You are on page 1of 2

Džekson Polok

Džekson Polok (1912-1956) bio je američki slikar koji je stvorio svoja najznačajnija dela kao
apstraktni ekspresionista, odnosno akcioni slikar. Njegovo slikarstvo je imalo snažan uticaj na
modernu umetnost 20. veka.
U Njujork je otišao 1930. godine, nakon što je izbačen iz „Škole primenjenih umetnosti“ u Los
Anđelesu koju je pohađao. U Njujorku je studirao u klasi slikara Tomasa Harta Bentona, koji je
ima veliki uticaj na Poloka, što se vidi u njegovim slikama iz tog doba, gde je koristio krivolinijske
ritmove sa subjektima motiva iz ruralne Amerike.
Iako je bio sve poznatiji umetnik, Polok je bio sve depresivniji, zapadao u beznadežna stanja,
opijao se, zbog čega se psihijatrijski lečio.
Polokova prva samostalna izložba priređena je u galeriji Pegi Gugrnhajm, „Galerija umetnosti
ovog veka“ u Njujorku 1943. godine.
Polok je sopstveni stil pronašao sasvim slučajno, kada se prilikom oslikavanja nekog murala
zagledao u kapi boje koje su s kista padale na pod i oduševio se onim što je nastalo. Hteo je da
napravi sliku na isti način, te je na podu stavio ogromna platna i po njima izlivao i nanosio boje
prskanjem, ponekad ih mešajući sa peskom ili smrvljenim staklom. Za slikanje je, osim šake i
zgloba, koristio celo svoje telo, a slikarski alat je izbacio iz upotrebe pa je počeo da koristi
štapove, zidarske kašike i kuhinjske noževe.
„Na podu je sve jednostavnije, osećam se bliži slici, kao njen sastavni deo, jer na taj način mogu
da se krećem oko nje, radim na sve četiri strane i, bukvalno, uđem u sliku.“ tvrdio je on.
Dela nastala tehnikom kapanja su prvi put prikazana na izložbi u galeriji Beti Parsons, 1949.
godine. Nova slikarska tehnika je mnoge zaintrigirala, ali je bilo i kritičara koji su obično bili
ljubitelji realizma. Ova tehnika je omogućavala spontanost i ekspresivnost, a rezultirala je
dubokim, slojevitim teksturama i dinamičnim kompozicijama.
Kasnije se Polok u potpunosti predao alkoholu i zanemario slikanje. Poginuo je u saobraćajnoj
nesreći kada je vozio u alkoholisanom stanju i skrenuo sa puta.
Njegova najznačajnija dela su: Noćni šetač, Jesenji ritam, Ljubičasta magla, Sjedinjenje, Plavi
stubovi:Broj 11, Broj 1A,1948, Jedan:Broj 31, Uskrs i totem, Freska na indijanskom crvenom tlu i
mnoga druga. Njegova slika Broj 5, 1948 je prodata za 140 miliona dolara i time postala
najskuolja slika svih vremena.

You might also like