Jezično posuđivanje – preuzimanje riječi iz drugog jezika, razlozi:

- unutarjezično – nemogućnost jezika da za novi pojam ponudi odgovarajuću riječ (spam)

- izvanjezično – različite društvene/povijesne/kulturne veze različitih zajednica
Posuđenice – riječi stranog podrijetla koje su više ili manje prilagođene jezičnom sustavu u koji su ušle
Sociolingvistika – znanost koja se bavi proučavanjem veza između jezika i društva

Jezik davatelj / posrednik / primatelj

VRSTE POSUĐIVANJA:
Izravno posuđivanje – najčešći način (grčki, lat., turski, tal., njem., mađ., dns engleski)
- jezik davatelj -> jezik primatelj
- sat, gulaš, debakl, rivijera, časopis, sanacija, tiranin, šablona, vestern
Posredno (neizravno) posuđivanje – iz jezika koji je bliži hrv., u kojem je ta riječ već posuđenica
- jezik davatelj -> jezik posrednik -> jezik primatelj
- guma, šah, blef
Kružno posuđivanje – vrlo rijetko, dvije faze, vrati se nazad
- jezika davatelj -> jezik primatelj -> jezik davatelj
- kravata

PRILAGODBA POSUĐENICA:
- fonološka – glasovi u izgovoru
o evergrin, tinejdžer, tost, plejbek, triler, bistro
o transkripcija – prenošenje izgovora i glasova u drugi grafički sustav (New York - Njujork)
- grafijska – slovo, pravopis (q,w,x,y)
o taksi, tinejdžer, puding, plejbek, triler, vunderkind
o transliteracija – proces kojim posuđenica iz jezika s drugim pismom ulazi u hrv.
- morfološka – oblik riječi, nastavak za rod/broj/padež, gl. Skupina
o džungla, trenirati, polirati, skenirati, boksati, planirati
- značenjska – značenje riječi, većinom se sužava
o kompjutor (isto), tost (uže), konjak (šire), konjak, šampanjac

VRSTE POSUĐENICA S OBZIROM:

Na jezik iz kojeg dolaze:
- grecizmi – ep, geometrija, metoda, dijalog, prognoza, tiranin, strofa, politika
- latinizmi – impresija, vizija, derivacija, konzultacija, maksimum, sanacija
- germanizmi – šunka, tuš, šminka, štimung, štrafta, cajger, fleka, blic, knedla, bluza, gurtna, šablona, blef, štimung, vic,
krafna, hauba, rikverc, auspuh, šrafciger, šteker, rama, moler, germa, prezle
- anglizmi – intervju, film, standard, džingl, diler, meč, gol, hardver, klub, šoping, vestern
- galicizmi (FRAN.) – remont, poza, šarlatan, debakl, atelje, plaža, pejzaž, portret, šarmer, bazen, boem, kravata, konjak,
butelja, bujon, desert, dekolte, matineja
- talijanizmi – diletant, bas, opereta, barka, škola, kupola, borša, sonet, kušin, riva, adio, opera, barka, korzo, kapučino
- hispanizmi – gerila
- hungarizmi – gulaš, čipka, soba, cipela, čarda, kočija, čopor, roštilj, mamlaz, lopov, bitanga
- turcizmi – bubreg, džep, boja, kopča, čelik, čamac, jogurt, kula, rakija, kutija, sat, taban, papuče, duhan, kapija, čelik,
čizma, mušterija, sokak, sarma, pogača, pekmez, baklava
- rusizmi – čistka, šinjel, udarnik
- bohemizmi (ČEŠKI) – časopis
- polonizmi (POLJSKI) – mazurka
 - luzitanizmi (PORT.) – bajadera
*ROMANIZMI
Na stupanj prilagodbe:
- usvojenica – potpuno uklopljene
o boja, krevet, šećer, sat, čizma, šah, breskva, čarapa
- tuđica – nisu potpuno prilagođene (-kl/cl/jl, -dva suglasnika)
o šou, bicikl, šnicl, fajl, ragu, rokoko, kompjutor, džingl, lift, keks
- prevedenica (kalk) – doslovno prevedene
o zemljopis, kišobran, kolodvor, neboder, kalk
- značenjska posuđenica – posuđeno samo značenje
o miš, virus
- strane riječi – nimalo prilagođene, treba zamijeniti domaćim, u kurzivu
o book, cash, cool, megastore, remake
Na izraz:
- internacionalizam – isto značenje i sličan izraz u više jezika (lat., grč.)
o televizija, revolucija, demokracija, adresa, kalkulator, interpretator, valcer, viza, kultura, cenzura, medicina, šah,
filozofija
- egzotizam – posebnosti nekog naroda
o kroasan, paelja, suši, boršč, kokos, gnu, koala, votka, dolar, rubalj, flamenko, mazurka, bolero, polka, iglu, pončo,
kimono, mojito, favela, suši, tango
- eponim – nastali od vlastitog imena, izum, otkriće, razdoblje
o bovarizam, žilet, petrarkizam, donkihotizam, tesla, njutn, kvisling, verterizam, mercedes, sendvič, šovinizam,
baraba, pasterizacija, Izraelci, Aten, elizabetansko, kršćanstvo, kafkijanski, cepelin, giljotina, levisice, saksofon,
doberman, begonija, franjevci, budwaiser
o imenodavatelj – osoba, mitološki lik, lik iz djela, narod, grad, država
o imenoprimatelj – ono što eponim imenuje, osoba, stvar, pojam, postupak, narod, grad, razdoblje, pokret, vjera

Eponimi:
BOVERIZAM ( Gustave Flaubert, Gospođa Bovery)

DONKIHOTSKI, SANČOPANSOVSKI (Saavedra, Bistri vitez don Quijote)

ELIZABETANSKI/SHAKESPEAREOV SONET (William Shakespeare, soneti)

ELIZABETANSKO DOBA/KAZALIŠTE (W. Shakespeare, Hamlet)

FAUSTOVSKI PROBLEM

HOMERSKO PITANJE

ILINŠTAK (Tin Ujević, Svakidašnja jadikovka)

JASENJINŠTINA (Sergej Aleksandrovič Jasenjin, Pismo majci)

KAFKIJANSTVO (Franz Kafka, Preobražaj)

KIKLOP (Ranko Marinković, Kiklop)

KROATIZAM, ILIRIZAM, ILIRSKI POKRET

MATOŠEV SONET

NOBELOVA NAGRADA (Pablo Neruda, Ljubavna pjesma)

PETRARKIN SONET

PETRARKIZAM (Francesco Petrarca, Kanconijer)

ŠENOINO DOBA

TOLSTOJANSTVO (Lav Nikolajevič Tolstoj, Ana Karenjina)

VERGILIJANSKI EP/TRADICIJA (Marko Marulić, Judita)

VERTEROVSKI JUNAK (Goethe, Patnje mladoga Werthera)

KIKLOP – Ranko Marinković, 1965. – besmislen čovjekov život

- simbolika: kiklop = ljudožder = rat = div, svalio ogroman kamen na špilju svijeta
- Melkior suvremeni Odisej, odupire se kiklopu duhovno i tjelesno
- Odisej pobjegao kiklopu Polifemu mudrošću, Melkior želi nadmudriti rat
- kiklop najavljuje dehumanizaciju čovjeka i egzistencijalnu krizu

- Melkior – jedan od trojice kraljeva, koji došli Isusu

- Tresić – prezime označuje strah
- Eustahije – umni, blaženi, ime sveca, isposnika, ironija jer Melkior gladuje da ne ode u rat

- Melkior – glavni lik, antijunak, spušten na razinu životinje, predaj se i puže u Zoopolis, tjeskobni intelektualac u strah pred
ratom
- Likovi: intelektualci, dezorijentirani, izgubljeni, groteskni, karikaturasti
- grad – Ugo, Fredi, Maestro, Atma, don Fernando, Vivijana, Enka, atmosfera nemoći i tjeskobe, zadimljeno i mračno
stanje prostora i psihe, intelektualne bitke, egzi. strahovi
- vojska – Krele, Čičak, Hermafrodit, Vampir, Major, Pukovnik, imenovani prema osobinama -> groteska i ironija

- Teorija preventivne dehumanizacije / ukidanje tragedije skepsom – don Fernando, u kazalištu gledatelji naivni, onaj tko je
važan mora biti zao, podjela ljudi, odabrani (on), obilježeni (zločinci – tjelesne mane, niskost), parodija Raskoljnikovljeve
toerije u nadljudima, proizlazi iz osjećaja ugroženosti i straha

- Raskoljnikovljeva toerija o nadljudima – podjela ljudi, obični (služe za rađanje, poslušni, pokoravaju se), neobični (mogu
raditi zločine, napredak čovječanstva)
- Zakon biološkog uzgona - Tijelo uronjeno u strah izgubi onoliko od svoje smrtnosti koliko teži istisnuti strah
- Nutanje i David – Melkior kaze da je vrijednija umjetnost važnija od ljudi, sto puta, dok bi ljudima bio važnije taj brat(jer ima
osjecaje), Don bi ubio njutnja

- Teme:
- otuđenost pojedinca od sebe i društva
- odnos intelektualca prema svijetu
- potraga za smislom života
- čovjekova podjela animalizma | humanizma (rat | umjetnost) (tjelesno – glad | duhovno – bijeg u ironiju, cinizam)

- Ključne točke:
- tjeskobna atmosfera zagrebački intelektualaca
- egzi. strah, dehumanizacija, raspad svih moralnih vrijednosti
- društveni kaos: Eros – Thanatos – Phobos (ljubav, smrt i strah) – besmislen pokolj (humano u animalno)

- Tematski planovi romana:

- Egizstencijalistički– rat, dehumanizacija, kiklop (ljudožder), div najavljuje ratni pustoš
 - Društveni – Zagreb, Dajdam, boemski svijet, intelektualci, otrovna atmosfera
- Psihološki – Melkiorova razmišljanja, psihološka previranja, strahovi, izmišljeni svijet

- Fabula:
- realna – predratni Zagreb, intelektualci
- groteskna – paralelna, priča o brodolomcima broda Menelaj, zamišlja kao dramu Kanibali koju misli napisati

- Vrsta romana:
- moderni – esejistički dijelovi, simboli, unutarnji monolozi, imaginarni dijelovi iz svijesti, asocijacije, groteska (Ugo)
- lika – jedan ili par povezanih likova dominira strukturom romana
- egzi – osamljenost pojedinca, sloboda ljudskog izbora, suočavanje sa smrću, osporavanje svakidašnjeg života

- Simbolika:
- Zoopolis – simbolika dehumanizacije
- Tonga – potpuna dehumanizacija, kanibalizam, brodolomci zarobljeni od ljudoždera, prvo pojeli najdebljeg
- Kiklop – rat – ugrožava ljude, ne može se opravdati

- Stilska analiza:
- ironija – prema politici, knjiž., ljubavi, napretku
- simbolika (i mitološka)
- intertekstualnost (Homer, Biblija, Šekspir, Dostojevski, Ujević)
- igre riječi – ludizam, ludere – igrati se

- Onomastika: Tresić (strah), Eustahije (isposnik), Krele (kreten), Vampir (vadi krv), nadimci likova, karakter likova, pojačava
grotesku

1.dio
- Melkiorovo sjećanje (don Kuzma), Cviker
- Cviker – prevarant, manipulira osjećajima, glumi
- ulična scena (Ugo) – pijanac, dramatičar, izvodi komedije
- DAJDAM (kavana) – Ugo, Maestro, Melkior, Fredi i Vivijana, Don Fernando, Cikorije, Thenardier
- Melkiorova Parampionska Braća – Ugo, Maestro
- Maestro – ne optimističan, tijelo ostavlja znanosti, ne voli napredak (ironija), učitelj, očinska figura, depresivan
- Fredi i Vivijana
3. poglavlje
- Ugodni Kutić -> restoran, Kurt
- drama o ljudožderima (Kanibali) – čovječetina, arhipelag Tonga, u Melkioru samo strah, psihoza
- Adam (Atma) – anagram tama, kiromant (mračne stvari, proriče)
4. poglavlje
- „Mučitelj je zvonio revno“ – Melkiorove misli, strah -> brod Mehelaj, u taj san uvodi i Vrijeme (intertekstualnost – Odisej i
Penelopa)
- Enka – ljubavnica, tjelesni odnos, bludnica, zavodnica, površan odnos, osjeća ljubomoru i gađenje za nju, zove ga Kior,
droljina moralistika
- slobodni neupravni govor – njegove misli, u 3.l -> karakteristika modernog romana
- susret s Maestrom – govore o tuči, Vivijani, pogledu na svijet (progress) -> Melkior – negativan i mrzi ga, o struji, o čistoj
smrti (cinizam, ironija)
- unutarnja borba između uma i tijela (jesti, ne jesti), mrzi tijelo svoje, jede si život zbog straha (a želi ga), um pun straha
izjeda ga, podvojenost na UM i TIJELO
- Vivijana – glupa, neodlučna, površna, Melkior ju idealizira, ne voli ju, dvojni osjećaji