su okolišne migracije kompleksan fenomen koji zahtijeva

multidisciplinarni pristup. Osim što su rezultat klimatskih promjena, migracije su često
povezane i s socioekonomskim, političkim i kulturnim čimbenicima. Stoga je potrebno
uspostaviti suradnju između znanstvenika, političara, humanitarnih organizacija i lokalnih
zajednica kako bi se stvorile održive i pravedne strategije prilagodbe. Prevencija ima značajnu
ulogu u suzbijanju rasta okolišnih migracija. Globalni napori usmjereni na smanjenje emisija
stakleničkih plinova, očuvanje prirodnih resursa i jačanje otpornosti zajednica na klimatske
promjene mogu pridonijeti smanjenju potrebe za masovnim migracijama. Međunarodna
suradnja u tom smislu postaje ključna, a globalne politike održivosti i zaštite okoliša postaju
neizbježan element odgovora na izazove koje klimatske promjene postavljaju pred
migracijske obrasce.

Danas su ljudi suočeni s nužnošću prilagodbe i inovativnog razmišljanja kako bismo se

nosili s izazovima okolišnih migracija. Održivi pristupi, uz poštivanje ljudskih prava i
pravednost, ključni su za stvaranje globalnog okvira koji će omogućiti sigurnu i
dostojanstvenu migraciju u svjetlu klimatskih promjena. Time se ne samo da pridonosi
očuvanju ljudskih života, već i stvara temelj za održivo suživljenje ljudi i okoliša našeg
planeta.

7
LITERATURA

Knjige:

1. Artal – Tur, A. et. al. (2014): The Socio-Economic Impact of Migration Flows,
Springer, USA.
2. Gore, A. (2007): Neugodna istina, Školska knjiga, Zagreb.
3. Lalić Novak, G., Kraljević, R. (2014): Priručnik za edukatore: Zaštita izbjeglica i
ranjivih skupina migranata. Hrvatski Crveni križ, Zagreb.
4. Manning, P. (2008): Migration in world history, Routledge, USA
5. Kolmannskog, V. O. (2008): Future floods of refugees: a comment on climate change,
conflict and forced migration, Norwegian Refugee Council, Oslo

Znanstveni članci:

6. Mesić, M..(2002): Globalizacija migracija, Migracijske i etničke teme, Vol. 18., No. 1,
str. 7 – 22
7. Koczan, Z., Peri, G.,Pinat, M., Rozhkov, D. (2021): The Impact of International
Migration on Inclusive Growth: A Review, IMF Working Paper No. WP/21/88, str. 1
– 28
8. Mesić, M., Župarić Iljić, D. (2014): Promjene u okolišu i ljudske migracije,
Migracijske i etničke teme, Vol. 30 No. 3, str. 331-354
9. Pachauri, R. (2014): Climate Change 2014 Synthesis Report, dostupno na
https://www.ipcc.ch/site/assets/uploads/2018/02/SYR_AR5_FINAL_full.pdf,
pristupljeno 14.01.2024.
10. Piguet, E. (2013): From “Primitive Migration” to “Climate Refugees”: The Curious
Fate of the Natural Environment in Migration Studies, Annals of the Association of
American Geographers, Vol. 103, No. 1, str. 148–162

8
Internet izvori:

1. De Hass, H. (2017): Myths of Migration: Much of What We Think We Know Is

Wrong, dostupno na https://www.spiegel.de/international/world/eight-myths-about-
migration-and-refugees-explained-a-1138053.html,, pristupljeno 14.01.2024.
2. IMF (2023): Migration to Advanced Economies Can Raise Growth, dostupno na
https://www.imf.org/en/Blogs/Articles/2020/06/19/blog-weo-chapter4-migration-to-
advanced-economies-can-raise-growth, pristupljeno 14.01.2024.
.