Franjo Trenk i

kravate trenkovih pandura

Za početak referata htio bih smjestiti vrijeme radnje u prvoj polovici 18. stoljeća u
vrijeme Habsburške monarhije. Tada je pomoću pragmatičke sankcije 1713. godine Marija
terezija stupila na vlast kao ugarski ženski nasljednik. 1741. Marijinu sposobnost vladarenja
postavlja na upit pruski kralj Fridrik II. Veliki vršeći agresiju nad Habsburškom monarhijom.
Kralica uvidjevši važnost dobro organizirane vojske angažira Franju Trenka i njegovih 1000
pandura.

Franjo Trenk bio je barun rođen u Italiji u mjestu Reggio Calabria 1711. godine.
Odgojen je od strane isusovaca te kasnije odlazi u pješadiju. Nakon svojih pohoda vraća se na
svoje imanje na kojem ostaje sve do 1737. dok mu žena ne umire od kuge. Pokušavajući
zaboraviti na traumatičan događaj vraća se u vojsku 1741. u Rat za austrijskom baštinom te
predvodi svoje dragovoljce tzv. Trenkove pandure. U to vrijeme Panduri predvođeni Trenkom
bili su strah i trepet protivničke pruske vojske, a taj podatak može se dokazati time da su se
tada u cijeloj Europi izrađivali noževi s natpisom velikim slovima: „vivat pandur“ i s
poznatim vrhom noža zvanim „Pandur Spitze“. Osim po imenu Panduri su bili poznati i po
načinu oblačenja. Kako je Franjo Trenk sebe smatrao slavoncem iako je iz Itaije to potvrđuje
rečenica koju je Trenk često ponavljao, a to je "Ich bin Schlavoner" što u prijevodu znači ja
sam slavonac. Kako su Panduri također bili slavonska postrojba njiova se vojna odora nije u
mnogočemu razlikovala od turske vojne odore, ali je jedan detalj ostao u širokoj uporabi i dan
danas, a to je kravata.

Iako je kravata popularizirana od strane pandura ona je u uporabi bila već dulje
vrijeme. Kao što je već navedeno kravata je prva nošena od strane hrvatskih vojnika ali je
ubrzo početkom tridesetogodišnjeg rata uhvatila pažnju francuskog plemića maldog Luja
XIV. Svoje ime dobiva od fraze la Croate, što znači na hrvatski način te se kasnije razvija
korijen riječi croavate. Kao dokaz da se Kralju Luju toliko svidjeo novi hrvatski modni detalj
je da je 1667. godine ustrojena posebna pukovnija Royal Cravates. Nakon rata kravata dobiva
status plemstva, moći i imućnosti te ulazi u europsku kulturu koja se nadalje širi cijelim
svijetom. Danas kravata ima u raznim uzrcima i bojama, ali su u prošlosti različito obojane
kravate imale potpuno drugačija značenja. Na primjer crne kravate nosile su se tijekom
francuske revolucije kao znak protesta protiv zastarjelih ideja.