Student: Fran Jelić

12.6.2023.

Šumarski fakultet, smjer urbanog šumarstva

NASTAVNI PREDMET:

Ukrasne trajnice i jednogodišnje biljke

Seminarski rad:

Krovni vrt urbane sredine

1. Slika 1: sedumom pokriveni krovovi, Stockholm (Wikipedia— Roof garden)

Uvod

Ekološka stajališta dobivaju sve veću pažnju i značaj u oblikovanju vrtova, posebice u
urbanim sredinama gdje ponestaje zelenih površina. Napredak u bio-tehničkim i tehničkim
znanostima; građevini, šumarstvu, krajobraznoj arhitekturimikrobiologiji i popratnim
strukama je kroz novije doba i doba globalizma ukazalo greške prakse stanogradnje koje su
se vodile prošlih desetlječa. Pred-
vodeći izvedenim planovima be-
tonizacija javnih površina. Početkom
20 stolječa glavnu ulogu arhitekture
je predvodio kongresni skup CIAM
čiji su predstavnici gradili standarde
stanogradnje novim građevinskim
materijalima koji su ostvarili ideju
fukcionalizma gdje fukcija dominira
estetikom. Gubitak prirodnog prosto-
ra urbane sredine, zamjenjujuči fuk-
cionalnim navelo je potragu za slo-
bodnim prostorom koja se našla na
krovovima, koji su tijekom indus- 2. Vodeni toranj, Unsplash
triske evolucije postajali ravni i pro-
hodni, prvobitno a prostor strojarnice i prostor za instalaciju vodenih tornjeva koji su
postali bili potrebni zbog nedostatka pritiska vode koji bi se doveo do najviših razina
zgrade su među prvim statički izračunatim instalacijama na krovovima koje i se i danas
stoje na zgradama industrijskih gradova SAD-a.

Korištenje reciklirane građe, kompost bio-otpada, iskorištavanje sunčeve svjetlosti

poprilično je rašireno. Zeleni krovovi i krovni vrtovi su prostorna riješenja koja značajno
smanjuju gubitkak energije povečavajuči termalnu efikasnost. Moderna idejna riješenja su
se od 60tih godina prošloga stolječa razvila u dominantne faktore koji predstavljaju dio
europske dugoročne strategije nulte stope emisija (NetZeroCities, 2020) i ona postoje,
samo što se u praksi one tek započinju. Prema priopčenju Europske komisije, zelena infra-
struktura je “strateški planirana mreža prirodnih i doprirodnih područja s drugim znača-
jkama okoliša osmišljenim i upravljanim na način da isporučuju široku paletu usluga eko-
sustava“ (Domac i dr., 2020) One su češće na ruralni i privatnim suburbanim nekrtetnina-
ma i posjedima, gdje je učinak na okolicu puno manji nego rijeđi primjerci večih europskih
metropolitskih gradova na kojima se ekološki učinci slabo odapiru večini gradskog za-
gađenja pa je okolišni utjecaj neznatan ali govoto pa i uvjetan u gustim urbanim sredinama
odredbama za koje se Europska Komisija obvezala.

Mnogi bi vlasnici kuča ozelenjivanjem svojih krovnih površina doprinjeli usporavanju

otjecaju kišnice, pogotovo ističući javne zgrade i stambene jedinice. Krovno zelenilo sus-
rečemo rijetko, ponegdje na javnim zgradama ekonomske i djelomično kao ekološke
nužnosti (Handbuch garten, 2003). Kroz nekoliko stolječa su terase kuča bile uređene
barem nekom vrstom vrtnog uređenja bilo vrtnim gredicama ili kombinacijama lončanica-
ma različitih posuda koje bi se kroz godišnje mjene izmjenjivale po potrebi ili na godišnjoj
bazi održavanje gredice. Ta zamijena sezonskog bilja i održavanje relativno manje količine

1. Palazzo Piccolomini, Pienza, Italija (Shimmin, 2012)

zemlje zahtjeva organizacijsku sposobnost manje zajednice na javnom prostoru ili obitelji
na privatnom vlasništvu koja mora biti u fukciji duži niz godina, tojest kroz cijelu dobrobit
 vrta jer konkurentni primjeri modernih izvedba samostoječih krovnih vrtova tek počinju
prikazivati vremensku postojanost moderne stanogradnje.
To su, dakle kroz širu povijest bile uglavnom, niz padine horizontalno postavljene
terase sa ojačanom razinom ispod nje gdje je terasa bila uspostavljena kao produžetak
stambene površine pružajuči pogled koji bi stvorila podloga na kosini, često izvan urbanih
područja, kao primjer je vrtna lođa na kosini palače Piccolomini izgrađena po temi krajo-
braza gdje se taj termin, 1463. godine po prvi puta i spominje . Važno je spomenuti i
balkone koji bi zbog gotovo istih potreba spao i istu prostornu kategoriju dok se vertikalni
vrtovi ne uključuju, dijelom zbog drugačije vrste hranjive podloge, njenog navodnjavanja i
sličnome, a i djelom što zahtjevaju različite stupnjeve građevinskih riješenja koje bi do-
prinjelo korisnošču same postave. Balkoni i prostori na ravnim krovovima se vegetacijom
mogu urediti u privlačna obivališta. U krovne se vrtove može ugraditi velik broj elmenata
koji se inaće rabe u vrtovima na razini tla (prostori za sjedenje, odmor, zabavu, roštilj, staz-
ice, sjenice, pergole, i sl.)(The Royal Horticultural Society, 1992 Dorling Kindersly Limit-
ed, London 1992).

Slika 4: Prikazi elaborata ocijena postoječeg stanja građevinske konstrukcije od utjecaja potresa uličnih zgrada
Zagreba (Penezić, 2022 )

Gotovo svaki balkon ili ravni krov lončanicama može postati vrtni prostor. Intenzivni i
ekstenzivni vrtovi stambenih jedinica koriste veliku krovnu površinu koji mogu mjeriti
više i od 1000m2. Pokušavajuči pokriti krovnu površinu koja se za stambenu jedinicu
kreče između 200m2 i 850m2 bila bi zahtjevala 100kg/m2 za tlo dubine 10cm. Počeći od
lončanica i ostalih elemenata koji oblikuju vrt imaju zamjetnu težinu, koja utječe na kon-
strukciju i statiku kučanske/stambene jedinice pa mora biti unutar dopuštenih granica no-
 sivosti zidova i podova, uz to podni prostor mora biti vodootporan ali i sa druge strane i
dobro dreniran. Stoga se prije oblikovanja krovnog vrta preporučuje savjetovanje sa
arhitektom ili statičkoj službi (Encyclopedia of Gardening, The Royal Horticultural Soci-
ety, 1992 Dorling Kindersly Limited, London 1992). Treba proučiti i uvjete gradnje te os-
igurati potrebne dozvole za izvršenje samog projekta. Sama statička adaptacija za nadoda-
vanje dodatnih razina je poznata i u Za-
grebu, gdje su krajem 19. stolječa zgrade
donjeg grada u stilu historiczma bile pr-
vobitno dvokatnice osim zgrada pogle-
dom na Lenuzzijevu pokovu. Često su
početkom 20. tojest između dvaju svjets-
ka rata bile dorađene dodatne dvije
razine zgradama užeg Donjeg grada i do
drugog svjetskog rata izgrađene nove
stambene jedinice okolo industrijskih
pogona koji su neki izgubili svoju već
funkcijukoje danas upotpunjuju cijelu
četvrt Donji grad. Tadašnjim a danas up-
itnim statičkim proračunima zgrade su se
donekle oduprijele povijesnim i nedavn-
im potresima, pa je pitanje sigurnosti
koja je danas temeljna tema pri uspostavi
statičkih standarda koji bi udovoljili fuk-
cionalnoj slici krovnih vrtova.
Krovni oblici vrta izloženi su vjetrovima
nanosima otjecane vode i teško ih je fuk-
Slika : idejni prikaz postupaka statičke obnove zgrade Paromlina u cionalno usporediti sa vrtovima na razini
vlasništvu Grada Zagreba (Jelavić, 2021)
tla pa uz samo učvrščivanje biljke, zemlji
je potrebna i posebna (plastična/gumena) matrica koja uvelike pomaže stabilnosti formi
pogotovo u intenzivnim verzijama. Vjetrovi dodatno, uz dominaciju Sunčeve svjetlosi os-
ušuju zemlju pa time znatno otežavaju uvjete rasta biljke. Vrlo je važno osigurati da ni
jedan element ne otpadne i na taj način ugrozi ljude i imovinu.

Navedena pitanja, koja se odnose na cijelu kompleksnost obitavanja vegetacije i nosive

strukture su kroz nekoliko desetlječa donjele veču količinu korisnih informacija koje su
sakupljene i uređene u normativne dokumente, upute i preporuke od strane petstotinjak
stručnjaka u području Europe, suradnjom nekolicine njemačkih organizacija tvoreči anali-
tičko društvo tehničkih regulativa koje su namjenjene da se prepoznaju kao praktični
kodeks osobnom korisniku (Landscape Development and Landscaping Research Society
e.V., 2018).

Krovne kategorije i odabir prigodnih biljaka

Krovne instalacije vrta su odjeljene na tri kategorije, one su kritične za konstrukcijske

faktore i spoznaju odabira biljnih vrsta.
• Intenzivni krovni vrtovi
• Jednostavni inteenzivni krovni vrt
• Ekstenzivan krovni vrt

Svaka kategorija uključuje raznolike vegetacijske forme koje sukladno dinamičkim

promijenama lokacijski ovisnim ekološkim diferencijacima prate biljne navike i potrebe za
njihov puni rast. Količina hranjive podloge i njenom večom profilnom kompleksnošču se
obrnuto proporcionalno korelira sa jednostavnošču obrađivanja jer je prirodni ciklus izm-
jene tvari gotovo pa i zatvoren, gdje plitki, jednostavni profili traže čestu njegu, zaljevanje
i dovod svježih nutrijenata.
 Tablica 1: Oblici krovnog zelenila (Handbuch garten, 2003)

Jednostavno
Intenzivno intenzivno Ekstenzivno krovno zelenilo
ozelenjavanje ozelenjavanje

travnjak
trave
grmoliko bilje mahovinasto-sedum zelenilo
Biljni pokrov grmlje
grmoliko bilje
sedum-travnato-zeljasto zelenilo
gmrlje
drveče

plošno, različitih visina prekrivanje tla plošno, različitih boja (umjesto različitih
Oblikovanje mjestimično manje komplicirano visina)

navodnjavanje,
redovito navodnjavanje gnjojenje i košenje
odstranjivanje neželjene vegetacije
gnojenje samo u izuzetnim
Njega obrezivanje slučajevima
gnojenje samo po potrebi
kontrola tehničke izvedbe
kontrola tehničke izvedbe kontrola tehničke
izvedbe

Troškovi visoki srednji niski

postavljanje namještaja
hodanje
Iskoristivost hodanje hodanje po kontrolnom prolazu
vožnja

Ekstenzivan vrt
Ekstenzivni krovni vrt se popunjuje zeljastim jednogodišnjim biljkama, trajnicama,
nižim grmovima, sukuletima i travnjacima. Postave mogu biti u ravnini, na razinama,
kosim podlogama ili točkasto postavljene gredicama ili lončanicama (Handbuch garten,
2003). Uspoređuju se postavama na razini i balkonima.
Obično, prevladavaju plošni mozaici travnatih površina koje kontrastima boja i ili nji-
hovim komplimentima pridodaju doživljaju prosora koji je izuzet od vetrikalne prespek-
tive. Značajan bi pokus bio, postavljanjem kontrasnih boja različitih travnatih površina
gjde bi se pratila dominacija jedne nad drugom i time, izbacivajuči gubitnike prostora, bi
se dominantna vrsta komparirala sa sljedečom u izboru dok se dominacije ne izgube i
odnosi vrsta na određenoj površini tpićnih ekoloških karakteristika, ostanu u ravnoteži u
kojoj zajedno dominiraju. Primjerom bi se krenulo od najagresivnije vrste u ukupnom od-
abiru kombinirajući ju sa odupirajučim ili izbacujuči ju zbog prevelike dominacije. Moza-
ičnim, kontrastnim, travnatim površinama možemo pridotad rubne elemente prohedne
staze i ruba zgrade koje bi uokvirile travnatu površinu koju busenima cvijeća točkastim
rasporedom upotpunjuje prostor i razbija plošnu monotomnost.Rubne površine, pokrivene
biljkama koje aleopatijom odbijaju kukce bi bile odličan kompromis koji bi ih donekle spr-
ječio u nagomilavanju u blizini prozora stanova zadnjih katova.Bitna je odrednica smjera
toka kišnice prema odvodnome sistemu koji bi godio zeljastim biljkama čije fenološke
karakteristike daju puni rast tijekom kišnih sezona (travanj, svibanj - rujan, listopad), time
smanjujuću nagomilanu količinu pritoka kišnice prema razini tla.

Matični supstrat
Ovisno od kompoziciji materijala, načina prozvedenog matičnog supstrata, kompleksnosti
izvedbe, razlikujemo nekoliko materijalnih grupa i tipova supstrata (Landscape Develop-
ment and Landscaping Research Society e.V. (FLL), 2018) ;
• Rasuti materijali (teritran površni ili srednji sloj, mineralni agregati sa ili bez organskog
materijala)
• Substratni slojevi u obliku modificiranih spužvastih materijala ili mineralnih vlakana
• Vodene zalihe i otprema u obliku geotekstilnih otirača ili ploča
• Vegetacijskih rolanih otirača sa mineralnim/organskim agregatnim mješavinama, struk-
turno povezanim permanentnim ili razgradivim popornim umetcima.

Kao idejni odabir dotiči ćemo se ekstenzivnih vrtova zbog ekonomske isplativosti na
javnim i privatnim površinama i zbog manjeg statičkog napora instalacije. Jednostavne
izvedbe koje kao matični suptrat sadrže jedino grublji šljunak se mogu same od sebe, kroz
nekoliko sezona upotpuniti samoniklim biljem za koje je jedino potrebna postava šljunka.
Takve jednostavne, ne prohodne izvedbe se ne moraju regularno održavati i jedina im je
svrha (uz estetsku iz zraka) zaštita betonske površine krova

Plavo-zeleno u nijansama prema ljubičastoj sa bijelim rubovima:

Phlox subulata `Blue Emerald` — Helictotrichon sempervirens (Vill.) Pilg. + Festuca
glauca L., Perovskia atricifolia Benth.=Salvia yangii B.T. Drew — Sedum anglicum Huds.
 Slika : Idejni prikaz vrtne instalacije (manipulirane fotografije redom s donje strane Phlox subulata
`Blue Emerald`, Helictotrichon sempervirens, Festuca glauca, Sedum anglicum) pogledon na Ulicu
kneza Borne i “križaničeve gimnazije” (Google Earth, biljni elmenti —WikimediaCommons)

Zeleno(bijelo)-zlatna kombinacija:
Phlox griseola `Wherry` — Stipa pennata L., Gypsophila elegans M. Bieb + Cortade-
ria selloana (Schult. & Schult.f.) Asch. & Graebn. — Sedum album L.

Rubne dijelove površina, izuzetno dobro upotpunju raznovrsni Plamenci (Phlox sp.)
(Morić i dr., 2007) kojima je to i prirodno stanište i ne smeta im slučajno gaženje. Phlox
subulata `Blue Emerald` izraste do 13cm visine i
pokriva 50 cm širine, Plamenci zimzelene, traže
dobro drenirano tlo, cjelodnevni sjaj sunca i toleri-
raju zimske temperature i do -20°C. Površina ek-
tenzivnog vrta ne smije u cijelovitosti biti prohod-
na pa odabirom pridone ograde dobro služe trave

Slika: Sedum anglicum Huds (Wikimedia-

viših visina, gdje spominjemo Helictotrichon
Commons)
sempervirens (Vill.) Pilg. koji raste i do 140cm a
širine i do 60cm, biljka je zimzelena ali ljeti pri
sušnim stresnim uvijetima prelazi u dormantno stanje ne cvjetajuči. Večinski prostor prema
rubu krova upotpunjujemo busenima
Plave vlasulje (Festuca glauca L.) koji-
ma kao buđetna opciju koristimo za
upotpunjavanje prostora gdje ona
pokazuje funkcionalnu ulogu zakorjenja-
vanjem u tlo i daje prostora za samoniklo
bilje. Sedumi su dobar rubni odabir gdje
pri vanjskim rubovima rastu padajučim
smjerim. Izvrsno podnose oskudne uvjete
i cijelodnevno direktno svjetlo.
Slika: Helictotrichon sempervirens (Vill.) Pilg. (Wikimedia-
Commons)

Slika: Phlox subulata `Blue Emerald` (Wikimedia- Slika: Festuca glauca L. (WikimediaCommons)
Commons)
 Zaključno o praktičnome smislu i ljudskim navikama (zaključak)

Krovni vrt bi se mogao komentirati kao odrez vršnih profila tla uzdignutih od razine
koji omogučuju biljci nesmetan rast na uzvišenoj podlozi. Za intenzivnu kategoriju
krovnog vrta, potreban je dublji profil aktivnih slojeva koji prirodno sudjeluju u biotskim
procesima biljke jedino. Kao što kod lončanica vidimo, večina zeljastih biljaka traži hran-
jivu podlogu do desetak centimetara dubine, podloga neče viječno biti hranjiva i mora se
na sezonskoj bazi ili nadoknađivati/izmjenjivati svježom podlogom ili ju tretirati u obliku
vodenih otopina sa rijeom izmjenom podloge. Sezonsko održavanje krovnog vrta je veliki
pothvat koji relativnoj veličini površine čak i u privatnome vlaništvu može na održavanje
potroštiti i nekoliko dana kroz cijelu godinu. Takvo opredjeljenje se mora kroz cijeli vijek
održavati što čini problem modernoga čovjeka koji generacijama bježi iz ruralnih područja
u urbane sredine i time zaboravlja radne navike poljoprivrednih djelatnosti koja se i
agrarano gledajuči bitno razlikuju od životnog stila gradskih sredina koje su potrebne za
fukciju krovnog vrta. Tu ulogu pruzimaju Gradske podružnice (tipa Zelenilo u Karlovcu ili
Zrinjevac u Zagrebu) koji bi proširili struku održavanja na krovne instalacije javnih
površina i pružanjem najamnih usluga stambenim jedinicama koje bi ulsugu plačale pore-
zom ili stanarinuom, čini se jednostavnim rješenjem za korisnike ali kompliciranim usm-
jerenjem Zelenih podružnica grada. Količinski veliki nanosi padalina, agrarno trošenje
viših horizonta od hranjiva i minerala koji izlaze iz ciklusa transformacije tala (Pernar,
2017) uz populacijski ne adekvatnu procjednu infrastrukturu dovode zajednoce društva na
adaptiranje klimatskim promijenama što bi u direktnim situacijama, na Hrvatskome tlu
mogli naštetiti krovnim, vrtnim instalacijama baš tim relativno kratkim velikim nanosima
kišnice i nakon, dugačkim sušnim periodima naštetilo funkcionalnu i dugotrajnu uporabu
koja se mora kontrolirano koristiti kroz klimatski ciklus planete Zemlje.
 Literatura

Dr. sc. Julije Domac, mag. ing. stroj. Tomislav Novosel, dipl. ing. biol. Miljenko Sedlar
Kako središte Zagreba nakon potresa obnoviti zeleno i učinkovito,, 2022
Encyclopedia of Gardening, The Royal Horticultural Society, (Dorling Kindersly Limited,
London) 1992.
Enciklopedijski priručnik - Vrt, — Handbuch Garten, BLV Velagsgesellschaft, 2003
Izv. prof. art. Vinko Penezić Zgrada u ulici Kralja Držislava 4 — Jedan primjer obnove
povijesnog središta zagreba nakon potresa, 2022
Jelavić, T. (2021). Paromlin - adaptation of an urban ruin [Diploma Thesis, Technische
Universität Wien]. reposiTUm. https://doi.org/10.34726/hss.2021.76343
Landscape Development and Landscaping Research Society e.V. (FLL), Guidelines
for the planning, construction and maintenance of green roofs 2018
Sanja Morić, Tatjana Telišman, I. Vršek, Mihaela Britvec, M. Poje, I. Mustać — Izbor
biljnih vrsta za krovne vrtove (Stručni članak, Agronomski glasnik 4/2007 ISSN
0002-1954) 2007
Net zero cities, https://netzerocities.eu, 2020
Sironić, Marijana, Malden Obad Šćitaroci. “Modeli preobrazbe gradskih blokova industri-
jske namjene — Donji grad u Zagrebu” 2017.
Tlo; nastanak, značajke, gospodarenje, Šumarski fakultet, 2017

Literatura fotografija

Krovna lođa, Palazzo Piccolomini (https://www.heathershimmin.com/a-brief-history-of-

roof-gardens)
Sedum krovovi Stockholma, Wikipedia— Roof garden (https://en.wikipedia.org/wiki/
Roof_garden)
Ulica kneza Borne, Google earth
Vodeni toranj, Unsplash (https://unsplash.com/photos/BuIavFbvgM0), 2019
Biljna literatura

Festuca glauca, manipulirana fotografija, https://upload.wikimedia.org/wikipedia/com-

mons/7/71/Festuca_glauca_001_Tehran_Botanical_garden_2016.jpg, Creative Commons
Attribution 4.0 International