Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Odsjek za turkologiju, hungarologiju i judaistiku

Ak. god. 2022./2023.

Ivana Mašić
Mehmet Akif Ersoy
Seminarski rad

Uvod u modernu tursku književnost, Turkologija

Zagreb, siječanj 2023.

Sadržaj

Uvod............................................................................................................................................3

Djetinjstvo, obrazovanje i mladost.............................................................................................4

Rad u državnoj službi..................................................................................................................6

Uloga u Turskom ratu za neovisnost..........................................................................................8

Život u egzilu............................................................................................................................10

Književno stvaralaštvo..............................................................................................................11

Safahat.......................................................................................................................................12

Proza.........................................................................................................................................14

Zaključak...................................................................................................................................15

Literatura...................................................................................................................................16

2
Uvod

Mehmet Akif Ersoy bio je turski književnik, intelektualac, političar i prevoditelj. Najpoznatiji
je kao autor turske nacionalne himne, ali iza sebe je ostavio mnoga jednako bitna književna
djela. Bio je pjesnik pan-islamističkog uvjerenja, a u svojim pjesmama govorio je o islamu te
o društvenim i političkim problemima koji su bili aktualni u to vrijeme.

Njegovo književno i političko djelovanje imalo je velik utjecaj na turski narod u vijeme
stvaranja turske države i borbe za neovisnost. Međutim, vidjet ćemo da, iako je bio vrlo bitan
faktor u osamostaljenju Turske i u stvaranju nacionalnog identiteta, velik period svog života
nije proveo u samostalnoj Turskoj koju je toliko priželjkivao. Razlog tome bilo je neslaganje s
političkim stavovima vladajućih u novonastaloj državi.

U ovom seminaru kroz biografju Mehmeta Akifa Ersoya predstavit ću njegove stavove,
književni opus i ulogu koju je imao u stvaranju turske države i nacionalnog identiteta.

3
Djetinjstvo, obrazovanje i mladost

Mehmet Akif Ersoy rođen je 20. prosinca 1873. godine u četvrti Fatih u Istanbulu od majke
Emine Şerîfe Hanım, porijeklom iz Buhare, a rođene u Tokatu, i oca Mehmed Tahir Efendije,
turskog doseljenka iz Albanije koji je predavao u medresi na Fatihu. 1 Ersoyeva majka bila je
udovica kada je upoznala njegova oca; u Tokatu je se udala za Derviš Efendiju iz Širvana, a
nakon što su došli u Istanbul, preminuli su joj i muž i dvojica sinova koje je s njim dobila.
Emine Şerîfe Hanım sa svojom je novom obitelji ostala živjeti u kući koju je naslijedila nakon
smrti prvog muža. U toj je kući Mehmet Akif proveo svoje djetinjstvo.2

Kada je početkom veljače 1878. godine napunıo 4 godine, 4 mjeseca i 4 dana, počeo je
pohađati mekteb u ulici Emira Buharija na Fatihu, dvije godine nakon upisao je osnovnu
školu na Fatihu. Iste te godine otac ga je počeo podučavati arapskom jeziku. Kada je 1882.
nakon 3 godine završio osnovnu školu, počeo je pohađati Fatih Merkez Rüştiyesi, koja bi u
današnjem turskom obrazovnom sustavu odgovarala instituciji ortaokul. U to vrijeme, uz
arapski koji je učio s ocem, učio je i francuski i perzijski. U tom periodu počinje se zanimati
za poeziju i sa svojim školskim kolegom Mahmudom Kemalom počinje pisati pjesme.3

Osoba iz tog perioda školovanja koja je imala velik utjecaj na njega bio je Hoca Kadri Efendi
koji je nakon austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine došao iz Konjica u Istanbul. 4 Iz
Ersoyevih zapisa o njemu možemo iščitati da ga je vrlo cijenio kao osobu i kao učitelja te da
je Kadrijevo djelovanje i stav protiv Abdülhamitove vladavine ostavio velik trag na njemu. 5

1885. završio je Rüştiye mekteb, a nakon toga upisao Mülkiye İdadisi (građanska srednja
škola, građanska gimnazija), koju je završio 3 godine nakon, 1888. godine. Te godine
preminuo mu je otac, a kuća na Taksimu u kojoj su živjeli izgorjela je u požaru. Tada su
počeli financijski problemi, a Mehmet Akif, koji je u to vrijeme upisao viši stupanj srednje
škole, odlučio je se ispisati nakon dva tjedna nastave i izabrao isplativiji put. Naime, 1889.
godine otvorena je prva građanska škola za veterinare čijim je polaznicima nakon diplome

1
Islam Ansiklopedisi, https://islamansiklopedisi.org.tr/mehmed-akif-ersoy (Datum pristupa: siječanj 2023)
2
Fevziye Abdullah Tansel, Mehmet Akif Ersoy / Hayatı ve eserleri (Istanbul: Ötüken Neşriyat A.Ş, 2021.), 24.
3
Ahmet Sait Candan, “Vatan ve millet ruhuyla bir ömür: Mehmet Akıf Ersoy’un çocukluk, gençlik ve eğitim
hayatı,“ u Mehmet Akif Ersoy (Hayatı-Düşünceleri-Eserleri), ur. Prof. Dr. Celalettin Vatandaş et.al. (Ankara:
TBMM Basımevi, 2022), 125-126.
4
Infobiro, http://www.idoconline.info/article/722827 (Datum pristupa: siječanj 2023)
5
Islam Ansiklopedisi, Mehmet Akif Ersoy (Datum pristupa: siječanj 2021)

4
posao bio zagarantiran. Mehmet Akif je s par prijatelja odlučio upisati tu školu, a u sklopu nje
postojao je i dom u kojem su bili smješteni. Tih je se godina Ersoy intenzivno bavio
poezijom; pisao je pjesme po uzoru na divansku književnost i prijateljima je slao duga pisma
u stihovima. Bavio je se i sportom, najviše hrvanjem. 6

Pjesme koje je tada pisao bile su vjerske, moralne i ljubavne tematike, a uzor je pronašao u
Nâmıku Kemalu i Abdülhaku Hâmidu7. Većinu tih pjesama kasnije je uništio.8

Unatoč svim problemima, bio je jako uspješan u veterinarskoj školi i dobivao je odlične
ocjene. 22. prosinca 1893. Završio je Veterinarsku i poljoprivrednu školu Halkalı (današnji
Veterinarski fakultet). Par dana nakon dobio je posao u tadašnjem Ministarstvu poljoprivrede
i stočarstva, kao pomoćnik inspektora za veterinarske poslove. Ersoy počinje financijski
podupirati svoju obitelj i počinje novi period njegovog života.9

Oženio je se s 25 godina, 1.rujna 1898. godine , Mehmed Emin Beyovom kćeni İsmet Hanım
koja je u to vrijeme imala 20 godina. Dobili su sedmero djece: Cemile, Feride, Suad, Ibrahim,
Naim, Emin i Tahir. Nažalost, treće dijete preminulo je kada je imalo godinu i pol dana. 10

6
Candan, “Vatan ve millet ruhuyla bir ömür,” 126-127.
7
Tansel, Mehmet Akif Ersoy / Hayatı ve eserleri, 155.
8
Islam Ansiklopedisi, Mehmet Akif Ersoy (Datum pristupa: siječanj 2023)
9
Candan, “Vatan ve millet ruhuyla bir ömür,” 128.
10
Mehmet Ertuğrul Düzdağ, Mehmet Akif Ersoy (Ankara: TCKB, 1997.), 18-19.

5
Rad u državnoj službi

Mehmet Akif je kao djelatnik u Minsitarstvu putovao po Anadoliji, Rumeliji i arapskim

zemljama, a na tim je putovanjima imao priliku vidjeti kako živi turski narod i s kojim se sve
problemima nosi, što je se kasnije oslikalo u realističnim opisima i slikama u njegovoj poeziji.
Uz posao u Ministarstvu, počinje se baviti i podučavanjem. 1906. godine počinje predavati
pisanje u Poljoprivrednoj školi Halkali, a 1907. godine u Strojarskoj školi Çiftçilik turski
jezik.11

Mehmet Akif Ersoy bio je veliki protivnik Abdulhamidove vlasti. S par prijatelja 10 dana
nakon početka Druge ustavne ere učlanio je se u Društvo jedinstva i napretka (İttihat ve
Terakki), koje je ranije djelovalo kao tajna revolucionarna organizacija protiv apsolutizma.
Njihovi su ciljevi bili osigurati slobodu u skladu sa Šerijatom, spasiti domovinu, reformirati
vojsku, upravu i obrazovanje. Prilikom učlanjenja Mehmet Akif usprotivio je se zakletvi “na
bezuvjetnu poslušnost svim naredbama Društva” i rekao da ne može davati takva obećanja.
Budući da je Ersoy bio jako tvrdoglav i uporan, zakletva je promijenjena.12

Nedugo nakon proglašenja Druge ustavne ere sa svojim prijateljima Ebül‘ulâ Zeynelâbidînom
i Eşrefom Edipom počinje uređivati i objavljivati časopis Sırât-ı Müstakîm u kojem će izaći
gotovo sve njegove pjesme. Iste te godine (1908.) na Odsjeku za kniževnost Sveučilišta
Dârülfünun u Istanbulu počinje predavati osmansku književnost. Među intelektualcima tog
doba najbolje je poznavao arapski jezik. Kao član Odbora za znanost Društva jedinstva i
napretka u klubu Şehzadebaşı čitao je arapska djela te je predavao arapsku književnost i
metode prevođenja. Bio je počasni profesor u privatnoj školi Dârüledeb.13

Akif je se pridružio i Prosvjetnom društvu (Hey’et-i Tenvîriyye) Naconalnog odbora za

obranu (Müdâfaa-i Milliye Cemiyeti) koji je osnovan u vrijeme Balkanskih ratova, a koji će
kasnije imati veliku ulogu u Turskom ratu za neovisnost. Tamo je radio kao glavni tajnik, a
glavni cilj Društva bio je probuditi narod putem narodne književnosti. Držao je i govore u tri
velike istanbulske džamije (Fatih, Beyazıt i Süleymaniye) o stanju u koje je zemlja zapala
nakon Balkanskih ratova te je branio stav Islamskog jedinstva protiv turkističkog pokreta koji

11
Islam Ansiklopedisi, Mehmet Akif Ersoy (Datum pristupa: siječanj, 2023)
12
Düzdağ, Mehmet Akif Ersoy, 20-21.
13
Ivi, 22.

6
je vodio Ziya Gökalp, a te govore kasnije je objavljivao u svome časopisu koji je
preimenovan u Sebîlürreşâd.14

14
Islam Ansiklopedisi, Mehmet Akif Ersoy (Datum pristupa: siječanj, 2023)

7
Uloga u Turskom ratu za neovisnost

1913. godine dao je ostavku u Ministarstvu jer je njegov upravitelj bio nepravedno
smijenjen.15 Godinu dana kasnije, u svome časopisu Sebîlürreşâd suprotstavio je se
nacionalističkim stavovima Ziye Gökalpa, idejnog začetnika Društva jedinstva i napretka, i
člancima ostalih pisaca iz tog Društva u kojima su promicali antireligijske ideje. Krajem
godine, čelnici stranke izrazili su svoje nezadovoljstvo i zatražili da Mehmet Akif bude
smijenjen a svog radnog mjesta na sveučilištu Dârülfünun te je bio primoran dati ostavku.16

Mehmet Akif početkom 1914. Godine odlazi na putovanje u Egipat i u Medinu, a krajem te
godine, na poziv osmanske tajne obavještajne službe odlazi u Berlin kako bi posjetio
muslimanske ratne zarobljenike u Njemačkoj. U to vrijeme bio je imenovan za glavnog
tajnika Visokog islamskog vijeća. 17

1920. godine, nakon što je u svibnju godinu dana ranije nakon opsade Izmira počeo Turski rat
za neovisnost, odlazi u Balıkesir, bojišnicu na kojoj je započela Narodna borba. 18 Tamo je
držao govore u kojima je hrabrio ljude da podrže Turski rat za neovisnost. Pozivao je narod
na jedinstvo i poticao na otpor. Činjenica da je jedan muslimanski intelektualac koji je bio
omiljen u narodu podržavao Narodnu borbu (Millî Mücadele) otklonila je sumnje da se radi o
još jednom projektu pripadnika Društva jedinstva i napretka, a Mehmeta Akifa nazivali su
“duhovnim vođom Narodne borbe”.19

Velka narodna skupština otvorena je 24.travnja 1920.godine. Mehmet Akif stigao je u Ankaru
dan naon, 25.travnja. Na prijedlog predsjednika Velike narodne skupštine, Mustafe Kemala,
izabran je za zastupnka Burdura. Na toj će poziciji ostati do 1923. S vremena na vrijeme s
drugim zastupnicima držao je govore narodu i vojnicima na bojišnicama i u gradovima kao
što su Eskişehir, Burdur, Sandıklı, Dinar, Afyon, Antalya, Konya, Kastamonu,.. U govorima
su hrabrili ljude da podrže Narodni pokret.

15
Ibidem.
16
Düzdağ, Mehmet Akif Ersoy, 46.
17
Islam Ansiklopedisi, Mehmet Akif Ersoy (Datum pristupa: siječanj 2023)
18
Abdullah Uçman, “II.Meşrutiyet’ten İstiklal Savaşına Mehmed Akif’in mücadele yılları” u Mehmet Akif Ersoy,
ur. Mustafa İzmet Uzun (Ankara: Kültür ve Turizm Bakanlığı, 2011), 81.
19
Islam Ansiklopedisi, Mehmet Akif Ersoy (Datum pristupa: siječanj, 2023)

8
Jedan od najvažnijih njegovih govora iz tog vremena jest propovijed koju je održao u džamiji
Nasrullah u gradu Kastamonu u kojoj je govorio o Mirovnome ugovoru iz Sevresa kojim je
Turska izgubila Trakiju, otoke u Egejskom moru, Armeniju, Siriju, Palestinu, Mezopotamiju i
Arabiju, a područje Izmira pripalo je Grčkoj. Ova propovijed i drugi njegovi govori objavljeni
su Kastamonuu u 3 broja njegova časopisa Sebîlürreşâd čiji je urednik tada bio Eşref Edip, a
kasnije i u prvom broju kada je se taj časopis počeo objavljivati u Ankari 1921. Ti govori su
kasnije skupljeni u jednu knjižicu koja je se tiskala u više izdanja i dijelila se po cijeloj
Anadoliji i ratnim frontama. 20

U studenome 1920. godine Ministarstvo prosvjete u Ankari objavilo je natječaj za nacionalnu

himnu, a na njemu je sudjelovalo više od 700 pjesnika. Ministarstvo je od 724 pjesme koje su
zaprimili u obzir uzelo samo njih 6.21

U početku Mehmet Akif nije htio sudjelovati jer je se nudila novčana nagrada, ali kasnije su
od njega tražili da napiše koračnicu. 12.ožujka 1921. njegova pjesma İstiklâl Marşı recitirana
je na sjednici Skupštine te je prihvaćena kao tekst nacionalne himne. Novčanu nagradu koja je
se morala uručiti pobjedniku, iako ni sam nije bio u dobroj financijskoj situaciji, Akif je
donirao dobrotvornom društvu Dârü'l-mesâî.22

20
Ibidem.
21
Uçman, “Mehmed Akif’in mücadele yılları”, 93.
22
Islam Ansiklopedisi, Mehmet Akif Ersoy (Datum pristupa: siječanj, 2023)

9
Život u egzilu

Nakon završetka rata za neovisnost i pobjede Narodnog pokreta, vratio je se u Istanbul.

Međutim, brzo je shvatio da se u novoj republici ne slijedi islamski ideal koji je zagovarao te
da se teži sekularizmu, a njegov časopis Sebilürreşad bio je ukinut od strane vladajućeg
režima. Da je nastavio živjeti u Turskoj i djelovati kao ranije, bio bi smatran kriminalcem.
Zato je u listopadu 1923. godine prihvatio poziv Abbas Halim Paše da dođe u Egipat te je
iduće dvije godine zime provodio u Egiptu, a ljeta u Turskoj. 1925. Godine odlučuje se trajno
nastaniti u Egiptu gdje je 10 godina predavao turski jezik i književnost na Egipatskom
sveučilištu.23

1926. godine počinje se baviti prijevodom Kur’ana. Prijevod je od njega zatražila Uprava za
vjerske poslove, a ponuđeno mu je 6000 lira. Mehmet Akif je dugo vremena tu ponudu
odbijao, ali na inzistiranje prijatelja i predsjednika Uprave, odlučio je prihvatiti. Iz njegovih
pisama može se zaključiti da je prijevod završen 1929.godine. 1932. godne došao ga je
posjetiti njegov dugogodišnji prijatelj Eşref Edib. Pročitavši prijevod oduševio je se poželio
ga odnijeti u Istanbul na tiskanje. Međutim, Mehmet Akif to nije htio. Naime, u to vrijeme u
turskim džamijama počeli su se, umjesto originala, čitati prijevodi Kur’ana. On nije htio da se
to dogodi i s njegovim prijevodom te je 1931.godine odustao od slanja prijevoda. Kada je se
1936.godine, nakon što je se razbolio, vraćao u Tursku, prijevod je ostavio Yozgatlı İhsan
Efendiji uz poruku: “Ako se vratim doći ću po prijevod, a ako se ne vratim spali ga”.24

Mehmet Akif Ersoy umro je od ciroze 27.prosinca 1936.godine u Istanbulu.25

23
Ibidem.
24
Düzdağ, Mehmet Akif Ersoy, 128-129.
25
Islam Ansiklopedisi, Mehmet Akif Ersoy (Datum pristupa: siječanj, 2023)

10
Književno stvaralaštvo

Mehmet Akif Ersoy poznat je po svom radu kao književnik, a posebno kao pjesnik. Njegov
književni opus vrlo je značajan za tursku književnost i imao je velik utjecaj na njezin razvoj.

Ersoy je poeziju često koristio kao sredstvo za izražavanje svojih političkih i društvenih
stavova. Nje bio filozof, ali je svaka njegova pjesma iznosila određenu misao, a temelj
njegove misli bio je islamizam. Neki smatraju da je upravo zbog činjenice da je kroz poeziju
iznosio određene ideje imao toliki utjecaj na narod jer se iz povijesti turskog naroda može
iščitati da su ideje i razmišljanja lakše prihvaćali kroz književnost nego kao razrađene
teorije.26

On je u svojim pjesmama relistično izražavao stanje tursko-islamskog svijeta te društveno-

politički i kulturni život. Bio je veliki zagovornik neovisnosti Turske od kolonijalnih sila.
Smatrao je da je Turska jedinstvena i posebena zemlja sa svojom vlastitom poviješću,
kulturom i identitetom. Promicao je islamsku vjeru i smatrao je da je ona važna za kulturu i
identitet Turske te je bio protivnik sekularizma.27

Sve pjesme, osim jedne koju je napisao 1893. kao devetnaestogodišnjak, napisao je u aruz
metru te je jedan od trojice značajnih pisaca koji su aruz metar uspješno primjenili na turski
jezik. Uz njega su to još uspjeli Tevfik Fikret i Yahya Kemal.28

Njegova prva objavljena pjesma objavljena je u školskom časopisu veterinarske škole Mektep
Mecmuasi 1895. godine, a njegovo prvo ozbiljno objavljeno djelo jest pjesma Kuran’a hitap
koja je izašla u časopisu Resimli Gazete te iste godine.29 Pjesma počinje Ersoyevim pozivom
ljudima da čitaju Kur'an koji je izvor istine i mudrosti i da se okrenu islamu koji će ih spasiti i
usmjeriti na pravi put.

U časopisu Servet-i Fünun 1898.godine počinje objavljivati prijevode perzijskih klasika.

Postao je poznat po pjesmama i pričama u stihovima koje je od 1908-1910. Objavljivao u
časopisu Sırat-ı Mustakim koji je kasnije preimenovan u Sebilürreşad.30
26
Hakan Poyraz, “Şair ve Mütefekkir” u Mehmet Âkif Edebî ve Fikrî Akımlar ur. Ahmet Fidan (Ankara: Türkiye
Yazarlar Birliği, 2009), 37.
27
Islam Ansiklopedisi, Mehmet Akif Ersoy (Datum pristupa: siječanj, 2023)
28
Tansel, Mehmet Akif Ersoy / Hayatı ve eserleri, 164.
29
Islam Ansiklopedisi, Mehmet Akif Ersoy (Datum pristupa: siječanj, 2023)
30
Tansel, Mehmet Akif Ersoy / Hayatı ve eserleri, 46.

11
Safahat

Mehmet Akif je za vrijeme života objavio 7 zbirki poezije koje su nakon njegove smrti
skupljene u jednu zbirku koja nosi isti naziv kao i prva knjiga, Safahat.

Prva knjiga Safahat objavljena je 1911.godine u Istanbulu. Sadrži 44 pjesme od kojih se neke
temelje na pričama preuzetima iz povijesti islama. Većina pjesama iz ove zbirke govori o
drušvenim problemima, a neke imaju filozofsku i mističnu tematiku.31

Druga knjiga koja nosi ime Süleymaniye Kürsüsünde objavljena je godinu dana kasnije, 1912.
godine. Radi se zapravo jednoj pjesmi od 1002 stiha u kojoj Mehmet Akif promišlja o
islamskom svijetu, muslimanima i islamskom idealu.32

Treću knjigu Hakkın Sesleri objavio je 1913.godine, također u Istanbulu. Sastoji se od deset
pjesama koje izražavaju patnje pretrpljene zbog poraza u Balkanskim ratovima. Osam
pjesama napisano je na osnovu nekih ajeta, a jedna na osnovu hadisa.33

Četvrta knjiga Fatih Kürsüsünde objavljena je godinu dana nakon, 1914.godine. To je jedna
jedina pjesma od 1692 stiha. U prvoj polovici pjesme koja se fokursira na važnost rada i
napretka u islamu i na pitanje sudbine i volje, propast islamskog svijeta pripisuje se lijenosti,
a spas radu. Budući da je se knjiga jako dobro prodavala, ponovno je tiskana te iste godine.34

Peta knjiga Hâtıralar objavljena je 1917. Godine, a sastoji se od 10 pjesama. Četiri prve su
objašnjenja ajeta, a dvije su objašnjenja hadisa. 35 Jedna pjesma iz zbirke naslovljena je
uzvikom “Uyan”, što služi kao upozorenje svim muslimanima. U zadnje tri pjesme govori o
problemima islamskog svijeta koje je zapazio na svojim putovanjima u Egipat, Berlin i
Medinu. 36

Šestu knjigu koja nosi naziv Asım objavio je 1924.godine. To je zapravo jedna pjesma od
2292 stiha. U pjesmi razgovara četvero ljudi: Köse İmam, koji predstavlja vjeru i mudrost
muslimanskog naroda, Hocazâde, inovativan i tolerantan čovjek koji predstavlja samog
pjesnika, mladi Âsım, sin Köse Imama i Hocazâdeov sin Emin. Ovo je poučna pjesma u kojoj
31
Mehmet Ertuğrul Düzdağ, “Mehmet Akıf Ersoy, Hayatı, Eserleri” u Mehmet Akif Ersoy, ur. Mustafa İzmet
Uzun (Ankara: Kültür ve Turizm Bakanlığı, 2011), 30
32
Ibidem.
33
Ibidem.
34
Düzdağ, “Mehmet Akıf Ersoy, Hayatı, Eserleri”, 31.
35
Islam Ansiklopedisi, Mehmet Akif Ersoy (Datum pristupa: siječanj, 2023)
36
Düzdağ, “Mehmet Akıf Ersoy, Hayatı, Eserleri”, 31.

12
se govori o društvenim problemima, a ujedno je i knjiga na kojoj je Mehmet Akif najviše
radio. U ovoj knjizi objedinio je sve svoje stavove i osjećaje koje je iznio u prijašnjim
pjesmama te je odgovorio i pokušao naći rješenje nekim problemima s kojima je se narod
nosio u to vrijeme.37

Sedmu knjigu objavio je 1933. godine u Egiptu. To je jedina od sedam knjiga koja nije
objavljena u Istanbulu. Sastoji se od 41 pjesme od kojih su neke napisane i ranije; neke su
napisane arabicom, a neke latinicom. U većini pjesama prevladava osjećaj tuge zbog
neostvarenog ideala i osjećaj ogorčenosti zbog usamljenog života u okupiranoj islamskoj
zemlji daleko od domovine. U posljednjoj pjesmi koja ima 208 stihova iskreno i s tugom
govori o svojim razočarenjima, o životu provedenom u boli, te o srceparajućem stanju u
kojem se nalazi islamski svijet.38

Mehmet Akif tekst nacionalne himne İstiklâl Marşı nije uvrstio ni u jednu od sedam
objavljenih knjiga. Kada su ga pitali zašto, odgovorio je da je ona sačuvana u srcima naroda.39

Safahat kao zbirku svih sedam knjiga po prvi put je objavio Ömer Rıza Doğrul 1943.godine.
On je iz tog izdanja izbacio neke pjesme jer je smatrao da nisu prigodne za politiku toga
razdoblja. Safahat je u tom izdanju do 1973. Tiskan još 7 puta, a nakon 7. Izdanja ponovno je
revidiran i ispravljen. Safahat je najtiskanije djelo u Turskoj. 40

37
Ibidem.
38
Düzdağ, “Mehmet Akıf Ersoy, Hayatı, Eserleri”, 32.
39
Vikipedi, Mehmet Akif Ersoy, https://tr.wikipedia.org/wiki/Mehmet_%C3%82kif_Ersoy (Datum pristupa:
siječanj, 2023)
40
Islam Ansiklopedisi, Mehmet Akif Ersoy (Datum pristupa: sjiečanj, 2023)

13
Proza

Prozno stvaralaštvo Mehmeta Akifa sastoji se od prijevoda proznih djela stranih autora i djela
koje je on sam napisao. Sva svoja prozna djela (tefsire, propovijedi, članke i prijevode)
objavljivao je u svom časopisu Sebîlürreşâd.41

Napisao je 54 tefsira (tumačenja Kur’ana), a njih 18 koji su napisani u stihu uvrstio je u

Safahat. Tefsire je počeo objavljivati u 183.broju svog časopisa. Mehmet Akif je u njima, na
primjeru ajeta ili hadisa, htio narodu pokazati pravi put u rješavanju problema koji su bili
aktualni u to vrijeme. Sve Akifove tefsire prvi put je skupio i kao knjigu objavio njegov zet
Ömer Rıza 1944.godine.42

U vijeme kada je držao propovijedi, objavljivao ih je u svome časopisu, a jedan govor

objavljen je u knjizi Mevâiz-i Diniye koju je objavilo Društvo jedinstva i napretka. Sve
Ersoyeve propovijedi zapisivao je njeov kolega i dugogodišnji prijatelj Eşref Edib. Radi se o
sveukupno 9 govora, od kojih su najpoznatiji oni koje je držao u tri velike džamije u Istanbulu
za vrijeme Balkanskih ratova i onaj u džamiji Nasrullah u gradu Kastamonu u kojem je
govorio o mirovnom ugovoru iz Sevresa.43

Pisao je članke o različitim društvenim, književnim i intelektualnim temama, a njih je također

objavljivao u svome časopisu Sebîlürreşâd. Svi njegovi članci skupljeni su i objavljeni
1987.godine pod naslovom Mehmet Akif Ersoy’un Makaleleri.44

Nakon njegove smrti, pronađeno je i objavljeno više od 100 pisama koje je pisao obitelji,
prijateljima i kolegama.45

Što se tiče njegove prevoditeljske djelatnosti, poznato je da je prije 1908. godine svoje
prijevode objavljivao u časopisu Resimli Gazete, a nakon pokretanja vlasitog časopisa počeo
ih je objavljivati tamo. Od 1908. godine u njegovu časopisu izašlo je ukupno 55 prijevoda, a
neki su čak postali zasebne knjige. Prevodio je djela s francuskog, arapskog i perzijskog
jezika, a većina ih je bila vezana uz islam.46
41
Düzdağ, “Mehmet Akıf Ersoy, Hayatı, Eserleri”, 33.
42
Ibidem.
43
Ivi, 34.
44
Ibidem.
45
Ibidem.
46
Ivi, 35-37.

14
Zaključak

Mehmet Akif Ersoy imao je velik utjecaj na tursku književnost, a samim time i na turski
narod. Kroz svoje pjesme i govore pridonosio je stvaranju turskog nacionalnog identiteta i
hrabrio narod te ih poticao na podršku Turskom ratu za neovisnost. Znao je kako doprijeti do
naroda i bio je čovjek kojeg su smatrali jednim od njih jer je njihove probleme opisivao na
realističan način te im je u isto vrijeme pokušavao naći rješenje.

Ostat će zapamćen kao autor turske himne, čime je uvelike pridonio stvaranju nacionalnog
identiteta, ali i kao pjesnik koji je, nakon svega što je napravio za samostalnost Turske, bio
primoran živjeti u egzilu. Mehmet Akif nije mogao prihvatiti činjenicu da se u novonastaloj
državi ne slijedi islamski ideal, a njegov odlazak i život van domovine nagovijestio je nešto
što će postati velik problem turske države – progon intelektualaca čiji se stavovi ne slažu sa
stavovima vlasti.

15
Literatura

Candan, Ahmet Sait, “Vatan ve millet ruhuyla bir ömür: Mehmet Akıf Ersoy’un çocukluk,
gençlik ve eğitim hayatı.“ U Mehmet Akif Ersoy (Hayatı-Düşünceleri-Eserleri) uredili
Celalettin Vatandaş, Yeşim Çağlar i Sezai Öztaş, 121-132. Ankara: TBMM Basımevi, 2022.

Düzdağ, Mehmet Ertuğrul, “Mehmet Akıf Ersoy, Hayatı, Eserleri.” U Mehmet Akif Ersoy,
uredio Mustafa İzmet Uzun, 11-37. Ankara: Kültür ve Turizm Bakanlığı, 2011.

Düzdağ, Mehmet Ertuğrul. Mehmet Akif Ersoy. Ankara: TCKB, 1997.

Infobiro, Hodža Kadri, http://www.idoconline.info/article/722827 (Datum pristupa: siječanj

2023)

Islam Ansiklopedisi, Mehmet Akif Ersoy https://islamansiklopedisi.org.tr/mehmed-akif-ersoy

(Datum pristupa: siječanj 2023)

Poyraz, Hakan, „Şair ve Mütefekkir.“ U Mehmet Âkif Edebî ve Fikrî Akımlar uredio Ahmet
Fidan, 36-38. Ankara: Türkiye Yazarlar Birliği, 2009.

Tansel, Fevziye Abdullah. Mehmet Akif Ersoy / Hayatı ve eserleri. Istanbul: Ötüken Neşriyat
A.Ş, 2021.

Uçman, Abdullah, “II.Meşrutiyet’ten İstiklal Savaşına Mehmed Akif’in mücadele yılları.” U

Mehmet Akif Ersoy, uredio Mustafa İzmet Uzun, 65-95. Ankara: Kültür ve Turizm Bakanlığı,
2011.

Vikipedi, Mehmet Akif Ersoy, https://tr.wikipedia.org/wiki/Mehmet_%C3%82kif_Ersoy

(Datum pristupa: siječanj, 2023)

16