KUĆANSTVO je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše

svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana i drugo).

Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama (jednočlano kućanstvo).

UKUPAN RASPOLOŽIVI DOHODAK KUĆANSTVA jest ukupan novčani neto dohodak koji je
primilo kućanstvo i svi njegovi članovi u referentnom razdoblju, tj. u prethodnoj godini. Ukupan
dohodak obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak
od imovine, mirovine, socijalne transfere te ostale novčane primitke koje kućanstvo prima od
osoba izvan kućanstva.

EKVIVALENTNI RASPOLOŽIVI DOHODAK računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak

kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema modificiranoj
OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj
odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14
godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog
člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.

PRAG RIZIKA OD SIROMAŠTVA utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentan

dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije
dohotka i 60% od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Osobe čiji je
dohodak ispod praga u većem su riziku od siromaštva od ostalih, ali ne žive nužno u oskudici.

STAVKE MATERIJALNE I SOCIJALNE DEPRIVACIJE JESU:

1) kašnjenje s plaćanjem najamnine, računa za režije, stambenoga kredita ili potrošačkoga
kredita
2) nemogućnost kućanstva da svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće
3) nemogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski
ekvivalent svaki drugi dan
4) nemogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak
6) nemogućnost kućanstva da si priušti automobil
7) nemogućnost kućanstva da si priušti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima
KVINTILNI OMJER (S80/S20) jest pokazatelj dohodovne nejednakosti koji mjeri odnos između
petoga i prvoga kvintila distribucije dohotka, tj. odnos ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20,0%
stanovništva s najvećim dohotkom i ukupnoga ekvivalentnog dohotka 20,0% stanovništva s
najmanjim dohotkom
GINIJEV KOEFICIJENT jest mjera nejednakosti raspodjele dohotka. Kad bi postojala savršena
jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio 0%.
Što je vrijednost bliža 100%, to je dohodovna nejednakost veća.

Rizik inflacije je rizik gubitka koji proizlazi iz mogućih promjena stope inflacije. Realna
kupovna moć novca (i prihoda) smanjuje u uvjetima inflacije, a povećava u uvjetima
deflacije. Zbog porasta opće razine cijena, ista nominalna količina novca zamjenjiva je za sve
manju količinu roba i usluga. Inflacija je stoga fenomen koji posebno pogađa subjekte s
fiksnim nominalnim dohotkom, koji povećane novčane izdatke ne mogu namiriti većim
prihodima.
Kamatni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz mogućih promjena kamatnih stopa. Na primjer
uz viši kamatnjak raste teret otplate kredita odobrenih s promjenjivom kamatnom stopom,
jer uz primjenu veće kamatne stope rastu kamatni troškovi i mjesečni anuiteti (kao i rate)
otplate kredita. Kako je dohodak kućanstva uobičajeno fiksan, promjene kamatnjaka i iznosa
otplate kredita mogu imati značajan učinak na strukturu izdataka zaduženih kućanstva.
Iako se u razvijenim zemljama valutni rizik i promjene deviznog tečaja uobičajeno ne
odražava značajno na financije prosječnog kućanstva, u visoko euroiziranim zemljama i
visoko uvozno zavisnim zemljama (što u oba slučaja vrijedi za Hrvatsku) njegov utjecaj na
osobne financije vrlo je značajan jer se odražava na ekonomsku situaciju svih građana. Zbog
tradicionalne sklonosti štednji u devizama (poglavito eurima), Hrvatska je zemlja s visokim
stupnjem euroizacije depozita, a devizni depoziti čine oko 80% svih štednih i oročenih
depozita kod kreditnih institucija (banaka i stambenih štedionica). Kako bi se banke zaštitile
od valutne neusklađenosti svoje imovine i obveza, one koriste valutnu klauzulu kao
instrument valutne indeksacije srednjoročnih i dugoročnih kredita (slika 27).
3.5. Rizik promjene cijene imovine (tržišni rizik)
U kategoriju tržišnih rizika ulazi prethodno opisani tržišni valutni rizik, kao i druge kategorije
tržišnog rizika. Imovina uložena u vrijednosnice kojima se trguje na financijskim tržištima
izložena je dnevnim promjenama cijena, što utječe na rast ili pad tržišne vrijednosti te
imovine (tzv. pozicijski tržišni rizik). Tipičan primjer predstavljaju dionice (i obveznice) čija se
tržišna vrijednost može značajno mijenjati iz dana u dan pa i u istom danu nekoliko puta.
Rizik likvidnosti proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti podmirenja novčanih
obveza o dospijeću (promatra se u svakom trenutku, a tipično u kratkom roku). Pri tome,
pojam likvidnosti treba razlikovati od pojma solventnosti. Ukoliko se radi o riziku trajne
nesposobnosti ispunjavanja obveza (kada je tržišna vrijednost ukupne imovine manja od
ukupnih obveza) radi se o riziku nesolventnosti.
3.7. Rizik dohotka i rizik nezaposlenosti
U uvjetima recesije tipično dolazi do pada dohotka i rasta nezaposlenosti. Izostanak ili
smanjenje očekivanih dohodaka pojedinca (kućanstva) umanjuje mogućnosti potrošnje,
dovodi do iscrpljivanja ranije kumuliranih rezervi štednje te dovodi u pitanje urednu otplatu
kredita i podmirenje drugih obveza. Za potrebe zaštite od rizika smanjenja ili izostanka
dohotka treba štedjeti u razdoblju kada se ostvaruje veći dohodak, formirati štednju za crne
dane i nepredviđene okolnosti, kao i štednju za starost.
Dodatno potrebno je i raspolagati različitim dodatnim kvalifikacijama, znanjima i vještinama
koje omogućuju dobivanje drugog posla (radnog mjesta kod drugog poslodavca ili u drugoj
struci) na tržištima gdje ne postoji zasićenje radom, kao i ostvarivanje dodatnog dohotka od
honorarnog povremenog rada.
3.8. Porezni rizik
Promjene poreznih propisa mogu značajno promijeniti atraktivnost ulaganja u pojedine
oblike financijske i realne imovine. Ukoliko država uvede oporezivanje imovine i poreznim
tretmanom obuhvati nekretnine, odnosno vlasnike stanova, kuća, vikendica ili zemljišta,
atraktivnost ulaganja u nekretnine može se smanjiti. Slične učinke može izazvati
oporezivanja kapitalnih dobitaka od ulaganja u dionice ili bilo koji drugi oblik imovine.
3.9. Osobni rizici i rizici neočekivanih događaja
Rizik neočekivanih događaja uključuje: migraciju iz mjesta dotadašnjeg boravka zbog
promjene karijere, rođenje djeteta, razvod braka, smrt supružnika, veće kvarove na
električnim instalacijama zbog kojih se javljaju neočekivani izdaci za financiranje njihova
popravka, nabavku novih uređaja u kućanstvu, plaćanje kreditnih obveza kao jamac pri
kreditima koje koriste drugi itd. Materijalizacija svih spomenutih rizika može se značajno
odraziti na život pojedinca i članova njegove obitelji, kao i na financijsku situaciju kućanstva.