Professional Documents
Culture Documents
(23)
Glazbeni kritičar Zlatko Gall već onda se ljutio što su Jugotonovi pjevači u revijalnom
dijelu festivala nastupili u play-back maniri. A to je tek uvod u ono što će ubrzo doći na
Prokurative. Međutim gore od play-backa je najezda narodnjaka na Splitu '87.
Profesor Josip Mirošević, umjetnički direktor FZG Split morao je na neki način opravdati
tu činjenicu. Po njemu, Splitski festival oduvijek je bio manifestacija širokih masa, festival
šlagera na kojemu su se javljale
i druge forme, ali sporadično.
Vrijeme je kad su šlager i
novokomponirane narodne
pjesme već jako blizu, pa je
teško povući granice. Otuda u
programu ovogodišnjeg
Festivala određeni broj
pjesama koje bi spadale u
novokomponirane, ali s
dalmatinskim prizvukom.
slažu, veli Jović, da je sida „izravan posljedak seksualne perverzije u kojoj počasno
mjesto pripada situaciji da se muško s muškim pari“. Njegov (Jovićev) skromni prijedlog
je: umjesto u ljekarnu, idite u knjižaru i umjesto prezervativa, kupite „Bibliju“ ili barem
Kantovu „Kritiku praktičnog uma“.
Idućeg dana, Joško Jelić, na istim stranicama (koje govore o festivalu), s pravom se
zgraža nad činjenicom da su od 1. travnja 1986. do 1. travnja 1987., općinski i
međuopćinski partijski forumi u Hrvatskoj na svojem dnevnom redu imali 5482 točke.
Od toga su, međutim, temama s područja kulture posvetili tek 48 točke ili 0,87 posto!
Znakoviti su ti tekstovi i mogu se podvući neke paralele sa Splitskim festivalom 1987.
godine, jer je očito da je nešto od te Sodome i Gomore došlo i do Prokurativa.
A, ustanovili smo da nam ni partijski djelatnici, odnosno radnici, ne gledaju na kulturu
kao na bitan faktor društveno-političkog razvoja!
Zvonko Kovačić u tjedniku „Studio“ piše: „Iznenađenje je što je bez nagrade ostao,
primjerice, Zdenko Runjić. Ne smatramo, razumije se, da Runjić mora biti obvezatno
nagrađen i favoriziran, ali on je ove godine napisao i skladbu 'Stine', koja s Oliverom
Dragojevićem ulazi u onaj krug splitskih zabavnih pjesama koje ostaju.Možda se žiri
uplašio bio, pod dojmom diskusije na konferenciji za štampu održanoj nekoliko sati
prije, na kojoj se bacalo 'drvlje i kamenje' na Runjića kao skladatelja kojemu svi pružaju
ustupke, kojega protežiraju, maze i paze, a da se nitko pri tom nije sjetio da su iza
Runjića ostale 'Galeb', 'Skalinada', 'Mižerija', 'Oprosti mi, pape' i mnoge druge skladbe,
da je njega zapravo, protežirala dobra pjesma i, dakako, pouzdani i vjerni Oliver
Dragojević. Možda je Runjić koji put i iskoristio 'domaći teren', ali ove je godine, čini se,
zaista oštećen.
Na terasi spremaju
konobari žure
ostali bi sami
i ne ode vlak
Eto, i ove godine svih 29 skladbi ulazi u završnu večer. Kako i neće kad je to jedna jedina
večer zabavnih melodija pa se publika i žiri trebaju samo odlučiti kome dati nagrade.
Srebrni grb grada Splita '87: Milo Hrnić i Matko Jelavić pri dodeli nagrade
Photo:
Split' 87 podijelit će bezbroj nagrada. Svi moraju biti zadovoljni i sretni. Uvodi se i
nagrada za najizvođeniju pjesmu s prošlogodišnjeg festivala, a ove godine to priznanje
je dobila skladba Zdenka Runjića „Mižerja“. Tako govore podaci SOKOJ-a.
Festivalski dio „Ustanak i more“ glasovao je ovako: „More, ljubavi moja“, autor Frane
Šiško, izvođač Helena Blagne (I nagrada publike). Srebrni galeb, i II nagrada publike,
pripada pjesmi „Tebi, grade moj“, koju je skladao Mirko Kraljević na stihove Jakše
Fiamenga, a koju je pak lijepo izveo Miki Jevremović. Treću nagradu publike i
Brončanog galeba, osvojio je gospar Đelo Jusić, koji je na stihove Roberta Šunjića za ovu
večer pripremio skladbu „Bija si čovik“, koju je opet, onako lijepo izveo Đuka Čaić. I to bi
bilo sve.
Što je od toga ostalo? Ništa. Kakve li su tek bile nenagrađene pjesme, možemo samo
zamisliti.
Svi su se okitili Srebrnim grbom grada Splita, dok je Brončani grb pripao autorima
Nenadu Viloviću i Loredani Beroš, te pjevačici Josipi Lisac, za pjesmu „Nismo mi bez
cilja“, a baš naziv te pjesme (ne) govori u prilog onoga što će se idućih godina zbivati na
Prokurativama.
1. DALMACIJO KAD TE MORE BUDI (I. Badurina-F. Bilić) Tomislav Ivčić i klapa Kantaduri
4. LAKU NOĆ MOJE JEDINO (M. Mihaljević-V. Šiljak/B. Zlatanović) Jasna Gospić i kl. Filip
Dević
11. NEK JOŠ JEDNOM SVIRAJU (D. Paulik-D. Britvić) Radojka Šverko
21. ZAGORA ME RODILA (D. Žanko-D. Žanko) Dražen Žanko i Klapa Sinj
(NASTAVIĆE SE)