You are on page 1of 4

UNIVERZITET U NIŠU

MAŠINSKI FAKULTET

MOTORI SUS

Oto-ov (Nikolaus August Otto) ciklus


Oto-ov ciklus primenjuje se kod motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Teorijski Oto-ov ciklus
sastoji se iz dve izentrope i dve izohore. Nakon izentropske kompresije (1  2), gas se izohorski
zagreva (2  3), zatim izentropski ekspandira (3  4) i na kraju izohorski hladi (4  1) do početnog
stanja. Minimalna temperatura gasa je u početnom stanju, a maksimalna temperatura na kraju
procesa zagrevanja.
Minimalni pritisak gasa je u početnom stanju, a maksimalni na kraju procesa zagrevanja.

Termodinamički stepen iskorišćenja Oto-ovog ciklusa, u kome se toplota dovodi (2  3) i


odvodi (4  1) po izohorskim promenama stanja jednak je:
T4
1
qk qd  qo q4,1 c v  (T4  T1 ) T4  T1 T1 T1
t    1  1  1  1  .
qd qd q2,3 c v  (T3  T2 ) T3  T2 T2 T3
1
T2
Kako je na osnovu drugog principa termodinamike za kružni ciklus:
T3 T
scikl  0  s1,2  s2,3  s3,4  s 4,1  s2,3  s4,1  c v  ln  c v  ln 1
T2 T4
odnosno:
T3 T
c v  ln  c v  ln 1  0
T2 T4
T3 T
ln  ln 1  0
T2 T4
T T
ln 3   ln 1
T2 T4
T T
ln 3  ln 4
T2 T1
T3 T4

T2 T1
tako da je:

T4 T
1 3 1
T1 T2
odnosno:
T1
t  1  .
T2
Iz jednačine izentropske kompresije ima se:
T1  v11  T2  v 21
1
 
1
T1 v 21 v   1  1 1
  2    1

T2 v11  v1   v1   v1   1

v   
 2   v2 
Konačno, termodinamički stepen iskorišćenja Oto-ovog ciklusa jednak je:
1
t  1 
 1
gde je:
1
v1  T2  1
  
v 2  T1 
stepen kompresije.

Dizel-ov (Rudolf Diesel) ciklus


Dizel-ov ciklus primenjuje se kod motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Teorijski Dizel-ov
ciklus sastoji se iz dve izentrope, izobare i izohore. Nakon izentropske kompresije (1  2), gas se
izobarski zagreva (2  3), zatim izentropski ekspandira (3  4) i na kraju izohorski hladi (4  1) do
početnog stanja.

Minimalna temperatura gasa je u početnom stanju, a maksimalna temperatura na kraju


procesa zagrevanja. Minimalni pritisak gasa je u početnom stanju, a maksimalni pri procesu
zagrevanja.

2
Termodinamički stepen iskorišćenja Dizel-ovog ciklusa, u kome se toplota dovodi (2  3) po
izobarskoj promeni stanja i odvodi (4  1) po izohorskoj promeni stanja definisan je izrazom:
1   1
t  1  1 
   (  1)
gde
v 3 T3
 
v 2 T2
predstavlja stepen izobarske predekspanzije.

Sabate (Sabathé) - Zajliger-ov (Seiliger) ciklus


Sabate-Zajliger-ov ciklus primenjuje se kod motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Teorijski
Sabate-Zajliger-ov ciklus sastoji se iz dve izentrope, izobare i dve izohore. Nakon izentropske
kompresije (1  2), gas se najpre izohorski (2  3) i izobarski (3  4) zagreva, zatim izentropski
ekspandira (4  5) i na kraju izohorski hladi (5  1) do početnog stanja. Ovaj ciklus često se naziva,
zbog načina dovođenja toplote, ciklusom sa kombinovanim dovođenjem toplote. Minimalna
temperatura gasa je u početnom stanju, a maksimalna temperatura na kraju procesa izobarskog
zagrevanja. Minimalni pritisak gasa je u početnom stanju, a maksimalni pri procesu izobarskog
zagrevanja.

Termodinamički stepen iskorišćenja Sabate-Zajliger-ov ciklusa, u kome se toplota dovodi


najpre po izohorskoj promeni stanja (2  3), a zatim po izobarskoj promeni stanja (3  4) i odvodi po
izohorskoj promeni stanja (5  1) definisan je izrazom:
1    1
t  1  1

     (  1)  (   1)
pri čemu je:
v 4 T4
 
v 3 T3
stepen izobarske predekspanzije, a
p3 T3
 
p2 T2
stepen izohorskog povišenja pritiska.

3
Lenoir-ov (Jean Joseph Etienne Lenoir) ciklus
1860. godine Lenoir je konstruisao jednocilindrični dvotaktni klipni motor sa unutrašnjim
sagorevanjem koji je usisavao gasnu smešu koju je palio varnicom nakon čega je vršena ekspanzija i
izduvavanje. Motor je radio bez prethodnog sabijanja tako da je stepen korisnosti bio minimalan,
zbog čega se ovakav motor pokazao nepraktičnim i neupotrebljivim kao pokretač automobila.
Teorijski Lenoir-ov ciklus sastoji se od izohore, izentrope i izobare. Nakon izohorskog
zagrevanja (1  2), gas izentropski ekspandira (2  3) i na kraju izobarski hladi (3  1) do početnog
stanja.

Termodinamički stepen iskorišćenja Lenoir-ovog ciklusa, u kome se toplota dovodi pri


izohorskom zagrevanju (1  2), a odvodi pri izobarskom hlađenju (3  1) definisan je izrazom:
q3,1
t  1  .
q1,2

PREDMETNI NASTAVNIK
dr Mića Vukić, vanr. prof.

You might also like