KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI

2. Spektralna
analiza signala
 Spektralna analiza signala

 U analizi komunikacijskih sustava jedan od

važnih parametara je frekvencijski sadržaj
signala
 Spektar – frekvencijski sadržaj signala
– prikaz signala u frekvencijskoj domeni

2
 Spektar sinusnog signala
1
u1 (t )  A1 sin(2    f1  t  1 ) f1 
u(t) T1
T1 |U(f)|
A1 A1

f1

1
u2 (t )  A2 sin(2    f 2   2 ) f2 
T2
u(t) T2
|U(f)|
A2 A2
f2

3
 T |U(f)| amplitudni spektar
6

1/T
f

T |U(f)|
φ2 6

1/T
f

4
5
 Spektralna analiza signala

 Za proračun spektra signala koristimo

Fourierove redove i Fourierovu transformaciju

6
 Fourierovi redovi

 Periodičnu funkciju (signal) u(t) s periodom T0

možemo aproksimirati trigonometrijskom sumom

un (t )  a0  a1 cos  t  a2 cos 2 t  ...  an cos n t 

 b1 sin  t  b2 sin 2 t  ...  bn sin n t

• gdje je 2
  2 f 0
T0
7
  Ako za an i bn izaberemo Fourierove
koeficijente

T0 T0
2 2
1 2
a0 
T0  u(t ) dt
T0
an 
T0  u (t ) cos n t dt
T0
 
2 2
T0
2
2
bn 
T0  u (t ) sin n t dt
T0

2

aproksimacija un(t) će u smislu srednjeg kvadratnog

odstupanja biti najbliža u(t)
• Za svaku po odsječcima neprekinutu funkciju Fourierov red
8 konvergira prema u(t) za n
  Fourierov red možemo napisati i kao


2 n
u (t )  C0   Cn cos( t  n )
n 1 T0
2 2 bn
Cn  an  bn , tgn 
an
T0
2
1
C 0  a0 
T0  u(t ) dt
T0

2

• Furerov red periodične funkcije sastoji se od sume hamonika

osnovne frekvencije f0=1/T0
9
  Koeficijent Cn predstavlja amplitudu spektralne
komponente signala na frekvenciji nf0 (n-ti
harmonik osnovne frekvencije)

• za potpunu informaciju o spektralnim komponentama

potrebna nam je i informacija o fazi
10
 Eksponencijalni oblik Fourierov reda

n  2 n
j t
u (t )  V e
n  
n
T0

T0
2 2 n
1 j t
Vn   u (t )e
T0
dt
T0 T0

2

C n  j n
V0  C0 Vn  e
11 2
  U eksponencijalnom obliku pojavljuju se i negativne
frekvencije, pa dobijemo dvostrani spektar gdje su
amplitude spektralnih komponenti upola manje u
odnosu na amplitude kod jednostranog spektra

12
 Prikaz signala fazorima


Signal x(t)
x(t )  A cos(1t  1 )
možemo prikazati i kao realni dio kompleksne funkcije


x(t )  Re A e j (1t 1 ) 

13
 Prikaz signala fazorima
 Signal x(t) možemo prikazati i kao sumu dva fazora

A j (1t 1 ) A  j (1t 1 )

x(t )  e  e
2 2

14
 Prikaz signala fazorima

 Ovom prikazu odgovara dvostrani spektar

15
 Fourierov red sekvence impulsa
 Razmotrit ćemo periodičnu sekvencu impulsa intenziteta I, i opisanih (Diracovom) delta
funkcijom (t)
 (t)=0 za svaki t osim za t=0 gdje je (0)=1 (u diskretnoj domeni)
 U kontinuiranoj domeni vrijedi

 Niz impulsa možemo opisati s

 

lim   (t )dt  1   ( x  t ) f (t )dt  f ( x)

 0
 


v(t )  I   (t  kT )
k  
0
16
  naći ćemo koeficijente an i bn Fourierovog reda
T0
2
I I
C 0  a0 
T0 T  (t )dt  T0
0

2

17
 T0
2
2I 2I
an 
T0 T  (t ) cos n t dt  T0
0

2
T0
2
2I
bn 
T0   (t ) sin n t dt  0
T0

2

I 2I
C0  Cn  n  0
T0 T0
 Niz delta impulsa prema tome može biti napisan u
obliku

I 2I 
2nt
v(t )  I   (t  kT0 )    cos
k   T0 T0 n 1 T0
18
 Fourierov red sekvence impulsa (2)

 Proučit ćemo sekvencu impulsa amplitude A i

trajanja 

19
  Koeficijenti Fourierova reda za ovaj niz su
T0

1 2
A 2 A   A
C 0  a0 
T0 T v(t )dt  T0 (t 2 )  T0 ( 2  ( 2 ))  T0
0

2
T0 

2 2
2nt 2 2
2nt
C n  an 
T0 T v(t ) cos T0 dt  T0  A cos T0 dt 
0
 
2 2

2 A T0 2nt 2 A T0
2 n
  (sin )  2  sin 
T0 2n T0   T0 2 n T0
2

n
sin
2 A T0 n 2 A T0
 sin 
T0  n T0 T0  n
20 T0
 bn  0 n  0
n
sin
A 2 A T0
C0  a0  V0  Cn  an  2Vn 
T0 T0  n
T0

21
  Rezultat dobijen za impulse trajanja  vrijedi i za Diracov impuls kada  smanjujemo tako da dobijemo Diracov impuls
intenziteta I=A

jer vrijedi

n
sin
2 A T0 2I
Cn  an  lim 
 0 T0  n T0
T0

n
sin
T0
lim
 0  n
1

T0
22
  Razmotrimo slučaj kada je =T0/2

A AT0 A
C0  a0  V0   
T0 2T0 2
n n
sin sin
2 A T0 2
Cn  an  2Vn  A
T0  n n
T0 2
n ovakav niz
• za neparne n vrijedi sin  1
2 impulsa ima
n samo neparne
• za parne n vrijedi sin 0
2 harmonike
23
24
 Normalizirana snaga signala
 U električnim sustavima signal predstavlja ili napon ili struju na nekom elementu.
 Neka je u(t) napon na otporu R. Trenutna snaga na otporu je

 Ako je otpor R=1  oba izraza poprimaju istu formu

u (t ) 2 p (t )  Ri (t ) 2
p (t )  odnosno
R

p (t )  v(t ) 2
25
  Kada nas u razmatranjima ne interesira konkretan sklop, nego karakteristike
signala samog po sebi računamo snagu (i energiju) signala na otporu od 1 .
 Srednju snagu P periodičnog signala računamo kao

T0
2
1
  v(t )
2
P dt
T0 T0

2

 Za neperiodične signale srednju snagu računamo kao

T
2
1
  v(t )
2
P  lim dt
T  T
T

2
26
 Snaga signala izražena preko
Fourierovih koeficijenata

 Izrazit ćemo signal v(t) preko F. reda


2 n
v(t )  C0   Cn cos( t  n )
n 1 T0
 Srednju snagu računamo kao
T0 T0
2
1 2
1 2
 n
2n 
T  v(t ) dt  T0 T C0  
2
P Cn cos( t   n ) dt
T0 0 0 n 1 T0 
 
2 2

27
  Prema Parsevalovom teoremu
T0
2  2  2  2
1 C a b
P T  v (
2
t )  dt  C 2
0   n
 a 0
2
  n
  n
T0 0 n 1 2 n 1 2 n 1 2

2

 To znači da je srednja snaga signala jednaka

zbroju srednjih snaga svih komponenata u
spektru (ali superpozicija trenutnih snaga NIJE
dozvoljena)
28
 Dvostrani spektar snage

V0  C0 C n  j n
Vn  e
2
2
2 C C C
 VnVn  n e  jn n e  jn  n
*
S n  Vn
2 2 4
29
 Spektralna gustoća snage

 Definiramo ju kao
dP( f )
G( f ) 
df
 To znači da će ukupna snaga u frekvencijskom
pojasu [f1,f2] biti jednaka
f2

P ( f1  f  f 2 )   G ( f )df
f1
30
  Ukoliko radimo s dvostranim spektrom tada je
dS ( f )
G( f ) 
df

 f1 f2

P ( f1  f  f 2 )   G( f )df   G( f )df
 f2 f1

31
 Signali s konačnom snagom

 Signale za koje vrijedi

0P
 nazivamo signalima s konačnom snagom.
 Periodični i slučajni signali pripadaju ovoj grupi
signala.
 Signali s konačnom snagom imaju beskonačnu
energiju

32
 Energija signala

 Ukupna energija signala se računa kao

T
2

  v(t )
2
E  lim dt
T 
T

2

33
 Fourierova transformacija
 Ako imamo signal v(t) koji nije periodičan, odnosno

 T0   komponenti će biti
razmak između spektralnih

1
 f  f 0  spektar,
Dobijemo kontinuirani  0 te umjesto
T0
Fourierovog reda imamo Fourierovu transformaciju

34
 Fourierova transformacija

U ovom slučaju signal se prikazuje preko integrala

spektralnih komponenti, a pojedinoj komponenti Vn spektra
periodičnog signala odgovara komponenta V(f)df

v(t )   V ( f )e j 2ft df

V(f) se računa kao

V ( f )   v(t )e  j 2ft dt

35
 Signali s konačnom energijom

 Energija neperiodičnih determinističkih signala

je konačna, dok im srednja snaga teži 0

0 E
 v(t ) dt
2
E


• Za ove signale vrijedi Parsevalova jednakost energije signala u

vremenskoj i frekvencijskoj domeni
 

 v(t )  V( f )
2 2
E dt  df
 
36
 F. transformacija pravokutnog impulsa

v(t)

 T T
 A,  2  t  2
v(t )  
T
 0, t 
 2

F. transformacija
T
 2
sin( fT )
V ( f )   v(t )e  j 2ft
dt   Ae  j 2ft
dt AT
 T  fT
37 
2
 T
 2
sin( fT )
V ( f )   v(t )e  j 2ft
dt   Ae  j 2ft
dt  AT
 T  fT

2

|V(f) |

38
 Spektralna gustoća energije
 Za signale konačne energije definira se spektralna
gustoća energije
dE
GE ( f ) 
df
 Kako vrijedi  

 v(t )  V( f )
2 2
E dt  df
 

 slijedi da je
dE 2
GE ( f )   V( f )
39
df
 Prijenos signala kroz linearni
sustav
 Interesira na odziv linearnog sustava na pobudni ulazni signal

x(t) h(t) y(t)

 H(
Linearni sustav je sustav za ) vrijedi princip superpozicije:
koji
odziv linearnog sustava na više istovremenih pobuda jednak
je sumi odziva tog sustava na svaku pojedinu pobudu
zasebno
 Linearni sustav može biti model prijenosnog kanala ili filtra
kroz koji prolazi informacijski signal

40
 Prijenosna funkcija linearnog sustava

 U vremenskoj domeni linearni sustav je opisan preko svog impulsnog

odziva h(t), odnosno odziva sustava na impulsnu pobudu (delta  signal
na ulazu)
 Izlaz linearnog sustava dobije se pomoću konvolucijskog integrala


y (t ) 
Vrijedi princip komutacije tj.
 x( )h(t   )d




y (t )   h( ) x(t   )d

41
 Prijenosna funkcija linearnog sustava

 Uz poznati impulsni odziv h(t) možemo naći prijenosnu

funkciju sustava u frekvencijskoj domeni

H ( )   h( )e  j
d

 H() je kompleksna funkcija koju možemo prikazati kao

H ( )  H ( ) e  j
42
 Odziv linearnog sustava

 Neka je na ulazu sustava signal ui(t), i neka je

Ui() njegova Fourierova transformacija
 Izlaz linearnog sustava bit će

1

j t
uo (t )  H ( )U i ( ) e d
2 
 a u frekvencijskoj domeni

U o ( )  H ( )U i ( )
43
 Odziv linearnog sustava

 Ako je signal ui(t) periodičan, njegov spektar je

diskretan
n  2 n n 
j t
ui (t )  V e
n  
n
T0
 V e
n  
n
j n t

 Izlaz linearnog sustava bit će

n 
uo (t )   n n
H
n  
( )V e j n t

44
 Odziv linearnog sustava

 Izlazna komponenta na frekvenciji n mora se

računati kao suma komponenti na
frekvencijama n i -n

uo ( n , t )  H ( n )Vn e j n t  H ( n )Vn * e  j n t

45
 Prijenos snage i energije kroz linearni
sustav

 Prvo ćemo razmotriti prijenos snage za periodični

signal ui(t). Izlaz iz linearnog sustava je
n 
uo (t )   n n
H (
n  
)V e j n t

 Prosječna snaga ulaznog signala je

T0
2 n 
1
  u (t ) V
2 2
Pi  i dt  n
T0 T0 n  

46 2
 Prijenos snage i energije kroz linearni
sustav

 Prosječna snaga izlaznog signala uo(t) je

n 

 H (
2 2
Po  n ) Vn
n  

 Izlazna spektralna gustoća snage bit će

2
Go ( f )  Gi ( f ) H ( f )

47
 Prijenos signala niskopropusnim
sustavom

 Prijenosni sustav koji ne bi unio promjenu u

frekvencijskom sadržaju signala imao bi
prijenosnu funkciju
 jTD
H ( )  H 0 e
 gdje je H0 konstanta (gušenja ili pojačanja), a TD
kašnjenje koje unosi prijenosni sustav (ovdje
također konstanta za sve frekvencije)

48
 Prijenos signala niskopropusnim
sustavom
 U prijenosnim sustavima vrlo često imamo situaciju da
prenosimo signal čija maksimalna frekvencija
premašuje frekvenciju iznad koje sustav počinje gušiti
frekvencijske komponente – niskopropusni sustav
 razmotrit ćemo jednostavan primjer RC mreže

uo
H ( ) 
ui uo ui

49
 Prijenos signala niskopropusnim
sustavom
 Prijenosna funkcija ovakvog niskopropusnog sustava je
1
H( f ) 
1  jf / f 2
 gdje je
1
f2 
 2RC
Na frekvenciji f2 amplituda prijenosne funkcijeH(f)
pada na vrijednost

H ( f2 )  1  0.707
50 2
 Prijenos signala niskopropusnim
sustavom

 U decibelima to će iznositi – 3 dB u odnosu na H(0)

H ( f2 )
20 log  20 log 0.707  3.011 dB
H (0)
51
 Prijenos signala niskopropusnim
sustavom

 Ako na ulazu RC mreže imamo pravokutni impuls,

izlaz će biti impuls s eksponencijalnim porastom

52