SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

Sadržaj predmeta
• KOMPONENTE HRANE
• NAČELA PRAVILNE PREHRANE
PRAVILNA PREHRANA
• FAKTORI KOJI UTJEČU NA ODABIR HRANE
• BIOAKTIVNE KOMPONENTE I
Nositelj kolegija: Prof.. dr.sc. Greta Krešić
FUNKCIONALNA HRANA
Asistentica: Nikolina Mrduljaš

HRANA – Komponente hrane

• Svaka tvar ili proizvod prerađen, djelomično • Bilo koja tvar unešena u organizam koja
prerađen ili neprerađen, a namijenjen je da ga ljudi
konzumiraju ili se može opravdano očekivati da će ga potpomaže izgradnju tijela, rast i razvoj, stvara
ljudi konzumirati. otpornost na bolesti i izaziva osjećaj ugode
• Pojam hrane uključuje:
– piće
• Sastoji se od preko 60 hranjivih tvari
– žvakaću gumu (nutrijenata)
– prehrambene aditive i bilo koju drugu tvar koja se • Svaki nutrijent ima specifičnu ulogu
namjerno ugrađuje u hranu tijekom njezine
proizvodnje, pripreme ili obrade • Makronutrijenti+mikronutrijenti+voda
– vodu

3 4

Podjela nutrijenata Bjelančevine

• Makronutrijenti i mikronutrijenti • Proteini
• Organskog i anorganskog podrijetla • Građene su od aminokiselina (20+9)
• Esencijalni i neesencijalni • Aminokiseline
• Nutrijenti koji daju energiju i koji ne daju – Esencijalne
energiju
– Semiesencijalne
• Energetska gustoća (kcal/g) – Neesencijalne
• Nutritivna gustoća (g/kcal)
• Prazne kalorije?

5 6
 Građa bjelančevina
• AMINOKISELINE: • Različita hranjivosti
– Potpuno hranjive
• posjeduju karboksilnu – Djelomično hranjive
skupinu (-COOH), amino – Nepotpuno hranjive
skupinu (NH2), atom • Uloga (gradivna, enzimi, hormoni, acidobazična ravnoteža,
antitijela, enzimi itd)
vodika i bočnu skupinu • Biološka vrijednost bjelančevina (BV) =mjera iskoristivosti
• Peptidni vez (CO-NH) bjelančevina, tj. sposobnost unesene bjelančevine da se nakon
što se probavi, u potpunosti prevede u tkivne bjelančevine
• di-, tri-, poli-peptidi – Ovisi o sadržaju esencijalnih aminokiselina
– BV=100%- sirutka, majčino mlijeko, jaja
– BV=80%- bjelančevine govedine

7 8

Bjelančevine u pravilnoj prehrani Ugljikohidrati

• Odrasle osobe 12% • Organski spojevi koji se u zelenim biljkama
• Djeca i sportaši: 15-20% stvaraju asimilacijom ugljik (IV)-oksida i vode,
• Dnevne potrebe: 0,8 g/kg tjelesne mase uz fotosintetsko iskorištavanje Sunčeve
• Djeca: 1-1,5 g/kg tjelesne mase energije
• 2/3 biljnog podrijetla + 1/3 životinjskog • Glavni izvori energije
podrijetla • Ostale funkcije
• Meso izbor
• Termička obrada-80 %

9 10

Podjela ugljikohidrata
• Monosaharidi (Glu, Fru, Gal)
• Disaharidi (Sah, Lakt, Malt)
• Polisaharidi (škrob, celuloza, glikogen) Glukoza Fruktoza Laktoza

• Glukoza- osnovni izvor energije u tijelu

• Mehanizmi konverzije glukoze (4)
• Prehrambena vlakna- topljiva i netopljiva
• Glikemički indeks (GI) Saharoza
Maltoza

11
 Stupanj slatkoće pojedinih
Glikemički indeks (GI)
ugljikohidrata
• Mjera za povišenje razine glukoze u krvi u
određenom vremenskom razdoblju Fruktoza 114

• Visoki GI (>50) jednostavni UH Saharoza 100

– Med, rafinirani šećer, bijeli kruh Galaktoza 63
• Niski GI (<50) složeni UH (+prehrambena Maltoza 46
vlakna)
Laktoza 16
– Jabuka, integralni kruh, mahunarke

13 14

Ugljikohidrati u pravilnoj prehrani Masti

• Samostalni izvor energije: minimalno 50-100
g/dan
• Preporuka: 200-300 g/dan (dob, spol, tjelesna
aktivnost)
• Prehrambena vlakna: 25-35 g/dan
• Odabir hrane: cjelovite žitarice, voće i povrće
• Lipidi, trigliceridi
• Glicerol i masne kiseline= trigliceridi
• Višestruka funkcija u organizmu :
– Masne stanice
– Izvor energije (štite bj.)
– Transport vitamina A,D,E,K
– Esencijalne masne kiseline

15 16

Masne kiseline Masne kiseline u hrani

• Masne kiseline
– Zasićene : atomi C su vezani jednostrukom vezom
– Jednostruko nezasićene: atomi C su vezani sa
jednom dvostrukom vezom
– Višestruko nezasićene: atomi C su vezani sa više
dvostrukih veza
• Tekuće i kruto agregatno stanje
• Uloga masnih kiselina u zdravlju
• Nezasićene masne kiseline (npr. oleinska) : biljnauljia (iz
suncokreta, uljane repe, bundeve, kukuruznih i pšeničnih
klica, soje, lana, sezama)
• Višestrukonezasićene masne kiseline: omega 6 - masne
kiseline (linolenska i arahidonska) –nalaze se u biljnim uljima i
omega 3 - masne kiseline (linoleinska) – koje se nalaze u ribi i
ribljem ulju;
• Zasićene masne kiseline (npr. palmitinska, stearinska) koje
prevladavaju u mastima životinjskoga podrijetla
• Trans masne kiseline- nastaju hidrogenacijom, tj. postupkom
kojim se u prehrambenoj industriji, pri točno određenim
uvjetima, od tekućih biljnih ulja proizvode čvrste masti (tj. od
nezasićenih se ulja rade zasićene masti).
– margarin, hidrogenirano ulje za prženje, masti za kolače i dr.,

17 18
 Kolesterol
• Endogeni i egzogeni
• Funkcije u organizmu
• LDL- kolesterol: transport od jetre prema
stanicama periferije- ateroskleroza! – „loš
kolesterol”
• HDL –kolesterol: tramsport od periferije
prema jetri- razgradnja- „dobar koelsterol”
• CILJ prehrane: povisiti omjer HDL/LDL
19
Masti u pravilnoj prehrani
• Smanjiti ukupne masti i masti životinjskog
podrijetla
• Prednost dati nezasićenim masnim kiselinama
• Barem tri puta tjedno konzumirati ribu
• Koristiti druge izvore omega-3 masnih kiselina
• Ukupan unos; 25-35 % E
• Zasićene masne kiseline: max. 10% E
• Smanjiti unos trans masnih kiselina
• Voditi računa o vidljivim i nevidljivim mastima
20

Vitamini
• mikronutrijenti (nekoliko μg) 1. Topljivi u vodi: 2. Topljivi u mastima:
• nemaju energetsku vrijednost • B-kompleks (B1,B2,B3, • A,D,E,K
• osiguravaju pravilan rad metabolizma, rast i B5,B6, B12, folna kiselina), – suvišak se nakuplja u
mentalni razvoj biotin (H)) i vitamin C organizmu
Obilježavanje: –vitaminima slične tvari:
• velikim slovima abecede inozitol, kolin, PABA
(paraaminobenzojeva
• naziv koji obilježava poremećaj + prefiks anti kiselina)
• organske tvari različitog kemijskog sastava- •suvišak se izlučuje iz
• BIORASPOLOŽIVOST – najvažnije svojstvo organizma

– Utječu brojni faktori

21 22

Vitamin A Vitamin D
 Rast, vid, reprodukcija, imunitet • “Sunčani vitamin”
 Simptomi deficita: noćno sljepilo, suhoća • Hrana biljnog i životinjskog podrijetla
očiju, suha koža, slaba zubna caklina, umor,
slabiji rast kostiju • Rahitis
• IZVORI: žuto-narančasto povrće i voće • Masna plava riba, haringa, bakalar, mliječni
(marelice, dinje, mrkva), tamno-zeleno povrće proizvodi
(brokula, kelj, salata) lubenica, riblje ulje, jetra • Obogaćeni proizvodi
• Provitamin (β karoten)
• 800-1000 mikrograma= 15 g kelja
23 24
 Vitamin E Vitamin K
• Antioksidans • Koagulacija krvi
• Antiokoagulans • Sinteza u organizmu
• ++ Vitamin C • Tamno zeleno lisnato povrće
• Imunitet • 50-80 mikrograma= 15 g prokulica
• Biljna ulja
• 15 mg = 1,5 žlica (22 g) ulja kukuruznih klica ili
1 žlica (15 g) sojinog ulja

25 26

Vitamini topljivi u vodi-

Vitamin C Vitamini B-kompleksa
Funkcije: • Grupiranje: zajednička raspodjela izvora, bliske veze u
– antioksidans životinjskim i biljnim tkivima+ funkcionalni odnos
– sudjeluje u stvaranju kolagena, • U opskrbi tijela energijom
– zacjeljivanje rana,
– održavanje normalnog stanja kapilara, • Za normalno funkcioniranje živčanog sustava
– pospješivanje apsorpcije željeza, • Zajednički znakovi deficita: umor, malaksalost,
– pospješivanje metabolizma aminokiselina, izgradnja depresija, smanjen apetit
crvenih krvnih zrnaca • B1, B2, B3, B5, B6, Folna kiselina, Biotin, B12
– sudjelovanje u enzimskim sustavima
• Folna kiselina- trudnice- za rani razvoj živčanog sustava
• Skorbut fetusa
• Voće i povrće
• B12- za razvoj crvenih krvnih zrnaca- “perniciozna
• 90 mg = 80 g kelja (prokulica); 450 g rajčice; 140 g anemija”
jagoda

27 28

Izvori vitamina B kompleksa Minerali

• B1: 1,2 mg= 125 g prokulica • Glavni (makrominerali)- u tijelu prisutni u
• B2: 1,3 mg = 50 g goveđe jetre količini > 5g = kalcij, magnezij, natrij, kalij,
• B3 (nikotinska kiselina): 16 mg = 160 g pilećih fosfor.
prsa
• B6; 1,7 mg= 270 g skuše • Elementi u tragovima (mikrominerali)- u
• B12: 2.4 mikrograma= 30 skuše organizmu <5 g = bor, krom, bakar, jod, željezo,
• PANTOTENSKA KISELINA: 5 mg = 60 g pureće ili mangan, selen, silicij
goveđe jetre
• Bez fiziološke vrijednosti za organizam (barij,
• FOLNA KISELINA: 400 mikrograma= 30 g goveđe
jetre; 60 g graška bizmut, bor, litij, rubidij)

29 30
• Kalcij (Ca) • Natrij (Na) i Kalij (K)
– Izgradnja kostiju i zuba (99,5%) – Elektroliti
– Bioraspoloživost (omjer sa P)
– Unutar i izvan stanična tekućina- regulacija
– Mlijeko i mliječni proizvodi
prometa vode u tijelu
– Gubitak koštane mase i gustoće
– 800 mg: 100 g tvrdog sira – 500 mg: 40 g kobasice!
• Magnezij (Mg) • Fosfor (P)
– Mišići – Bioraspoloživost Ca
– Mahunarke, kukuruzno brašno – 700 mg: 80 g sjemenki bundeve
– 420 mg: 50 g sjemenki bundeve
31 32

Pravilna prehrana- sadržaj

• Željezo (Fe) • Faktori koji utječu na odabir hrane
– Hem (život. podrijetla) i ne hem (biljnog • Definicija pravilne prehrane
podrijetla) oblik
• Načela pravilne prehrane
– Različita biorasploživost – bolja iz namirnica
životinjskog podrijetla
– Vitamin C – pospješuje bioraspoloživost
– Hrana životinjskog podrijetla- bolji izvor
– 10 mg (muškarci); 15 mg (žene): 160 g goveđe
jetre

33 34

Faktori koji utječu na odabir hrane Odabir hrane u ugostiteljskom objektu

• Prehrambene navike • Motivi konzumacije hrane
• Biološki faktori • Odabir ugostiteljskog objekta
– Osjećaj sitosti, organoleptičke značajke hrane • Doživljaj jela
(boja, okus, miris, izgled) – Opipljive karakteristike
• Ekonomski faktori – Neopipljive karakteristike
– Cijena • Model doživljaja jela sastavljen od pet
• Sociološki i demografski faktori elemenata: ugođaj, upravljački sustav, prostor,
• Psihološki faktori i znanje o prehrani susret, proizvod
35 36
 Doživljaj jela Pravilna prehrana
• Prehrana koja svakom normalnom organizmu
Ugođaj osigurava optimalnu količinu, i odgovarajući
odnos bjelančevina, ugljikohidrata, masti,
Upravljački sustav vitamina, minerala i tekućine a sa ciljem
zadovoljavanja potreba organizma za gradivnim,
Prostor energetskim i zaštitnim tvarima.
Ugođaj

Ugođaj
Susret
Proizvod
• Osnovni je zadatak pravilne prehrane da prištedi
organizmu svaku nepotrebnu aktivnost
• Kcal!- ukupan energetski unos
• Omjer! – udio makronutrijenata u energetskom
unosu
Ugođaj
37 38

Preporučeni raspon udjela

makronutrijenata u okviru
pravilne prehrane
• Ukupna dnevni unos energije treba biti raspoređen
tako da:
• 45 -65 % energije potječe od ugljikohidrata
• 20-35 % energije potječe od masti
• 10-35 % energije potječe od bjelančevina
39
Značajke pravilne prehrane
• Dovoljnost : prehrana mora osigurati dovoljno ali
ne previše nutrijenata da bi se zadovoljile potrebe
organizma
• Uravnoteženost: birati kada god je moguće
namirnice velike nutritivne gustoće
• Umjerenost: pažnju treba posvetiti da se neke
namirnice ne konzumiraju u većoj količini nego je
potrebno
• Raznolikost: uključivati svakodnevno namirnica
iz svih 6 glavnih skupina te kombinirati raznoliko
unutar svake skupine
40

Prehrambena piramida (1992) Piramida pravilne prehrane

• Putokaz!
• Dozvoljava odabir hrane u skladu sa
potrebama, željama i navikama
• Namirnice su podijeljene u 6 skupina,
raspoređenih na 4 razine
• Namirnice iz jedne skupine ne mogu zamijeniti
one sadržane u drugoj

41 42
 KRUH, ŽITARICE, RIŽA I TJESTENINA
• Složeni ugljikohidrati, vitamini B-kompleksa,
željezo, bjelančevine, magnezij i prehrambena
vlakna
• 6-11 jedinica serviranja na dan
• Unutar skupine grupiranje prema nutritivnoj
gustoći
• “1 jedinica serviranja”=
– 1 kriška kruha,
– ½ šalice kuhanih žitarica,riže ili tjestenine,
43
– 3-4 mala ili 2 velika krekera
POVRĆE
• Vitamin A, vitamin C, folna kiselina (špinat!!),
kalij (kupusnjače), magnezij i vlakana
(topljiva!!), manjak masti i kolesterola- izvor
antioksidansa (povrće i voće jakih boja)
• 3-5 jedinica serviranja na dan
• 1 jedinica serviranja:
– ½ šalice kuhanog ili sirovog povrća,
– ½ šalice kuhanih leguminoza,
– ¾ šalice voćnog soka
44

VOĆE MESO, PERAD, RIBA I ZAMJENE

• Vitamin A, vitamin C, kalij, prehrambena • Bjelančevine, fosfor, vitamini B6 i B12, cink,
vlakna, manjak natrija, masti i kolesterola magnezij, željezo, niacin i tiamin
• 2-4 jedinice serviranja na dan • 2-3 jedinice serviranja na dan
• 1 jedinica serviranja: • 1 jedinica serviranja:
– 1 jabuka srednje veličine (banana ili naranča), – cca 56-84 g mršavog mesa (perad i riba)(ukupno: 140
– 1/2 grapefruita, – 196 g),
– 1 kriška lubenice, – 1 jaje,
– ½ šalice kompota ili zaslađenog voća, – ½ šalice kuhanih žitarica,
– ¼ šalice suhog voća – cca 112 g tofu

45 46

MLIJEKO , SIR, JOGURT MASNOĆE, SLATKIŠI, ALKOHOLNA PIĆA

• kalcij, riboflavin, vit. B12, bjelančevine • šećer, masnoće, alkohol
• obogaćeni sa vit. A i D • nema preporučenih količina
• 2 jedinice serviranja na dan
• 3 jedinice serviranja na dan (djeca u razvoju,
trudnice/ dojilje, žene u menopauzi)
• 1 jedinica serviranja:
– 1 šalica mlijeka ili jogurta,
– cca 56 g hrane sa sirom,
– cca 42 g sira
47 48
 Masnoće Preporučene masnoće
• Masti, ulja, maslac, margarin, Maslinovo ulje
• Jednostruko
• Šećeri, zaslađeni napici, bomboni i slične nezasićena mk:
slastice – oleinska kiselina (55-
83%).
• Niska nutritivna a visoka energetska • Zasićene mk :
– palmitinska: 7,5- 20%,
vrijednost – stearinska: 0,5- 5%.
• Ograničena konzumacija • Ostatak:
– palmitoleinska
• Preporučene masnoće: maslinovo ulje i – linolna i linolenska mk
repičino ulje • Vitamin E-antioksidans
Repičino ulje
• Jednostruko nezasićena
mk
– Oleinska (oko 60%)
• Zasićene mk (max 7%)
• Višestrukonezasićene:
– Omega-3-mk: 11%
– Omega-6-mk: 20%
– Omjer!!

49 50

Moja piramida (2005)- koracima do

Temeljna načela
boljeg zdravlja
• “ Ista veličina ne pristaje
svakom”
• Personalizacija
• Postupno napredovanje
• Tjelesna aktivnost
• Umjerenost
• Proporcionalnost
• Jedinice serviranja

51 52

Najnovija preporuka: My plate My plate (2011)

• Ljeto 2011
• Utemeljeno na 2010 Dietary Guidelines for Americans
• Poruke potrošačima:
– Uživajte u hrani ali jedite manje.
– Izbjegavajte prevelike porcije.
– Polovicu tanjura treba činiti voće i povrće.
– Izaberite mliječne proizvode sa manjim sadržajem masti
(1%)
– Polovicu unosa žitarica neka čine cjelovite žitarice
– Smanjite unos soli
– Pijte vodu umjesto zaslađenih pića
53 54
 Bioaktivne komponenete i
Definicija funkcionalne hrane
funkcionalna hrana
• Definicija koncepta funkcionalne hrane • Koncept - Funkcionalne znanosti o hrani u Europi
• Bioaktivne komponente hrane (engl. FUFOSE-Functional Food Science in Europe)
– Bioaktivne komponente biljnog podrijetla:
• Prehrambena vlakna, prebiotici • Prema FUFOSE definiciji hrana se može smatrati
– Bioaktivne komponente životinjskog i bakterijskog funkcionalnom ako je potvrđeno da osim
podrijetla odgovarajuće prehrambene vrijednosti, pozitivno
• Višestruko nezasićene masne kiseline
• Probiotici utječe na jednu ili više funkcija u organizmu, i to
• Funkcioanlna hrana i zdravlje na način koji ili unapređuje zdravlje i dobrobit
• Tržište i potrošači funkcionalne hrane organizma ili smanjuje rizike nastanka bolesti.
• Funkcionalna hrana u ugostiteljskoj ponudu
55 56

Pojam funkcionalna hrana obuhvaća Koncept Hrana kao lijek

• Hranu u prirodnom stanju.
• Hranu u kojoj je posebnim postupcima povećan udio pojedine LIJEK
Specifično

Prevencija Kolesterol i
komponente. karcinoma bolesti srca
• Hranu koja je obogaćena pojedinom komponentom s ciljem Osteoporoza
osiguravanja koristi za organizam. Dijabetes
• Hranu kojoj je tehnološkim ili biotehnološkim postupcima pojedina
DJELOVANJE HRANE

Regulacija Mentalne i psihičke

komponenta oduzeta te su time postignute potencijalne koristi za tjelesne mase performanse
organizam.
• Hranu u kojoj je pojedina komponenta zamijenjena nekom drugom
komponentom koja posjeduje željena svojstva.
• Hranu u kojoj je pojedina komponenta modificirana enzimskim, Obogaćivanje vitaminima
i mineralima
Regulacija probave
(npr. pre-, pro- i sinbiotici)
Općenito

kemijskim ili tehnološkim postupcima te je na taj način osigurana

korist za organizam. HRANA

• Hranu u kojoj je modificirana bioraspoloživost pojedine Pasivna (prevencija) ULOGA HRANE Aktivna (kontrola,
komponente. liječenje, poticanje)

• Hranu proizvedenu kombinacijom prethodno navedenih postupaka.

57 58

Bioaktivne komponente Bioaktivne komponente

• Biljnog podrijetla (fitonutrijenti, fitokemikalije) • Životinjskog i bakterijskog podrijetla
– Karotenoidi, flavonoidi, organosumporni spojevi, (zookemikalije, zoonutrijenti)
fenolne kiseline, fitoestrogeni – Višestruko nezasićene masne kiseline
– Prehrambena vlakna
– Probiotici
• Topljiva: pektini, beta-glukani, gume i sluzi
• Netopljiva: celuloza, hemiceluloza, lignin • Bioraspoloživost bioaktivne komponente
– Prebiotici: neprobavljivi sastojci hrane koji djeluju
pozitivno na zdravlje, mehanizmom selektivne
stimulacije rasta i/ili aktivnosti jedne ili ograničenog
broja bakterijskih vrsta u debelom crijevu.

59 60
 Funkcionalna hrana i bolesti koje se
Funkcionalna hrana i zdravlje
povezuju s prehranom
• Biomarkeri • Kardiovaskularne bolesti
– Biomarker izloženosti
• Karcinom
– Biomarker učinka
– Biomarker osjetljivosti • Pretilost
• Dokazi o djelovanju funkcionalne hrane • Osteoporoza
– Vrlo jaki
– Jaki
– Umjereno jaki
– Slabi do srednje jaki
– Slabi
61 62

Funkcionalni proizvodi na europskom tržištu*

Tržište i potrošači funkcionalne hrane prema skupinama

• Europsko tržište: 6-20 milijardi eura

• Svijet:
• 1. Japan (39,2%)
• 2. SAD (31,1%)
• 3. Europa (28,1%)
• 4. Australija (1,6%)

63 64

Zastupljenost proizvoda na europskom

tržištu* obzirom na funkcionalni Potrošači funkcionalne hrane
sastojak
• Značajke potrošača koji odabiru funkcionalnu
hrane su:
– visoko obrazovani,
– osviješteni o vezi prehrane i zdravlja,
– s manjkom vremena,
– financijski situirani,
– vode aktivan i stresan život,
– stariji od 35 godina a najčešće stariji i od 55 godina,
– uglavnom žene.

65 66
 Funkcionalna hrana u ugostiteljskoj
ponudi
• Inovativni pristup
• Prednosti i nedostaci
• Označavanje ponude
• Mogućnosti korištenja funkcionalnog sastojka
– Gost ga sam dodaje
– Dodaje se tijekom pripreme
– Dodaje se prije posluživanja
– Primjeri…
67
Ispitna pitanja
• Objasnite što je hrana.
• Objasnite podjelu hranjivih tvari (obzirom na
zastupljenost , podrijetlo i energetsku
vrijednost).
• Što je energetska gustoća a što nutritivna
gustoća hrane?
• Od čega su građene bjelančevine i kakve mogu
biti obzirom na hranjivost?
• Objasnite što su ugljikohidrati i kako se dijele?
69
• Objasnite faktore koji utječu na odabir hrane u
ugostiteljskom objektu?
• Objasnite pojam doživljaj jela te njegove opipljive
i neopipljive značajke?
• Opišite model doživljaja jela sastavljen od pet
elemenata?
• Definirajte pravilnu prehranu i njezine značajke.
• Opišite Piramidu pravilne prehrane (1992).
• Opišite Moju Piramidu (2005).
• Koliko iznosi energetska vrijednost 1 grama
bjelančevina, ugljikohidrata i masti?
71
Literatura
• KOMPONENTE HRANE
– ppt prezentacije
• NAČELA PRAVILNE PREHRANE
– ppt prezentacije
• FAKTORI KOJI UTJEČU NA ODABIR HRANE
– Krešić, G. Trendovi u prehrani, FMTU Opatija, 2012 (str.
29-36)
• BIOAKTIVNE KOMPONENTE I FUNKCIONALNA HRANA
– Krešić, G. Trendovi u prehrani, FMTU Opatija, 2012 (str.
113-144)
68
• Objasnite što je glikemički indeks (GI)
hrane?
• Objasnite što su masti te kakve vrste
masnih kiselina postoje?
• Objasnite što je kolesterol?
• Objasnite što su vitamini i kako se dijele?
• Objasnite što su minerali i kako se dijele?
• Objasnite što su prehrambene navike te
koji faktori utječu na njihovo stjecanje?
70
• Definirajte funkcionalnu hranu.
• Opišite koncept Hrana kao lijek
• Što su bioaktivne komponente i kakve mogu
biti obzirom na podrijetlo?
• Što je bioraspoloživost bioaktivne
komponente?
• Objasnite povezanost funkcionalne hrane i
suvremenih bolesti?
• Opišite značajke potrošača funkcionalne
hrane.
• Objasnite mogućnost primjene funkcionalne
hrane u ugostiteljstvu.
72