Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split

(24)

Kao bubnjar u splitskoj rock grupi Metak: Matko Jelavić

Photo: Arhiva/ Goran Pelaić

Split '88: Pobjeda Matka Jelavića sa

okusom grčkih nota
Piše: Goran Pelaić

Splitski festival stajao je osamnaest starih milijardi i na njemu je nastupilo više od stotinu
izvođača. Organizatori su ga opisali kao mješavinu dalmatinsko-dalmatinskog,
dalmatinsko-grčkog i dalmatinsko-mesamskog stila i očekuju da će im taj frutti di mare
vratiti barem polovicu uloženoga. Izašao je dvostruki album i video-kazeta, pa oni koje
ovakve priredbe vesele mogu u njima audiovizualno uživati cijele godine. Organizatori su
ovaj put svoj posao obavili doista profesionalno, ali kad bi Zdenko Runjić i Davor Petrić
mogli narediti pjevačicama da se odjenu dolično i da od sebe u kuloarima ne prave cirkus,
Splitski bi festival možda počeo funkcionirati kao priredba vrijedna pažnje i onih koji
mogu podnijeti nešto kompleksnije od kombinacije: haljina sa što više proreza i pjesma sa
što manje tonova

Na XXVIII. festivalu zabavne glazbe Split '88 sve je bilo u znaku pitanja. Možda i
najvažnije pitanje dolazilo je od onih dobronamjernih: je li dobro što na mjesto 
 umjetničkog direktora dolazi
Zdenko Runjić? Jer, mislili su
mnogi, Zdenko je daleko važniji
kao autor, a po festivalskim
propozicijama ne može se biti
umjetnički direktor i sudjelovati
na istom festivalu kao autor.
Ipak, logično je bilo da
odlaskom profesora Josipa
Miroševića, Runjić dođe u tu
vruću fotelju u kojoj se neće
baš puno zagrijati.

Velike promjene su se
očekivale, veliki zaokret,
povratak na najslavnije dane
Prokurativa…No, Runjić je
iznenadio sebe, a potom i sve
ostale. Ništa se bitno s
Runjićem promijenilo nije.
Premda je fino naznačio neke
novosti.

Kao pjevač i autor na Splitu '88: Matko Jelavić Kako će za dvije godine Festival

Photo: Lična arhiva/Goran Pelaić proslaviti svoj veliki jubilej, 30.

obljetnicu, Runjić je s pravom
uvrstio u program i „Splitske bisere“, najbolje pjesme s proteklih festivala, i to po
dekadama : 1988. (od 1960-1970), 1989. (od 1971-1980) i 1990. (od 1981-1990). Dakako,
mnogi su tu ideju protumačili kao dizanje vlastita (Runjićeva) spomenika.

U konačnici će to i izgledati tako, ali analizirajući odabir pjesama koje su obilježile prvo
desetljeće, gotovo da se ne bi mogla staviti ikakva primjedba. Možda tek samo, zašto se
na listi skladbi našlo 12 pjesama, a ne više, pa su gledatelji i posjetitelji Splita'88 bili
zakinuti za, recimo, „Zvona moga grada“ Zvonka Špišića i za „Crne marame“ Angela
Vlatkovića, a možda i za još neke pjesme koje su zaslužile da se bore u konkurenciji
Splitskih bisera. U tih 12 odabranih pjesama prve dekade samo je jedna bila Zdenka
Runjića („Pismo ćali“). Nikica Kalogjera i Arsen Dedić, kao najuspješniji autori tog doba,
činili su pedeset posto programa : „Maškare“, „Veslaj, veslaj“, „Nima Splita do Splita“ i


„Nono, dobri moj nono“, potpisao je Nikica Kalogjera, dok su „Kuća pored mora“ i
„Vraćam se, dakako“, djelo Arsena Dedića.

Pobjednici večeri 'Ustanak i more': Kvartet Oliver, Maruška, Meri, Toni

Photo: Lična

Zanimljiva je bila i pjevačka podjela. Vice Vukov još ne nastupa, barem ne javno, pa su
njegove slavne pjesme „Bokeljska noć“, „Bodulska balada“, „Pismo ćali“ i „Dalmatinska
elegija“ nakon dugo vremena na ponovnoj prosudbi, a kao izvođači pojavili su se Jasna
Zlokić, Ksenija Erker, Đuka Čaić i Krunoslav Slabinac.

Na sceni Prokurativa pojavila se (napokon!) i Gabi Novak. Ona je, dakako, pjevala „Kuću
pored mora“ Arsena Dedića. Još se uvijek čudim kako tadašnja festivalska publika (ona iz
1988.), nije u potpunosti shvatila poruku te jedinstvene pjesme, a ni pjevačko umijeće
Gabi Novak. Bio je to najbolji znak da se splitska publika okrenula nekom drugom
zvuku, da su glazbeni urednici na brojnim radio-postajama i umjetnički direktori raznih
festivala već učinili svoj dio posla a to je, blago rečeno, sustavno trovanje ukusa publike.
Što se prošlosti tiče ni „Kuća pored mora“ nije više ono što je bila!

A kako izgleda sadašnjost? Nju predstavlja 15 pjesama večeri Ustanak i more „Marjane ,
Marjane“, te 28 skladbi u pravoj konkurenciji, a to je program Zabavnih melodija. Sve to 
je povjereno, bar kad je riječ o „Slobodnoj Dalmaciji“, na prosudbu dvojca: Joško Čelan i
Miljenko Jelača, a to u startu izgleda poprilično alarmantno. Evo šta je pisao Čelan: „Ljudi
koji prave Splitski festival i njegove pjesmice sigurno najbolje znaju šta narod 'oće pa mu
onda to i nude. Odatle vjerojatno i potječe ona cinična rečenica jednog kritičara, koji je
svojevremeno za apsolutnog šampiona splitskih festivala - po mišljenju ovog novinara -
za Runjićevu pjesmu 'Galeb i ja' napisao da je to previše dobra pjesma da bi mogla imati
uspjeha. Ali, eto, upravo primjer te pjesme pokazuje da prostora za ono drukčije i
samosvojno naprosto mora biti. Prije nekoliko večeri, za festivalskim šankom, realnost je
ovom novinaru iskazao bivši rokerski i operni(!) bubnjar Milorad Vasić: - Dok sam
bubnjao pravu glazbu, slabo sam prolazio. Sada sam postao Jasmin Stavros, pjevam te
pjesmice i ne žalim se. Za osamdeset posto potencijalnih slušalaca ja sam sada bolji
muzičar. I ja čak poštujem taj ukus (naša napomena: to što sada Stavros pjeva je neka
vrsta grčko-narodnjačke ljige).

Po grčkom taktu: Milorad Vasić alias Jasmin Stavros na Splitu '88

Photo: Lična

I naravno, čovjek ne može nikome zamjeriti što hoće zaraditi više para, jer postoji
brojnija publika s takvim potrebama. Ali ostaje pitanje što s onih preostalih 20 posto?
Premda vjerujem da takvih ima znatno manje. Zar je nemoguće preživjeti praveći glazbu
za taj zahtjevniji sloj publike?“.

Miljenko Jelača je komentarisao: „Druga grupa pjesama polufinalista što je prodefilirala

pozornicom Trga Republike bila je manje anemična od prve večeri. No, nije bila vrednija,
dapače: agresivnošću akcentiranja ispraznosti glazbenih i tekstovnih sadržaja izaziva
antipatiju, pa detaljima valja posvetiti više riječi no jučer. Dojam je da je konačnom
izgledu većine pjesama bitno pridonijela produkcija koja se trudila da ili bezveznim
pjesmuljcima osigura snagu umatanjem u navodno probitačnu ambalažu meksičko-
grčkog ili sličnog ofucanog (koji put i odvratnog) zvuka, ili da ponekoj pristojnoj pjesmi
oduzme i ono malo uljuđenosti, forsirajući njen finalni izgled (dakle ono što se čuje kao
izvedba) na način, navodno, komercijalne pjesme“.

Kritika je uglavnom nesklona

Splitu' 88. „Ekran“ iz Skopja
piše: „Site posakuvaat da ja
isfrli markata na našiot breg,
kako što popevnuvaše Đurđica
Barlović vo svojata pesna.
Megjutoa, dinarot pliva na
površinata, a splitskiot festival
tone vo moreto!“.

Vesna Karuza za tjednik

„Studio“ pisala je: „Splitski
festival stajao je osamnaest
starih milijardi i na njemu je
nastupilo više od stotinu
izvođača. Organizatori su ga
opisali kao mješavinu
dalmatinsko-dalmatinskog,
dalmatinsko-grčkog i
dalmatinsko-mesamskog stila i Pjevao numeru 'Maruška': Alen Slavica na Splitu
očekuju da će im taj frutti di '88
mare vratiti barem polovicu Photo: Lična arhiva/Goran Pelaić
uloženoga. Izašao je dvostruki
album i video-kazeta pa oni koje ovakve priredbe vesele, mogu u njima audiovizualno 
uživati cijele godine. Organizatori su ovaj put svoj posao obavili doista profesionalno, ali
kad bi Zdenko Runjić i Davor Petrić mogli narediti pjevačicama da se odjenu dolično i da
od sebe u kuloarima ne prave cirkus, Splitski bi festival možda počeo funkcionirati kao
priredba vrijedna pažnje i onih koji mogu podnijeti nešto kompleksnije od kombinacije:
haljina sa što više proreza i pjesma sa što manje tonova“.

I list „Borba“ imao je komentar na Split '88: „Ko je pre neku večer pratio Splitski festival
zabavne muzike, mora da mu je u sećanju ostao simpatični boza-pesmuljak što su ga
autori okrstila sa 'Došla marka dinaru na more'. Pesma se doduše nije okitila nekom od
pobedničkih kolajni, ali - kako tvrde upućeni u lokalne tračerajke - refren te pesme ne
silazi s usana tamošnjih ljudi od turizma. A inkrimisani refren glasi: „Marko, marko,
sunce moje žarko, znaj da trebaš nam/ Sve je pusto, bez tebe je gusto…“. Zli jezici tvrde
da će pesma sigurno postati hit festivala Žalosno leto '88, što će u već uobičajenim
kongresno-simpozijumskim varijantama bit upriličen s jeseni“.

uspješan nastup: Splitska grupa Đavoli na Prokurativima 1988. godine

Photo: Lična


A šta su pisale „Večernje novosti“: „Ni jedan od proteklih 27 festivala zabavne muzike u
Splitu nije izazvao toliko polemike kao tek završena smotra pevanja. U talasima se
naprosto smenjuju pohvale i kritike na račun četiri večeri Splita' 88.

Razmišljanja i kritička opredeljenja su mnogo oprečna i nepomirljiva, a razlog je samo

jedan: dolaskom Zdenka Runjića za umetničkog direktora festival je sasvim promenio
svoju fizionomiju“.

Konačno, novinar Zlatko Gall

iz „Slobodne Dalmacije“
otkriva dilemu: „Nakon
dvadeset i četiri festivalske
skladbe svaki se normalni
smrtnik upita: zar uistinu onaj
tko pjeva zlo ne misli? Teško!“

Ipak, nije sve tako crno kako

bi se moglo zaključiti po YU-
tisku. Bilo je i nekoliko dobrih
pjesama, a to je dovoljno za
prolaznu ocjenu. Čak i za neku
bolju!

Jer, „Lutajuće srce“, koju je

pjevala Jasna Zlokić, potom
„Presušilo je vrelo“ (Ivo
Pattiera), „Zbog tvoje ljubavi“
(Zorica Kondža), „Jubav si
moja zauvik“ (Meri Cetinić),
„Što to bješe ljubav“ (Oliver
Dragojević), pobjednička
„Majko stara“ (Matko Jelavić),
Veselje na sceni: Matko Jelavić i Zvonimir Stipičić,
„Sunce moje“ ( Đuka Čaić),
Split '88
„Smiraj“ (Đorđi Peruzović) i
Photo: Lična arhiva/Goran Pelaić
„Večeras“ grupe Đavoli -
pjesme su koje su obilježile
Split' 88.

Što se tiče debitanta Matka Jelavića, pjesma „Majko stara“ otvorila mu je sva vrata, bez
obzira na primjedbe kako je pisana u grčkom stilu.

Zanimljivo je da je upravo ta pjesma postala jedan od simbola festivala na
Prokurativama i da je Jelavić, veliki pobornik dalmatinskog glazbenog izričaja, ima i
danas na repertoaru i da tu pjesmu mnogi drže najvećim festivalskim hitom.

Dolazak Runjića na čelo Splita, u svakom slučaju bio je pun pogodak. Samo, još uvijek
ostaje pitanje je li kao autor mogao više pridonijeti glazbenoj slici Splita. To pitanje
ostaje otvoreno i do danas!

Nagrade i nagrađeni:

Publika:
„Majko stara“ (Matko Jelavić - Zvonimir Stipičić) - Matko Jelavić

Stručni žiri:
„Što to bješe ljubav“ (Aleksandar Radulović - Marina Tucaković) -Oliver Dragojević

Ustanak i more „Marjane, Marjane“:

„Marjane, naš Marjane“ (Zvonimir Stipičić - Jakša Fiamengo) Kvartet Oliver, Maruška,
Meri, Toni

Split '88: Sve pjesme i izvođači

1. LUTAJUĆE SRCE (Đ.Novković-

Ž.Pavičić) Jasna Zlokić

2. PRUŽALA SI MI MNOGO (S.M.Kovačević-S.M.Kovačević) Milo Hrnić

3. LJUBAV JE RUŽA (A. Baša-A. Tartichio) GRUPA 777

4. AJDA, AJDA, OPAJDA (N. Ninčević – N. Ninčević) Grupa Tutti frutti

5. PRESUŠILO JE VRELO ( M Kraljević –K. Juras) Ivo Pattiera

6. MARIJANA (A. Baša – R. Šimunović) Krunoslav Slabinac

7. JA NE MOGU BEZ LJUBAVI (M. Limić-M. Limić) Grupa Stijene

8. ZBOG TVOJE LJUBAVI (J. Banov-Z. Pupačić) Zorica Kondža

9. MARUŠKA (T. Mrduljaš –N. Ninčević) Alen Slavica

10. JUBAV SI MOJA ZAUVIK (M. Cetinić – M. Cetinić ) Meri Cetinić

11. SVE SAM IZGUBIO (T.Huljić –Z.Stipičić) Nenad Vetma

12. ŠTO TO BJEŠE LJUBAV (A.Radulović–M.Tucaković) Oliver Dragojević

13. JEDNA SUZA ZA NAS DVOJE (K.Monteno-N.Ninčević) Helena Blagne

14. ISPLEST ĆU BIJELI VIJENAC (Đ.Novković–Ž.Pavičić) Neda Ukraden

15. MAJKO STARA (M.Jelavić-Z.Stipičić) Matko Jelavić


16. NE MOGU DA TE
ZABORAVIM (I.Lesić–
B.Zlatanović) Zdravko Škender

17. SUNCE MOJE ( Đ.Jusić-

B.Zlatanović) Đuka Čaić

18. ODAVDE DO VJEČNOSTI

(F.Šiško–M.Tucaković) Zlatko
Pejaković

19. ROĐEN SAM DA GUBIM

(R.Dujmić-K.Kirchenheuter)
Jasmin Stavros

MATKO JELAVIC - Majko stara Split 1988 1 nagrada publike

Nenad Ninčević: Vođa grupe Tutti

frutti
Photo: Lična arhiva/Goran Pelaić

20. SMIRAJ (Đ.Peruzović-Đ.Peruzović) Đorđi Peruzović

21. DOŠLA MARKA DINARU NA MORE (D.Mucalo-D.Mucalo) Đurđica Barlović

22. PALAČINKE (R.Kazinoti-D.Mucalo) Tedi Bajić

23. VOLIM TE MORE (I.Bašić–T.Božinović) Slobodan Mišević

24. VEČERAS (N.Belan–N.Belan ) Grupa Đavoli

25. AJDE ĆA (J.Matošić-J.Matošić) Grupa JOJO i NAVIGATORI

26. PONEKAD U PONOĆ (A.S.Ilić–M.Tucaković) Miki Jevremović

27. SVE JE MANJE PRAVIH LJUBAVI (N.Vilović-V.Lekić) Vesna Ivić 

28. ELIZABET (D.Žanko-Z.Stipičić) Dražen Žanko

Večer: Splitski biseri

1. MAŠKARE (N. Kalogjera-A.

Dedić) Ljupka Dimitrovska i
Ivica Šerfezi

2. VESLAJ, VESLAJ (N.Kalogjera-

A. Dedić) Meri Cetinić i Oliver
Dragojević

3. NIMA SPLITA DO SPLITA (N.

Kalogjera-I. Krajač) Tereza
Kesovija

4. KUĆA PORED MORA (A.

Dedić-A. Dedić) Gabi Novak

5. BODULSKA BALADA (I. Bašić-

S. Benzon) Jasna Zlokić

6. BOKELJSKA NOĆ (H.

Hegedušić-M. Perfiljeva) Ksenija
Erker

7. LUDA MLADOST (Đ. Jusić-I.

Brešković) Grupa 777

8. PISMO ĆALI (Z. Runjić- Pjevala Arsenovu pjesmu: Gabi

Novak
T.Zuppa) Đuka Čaić
Photo: Marko Čolić
9. DALMATINSKA ELEGIJA (Z.
Špišić-S. Benzon) Krunoslav
Slabinac

10. VRAĆAM SE (A. Dedić-A. Dedić) Meri Cetinić

11. NONO, DOBRI MOJ NONO (N. Kalogjera-I. Krajač) Tereza Kesovija

12. KUD PLOVI OVAJ BROD (E. Arnautalić-A. Dedić) Ivo Pattiera

(NASTAVIĆE SE)