Sveučilište u Mostaru

Faklutet zdravstvenih studija

Studij fizioterapije

GERONTOLOGIJA

Student: Slavica Zadro

Mentor: izv.prof. Vesna Miljanović Damjanović
 ➢ Gerontologija- znanstvena disciplina koja proučava starenje u najširem
smislu riječi, njegove biološke, ekonomske, socijalne i psihološke aspekte.
➢ Gerijatrija- medicinska specijalnost koja se bavi liječenjem, dijagnostikom,
njegom i rehabilitacijom bolesnih starijih i sprječavanjem nastanka bolesti u
starijih osoba.

➢ ATEROSKLEROZA

Athera (kaša)+ sclerosis (otvrdnuće)- grč.

Stvaranje lokalnih zadebljanja, ateroma ili plakova u endotelu krvnih žilaAterom se

sastoji od meke, kašaste jezgre građene od lipida, posebice kolesterola i raspadnutih
stanica, te upalnih stanica, koju prekriva kapa sastavljena od izmijenjenih mišićnih
stanica i veziva.

Započinje oštećenjem endotela koje je obično uzrokovano povećanom količinom

kolesterolom bogatih LDL čestica u krvi, pušenjem ili povišenim krvnim tlakom.

Endotel može biti oštećen i mikroorganizmima, bakterijama i/ili virusima.

Na izmijenjeni endotel počinju se priljubljivati leukociti, posebice monociti, koji

odlaze u arterijsku stjenku gdje se pretvaraju u makrofage u koje pojačano ulaze
izmjenjene LDL čestice.

Makrofagi se počinju pretrpavati kolesterolom- ,,pjenaste stanice“, nagomilane

masnoće i izmijenjene ndotelne stanice potiču upalu.

Radi upale, glatke mišićne stanice iz srednjeg sloja zida krvne žile umnožavaju se i
povlače u onaj unutarnji

Nakupine mišićnih stanica i makrofaga pretrpanih masnoćama čine ,,masne pruge“

koji su rani stupanj razvoja ateroskleroze.
Masne pruge mogu nestati ako se obnovi endotel. Ako je količina LDL kolesterola
u krvi trajno povećana, one se povećavaju.

Pjenaste stanice propadaju, upala napreduje , dolazi do lučenja veziva koje u vidu
kape prekriva masno središte nakupine.

Aterosklerotična nakupina sužava lumen krvne žile, smanjuje se prokrvljenost,

opskrba kisikom i prehrana tkiva koje ta žila opskrbljuje, u slučaju potpune okluzije
krvne žile, dolazi do potpunog prekida opskrbe distalno od mjesta okluzije i tkivo
propada.

➢ Hepatička encefalopatija označava pogoršanje funkcije mozga koje se javlja

u osoba s teškim jetrenom bolesti jer se toksične tvari koje se inače odstranjuju
jetrom nakupljaju u krvi i dopiru do mozga.

• Hepatična encefalopatija javlja se kod ljudi koji imaju dugotrajni (kronični)

poremećaj jetre.

• Hepatička encefalopatija može biti potaknuta krvarenjem u probavnom traktu,

infekcijom, neuzimanjem propisane terapije ili stresom.

• Ljudi postaju zbunjeni, dezorijentirani i pospani, s promjenama u osobnosti,

ponašanju i raspoloženju.

• Liječnici postavljaju dijagnozu prema simptomima, rezultatima pregleda i

odgovoru na liječenje.

Simptomi su poremećaji funkcije mozga, posebno poremećaji svijesti i zbunjenost.

U najranijim fazama pojavljuju se suptilne promjene u logičkom razmišljanju,
osobnosti i ponašanju. Raspoloženje osobe može se promijeniti, a prosudba može
biti otežana. Javljaju se poremećaji sna. Ljudi mogu postati depresivni, tjeskobni ili
razdražljivi. Javljaju se i poremećaji koncentracije.

U bilo kojem stadiju encefalopatije, bolesnici često imaju slatkasti miris daha.

Kako poremećaj napreduje, ljudi ne mogu mirno držati ruke kada ih ispruže, a stanje
može napradovati i do pojave nevoljkim grubim pokretima ruku (asteriksis). Njihovi
mišići negotice trzaju pogotovo nakon što se bolesnici izlože nekom stimulusu kao
iznenadnoj buci, svjetlosti, pokretu i dr. Navedeno trzanje zove se mioklonus.
Također, ljudi obično postaju pospani i zbunjeni, a pokreti i govor postaju tromi.

Na kraju, kako se funkcija jetre nastavlja pogoršavati, oni mogu potpuno izgubiti
svijest i završiti u komi

Liječenje

Cilj je ukloniti sve uzroke encefalopatije, kao što su infekcija ili upotreba određenih
lijekova.

Također, lječnici se trude ukloniti i otrovne tvari iz crijeva jer te tvari mogu
doprinijeti encefalopatiji. Koriste se jedna ili više od sljedećih mjera:

• Laktuloza: Laktuloza, sintetski šećer koji se zima oralno, djeluje kao

laksativ, ubrzavajući prolaz hrane. Zbog toga, a i drugih učinaka smanjuje se
količina amonijaka koja se apsorbira.

• Antibiotici: Liječnici mogu propisati antibiotike (kao što je rifaksimin) koji

se uzimaju na usta, ali se ne apsorbiraju iz crijeva. Tako ostaju u crijevima,
gdje mogu smanjiti broj bakterija koje stvaraju toksine tijekom probave.
S liječenjem, hepatička encefalopatija je često reverzibilna. Zapravo, moguć je
potpuni oporavak, osobito ako je encefalopatija bila potaknuta reverzibilnim
uzrokom. Međutim, osobe s kroničnim poremećajem jetre osjetljive su na
ponavljajuće epizode encefalopatije. Prema tome, neki bolesnici zahtijevaju
kontinuirano liječenje.

➢ Parkinsonova bolest

Progresivni, kronični, poremećaj karakteriziran bradikinezom, tremorom i rigorom.

Nastaje zbog progresivne degeneracije bazalnih ganglija i gubitka dopaminergičnih

neurona supstantie nigre što izaziva smanjenje razine dopamina i prevladavanja
kolinergiskih mehanizama.

• Idiopatski parkinsonizam ili primarni

• Sumptomatski parkinsonizam ili sekundarni (upalni, vaskularni, metabolički)

Klinička slika:

Akineza- osiromašenje mimičnih i gestikulacijskih pokreta, poteškoće u

započinjaju i dovršavanju pokreta , hod sitnim koracima uz fleksiju u koljenima i
kukovima, i ruke u abdukciji uz tijelo i fleksiji u laktovima i trup nagnut naprijed
(anteropulzija)

Rigor- povišen tonus muskulature koji podjednako pogađa i agonist i antagoniste

,,fenomen zupčanika“

Tremor- nehotični sitni pokreti u miru, prvo na okrajinama udova , smanjuje se u

pokretu.
Govor postaje tih, monoton i slabo artikuliran, smanjen osjet mirisa, mikrografija

Liječenje

• Medikamentno
• Fizioterapija- vježbe istezanja skraćene (flaksorne) muskulature, vježbe
snaženja ekstenzorne muskulature, vježbe opsega pokreta po segmentima,
vježbe disanja
• IF struje kontraindicirane
• Preporučuju se sportske aktivnosti

➢ Alzheimerova bolest

Vrsta demencije koja obično zahvaća osobe starije od 65 godina. Demencija je

problem mozga koji otežava pamćenje, razmišljanje, razumijevanje jezika i učenje.
Problemi s mozgom se s vremenom pogoršavaju. Osobe s Alzheimerovom bolešću
naposljetku trebaju pomoć drugih osoba za svakodnevne aktivnosti.

Mozak svake osobe mijenja se s dobi, no Alzheimerova bolest uništava moždano

tkivo i stvara mnoge abnormalne moždane stanice.

Veća je vjerojatnost Alzheimerove bolesti u osoba starijih od 65 godina, u žena te u

onih koji imaju člana obitelji s Alzheimerovom bolešću.

Isprva oboljele osobe zaboravljaju nedavne događaje, a polako, s vremenom,

pamćenje se pogoršava. Većina oboljelih osoba živi oko 7 godina nakon postavljene
dijagnoze Alzheimerove bolesti.
Smatra se da Alzheimerovu bolest uzrokuju abnormalne tvari koje se nakupljaju u
mozgu. Te tvari ometaju moždane stanice i na kraju ih unište. Što više moždanih
stanica odumre, to se više rad mozga pogoršava.

Simptomi:

• zaboravljanje nedavnih događaja

• osjećaj depresivnosti, straha, tjeskobe ili emocionalne tuposti
• poteškoće s donošenjem odluka
• poteškoće s pronalaženjem prave riječi
• zbunjivanje stvarima koje su vidjeli i čuli
• poteškoće s vožnjom automobila
• poteškoće s usnivanjem ili spavanjem

➢ Osteoporoza

Osteoporoza je bolest koštanog tkiva u kojoj dolazi do gubitka organskog i

mineralnog dijela kosti, zbog čega one postaju krhke i lomljive. Osteoporoza je
bolest starije životne dobi i najčešće je povezana s hormonalnim promjenama koje
se događaju u starosti. Najčešće i najopasnije komplikacije ove bolesti su prijelomi
kralješaka i vrata bedrene kosti.

Osnovni ciljevi liječenja osteoporoze su prevencija prijeloma, zaustavljanje

pregradnje i popunjavanje kosti. Međutim, treba naglasiti da je prevencija uspješnija
od samog liječenja bolesti. Prevencija uključuje održavanje ili povećanje gustoće
kostiju uzimanjem odgovarajuće količine kalcija i vitamina D, vježbe s
opterećenjem uz izbjegavanje pretjerane konzumacije alkohola i prestanak pušenja.
Prvom linijom u prevenciji osteoporoze kod žena u perimenopauzi i ranoj
postmenopauzi smatra se hormonsko nadomjesno liječenje

➢ Osteopenija

Osteopenija označava smanjenu gustoću kostiju nastalu zbog gubitka koštane mase.

Starenjem kosti postaju tanje jer se postojeće koštane stanice razgrađuju u tijelu brže
nego što se stvaraju nove. Kada se to događa, kosti gube minerale, gustoću i strukturu
što ih čini slabijima i povećava se rizik slamanja kosti.

Osteopenija – vrijednosti

Sve pretrage gustoće kostiju sadrže “T” vrijednost koja je pokazatelj čvrstoće
kostura u usporedbi s čvrstoćom kostura mlade odrasle osobe.

• Ako je “T” vrijednost između -1 i -2.5, to ukazuje na smanjenje gustoće

kostiju odnosno osteopeniju.
• Ako je “T” vrijednost niža od -2.5, tada ona ukazuje na osteoporozu.

Lijekovi koji mogu spriječiti osteopeniju ili spriječiti osteoporozu uključuju

bisfosfonate, hormone i selektivne modulatore estrogenskih receptora i
osteoanabolike.
 ➢ Demencija

Demenciju ljudi obično zovu senilnost; to je postupno pogoršanje intelektualnih

sposobnosti sve do narušavanja socijalnog i radnog funkcioniranja. Najistaknutiji
simptomi su teškoće u pamćenju, posebno nedavnih događaja, loša prosudba – osoba
ima teškoća u razumijevanju, planiranju ili odlučivanju (afazija, disartrija), gubi
vlastite standarde i kontrolu nad porivima, sposobnost apstraktnog mišljenja opada,
uobičajene su emocionalne smetnje, uključujući afekt i povremene ispade.

Tijek demencije može biti progresivan, statičan ili se može povremeno povući,
ovisno o uzrocima. S vremenom mnogi oboljeli postaju apatični i povučeni, a u
terminalnoj fazi osoba gubi integritet i živost ličnosti te ne primjećuje okolinu.
Najčešći uzrok demencije su cerebrovaskularne bolesti koje ometaju dotok krvi u
mozak.

Demencije se obično dijele u dvije kategorije:

• primarna demencija je izravno izazvana oštećenjem mozga

• sekundarna demencija je uzrokovana bolestima koje ne napadaju mozak
izravno

Primarna demencija – Alzheimerova bolest čini 50 % demencija među starijima. U

slučaju Alzheimera moždano tkivo nepovratno propada, a smrt nastupa 10-12 godina
nakon pojave simptoma bolesti.

Sekundarne demencije mogu nastati zbog niza bolesti ili stanja. Značajan uzrok je
depresija i to naročito ona koja uključuje psihomotoričko usporavanje.
Liječenje

Ako je uzrok demencije moguće vratiti u početno stanje, trebalo bi odmah započeti
s odgovarajućim liječenjem, npr. ispravljanjem hormonale neravnoteže.
Alzheimerova bolest do sada nema lijeka. Potrebne su i psihosocijalne intervencije
jer se o dementnim osobama treba i brinuti. Zadatak skrbi o dementnim bolesnicima
obično pada na njihove obitelji, koje i same trebaju podršku i informacije o tom
zadatku.

➢ Hospicij - je ustanova za palijativnu zdravstvenu skrb gdje se štićenicima

pruža najbolje moguća kvaliteta života do prirodne smrti.

➢ Palijativna skrb - e sveobuhvatna (zdravstvena, psihološka, socijalna i

duhovna) skrb s ciljem pružanja potrebne njege bolesnicima s neizlječivom
bolešću koja značajno skraćuje životni vijek. Nastoji se ublažiti bol i podići
kvaliteta života bolesnika.

➢ Imuni sustav kod starijih osoba

Imunološki sustav je zbirka različitih stanica na koje jako utječe starenje, stoga s
godinama postaje manje osjetljiv na različite podražaje. Posljedica je toga da su
starije osobe podložnije zaraznim bolestima i treba im više vremena za oporavak,
slabije reagiraju na cijepljenje te su sklone kancerogenim i nekim autoimunim
bolestima.
Zdrav način života povoljno utječe i na rad imunološkog sustava. Zato je posebno
važno da se starije osobe zdravo i uravnoteženo hrane, dovoljno kreću i zaštite od
zaraznih bolesti cijepljenjem.

➢ Psihijatrijske tegobe pacijenata u starosti

Osobe starije životne dobi sve su više izložene rizicima razvoja mentalnih bolesti
koje imaju negativne ishode. Kako bi se ti ishodi sveli na najmanju moguću mjeru,
potrebno je na vrijeme prepoznati simptome mentalnih bolesti u starije populacije i
liječiti simptome. Anksioznost i depresija se često javljaju kod velikih životnih
promjena poput smrti bliskog člana obitelji ili neke druge bliske osobe, a u osoba
starije životne dobi simptomi koji ukazuju na razvoj ovih poremećaja se nerijetko
zanemaruju i pripisuju fiziološkom starenju. Razvoj mentalnih bolesti nije normalan
tijek starenja i zato ovim bolestima u osoba starije životne dobi treba posvetiti
posebnu pažnju. Prilagodba načina života, osjećaj pripadnosti obitelji i zajednici
koje pružaju aktivnu podršku osobi oboljeloj od mentalne bolesti, može biti ključno
za prilagodbu te osobe i postizanje pozitivnog ishoda u vidu zdravstvenog statusa.

➢ Dijeta kod starijih osoba

Za starije osobe, prednosti zdrave prehrane uključuju povećanu mentalnu oštrinu,

otpornost na bolesti, veće razine energije i bolje upravljanje kroničnim zdravstvenim
problemima. Zdrava prehrana kod starijih osoba sastoji se u svježoj, raznolikoj hrani,
kreativnosti u kuhinji i jedenjem sa prijateljima
Smjernice zdrave prehrane za starije osobe:

- Voće
- Povrće –bogato antioksidansima, lisnato zeleno povrće poput špinata, prokule ili
narančasto i žuto povrće poput mrkvi, tikvica i slatkog krumpira.
- Kalcij – održavanje vaših kostiju zdravima ovisi o adekvatnom unosu kalcija za
sprječavanje osteoporoze i fraktura kostiju.
- Žitarice
- Proteini

Potrebni vitamini i minerali za starije osobe:

- Voda – starije osobe su sklone dehidraciji zbog toga što naše tijelo s godinama
gubi mogućnost reguliranja razine tjelesne tekućine i osjećaj žeđi slabi
- Vitamin B
- Vitamin D – većinu vitamina D dobijemo iz izlaganja suncu i određene hrane. S
godinama, naša koža postaje manje efektivna u sintetiziranju vitamina D.

➢ Protruzija - nastaje kada sadržaj želatinozne jezgre (nucleus pulposus) “strši”

kroz lamele tvrdog prstena (anulus fibrosusa) što dovodi do pomaka diska
izvan intervertebralnog prostora. Cijeli proces protruzije diska rezultira sa
smanjenjem stabilnosti i povećanjem opterećenja na segment kralježnice kod
kojeg je došlo do protruzije.
➢ Ekstruzija diska je probijanje meke želatinozne jezgre diska kroz rascjep u
vanjskom prstenu. Istisnuti sadržaj može završiti u kralježničnom kanalu,
foramenu, s jedne ili obje strane diska. Ovdje može uzrokovati pritisak na
živac ali i leđnu moždinu.