KONZUMERIZAM

KONZUMERIZAM I ISKRIVLJAVANJE VRIJEDNOSNOG SUSTAVA

Srijeda, 16 Prosinac 2009

KONZUMERIZAM I ISKRIVLJAVANJE VRIJEDNOSNOG SUSTAVA Konzumerizam se smatra djetetom globalizacije te predstavlja skup vjerovanja i vrijednosti koje posjedovanje materijalnih dobara stavljaju iznimno visoko na listi prioriteta. Kao to je svima poznato, irenje konzumerizma omoguuju sve vrste medija, te se on polako sve vie ukorjenjuje u podsvijesti svih nas. Nekadanji vrijednosni sustav putem kojeg su se vrile procjene oko onoga to je ljudima uistinu potrebno za ivot polako zamjenjuju reklame koje ljudima nalau to je moderno. U cijeloj zbrci prie oko konzumerizma vie se ne zna tko ivi onako kako eli ivjeti, a tko se navodi pravilima i normama onoga to se proklamira u medijima. Bez adekvatnog osobnog vrijednosnog sustava, pitanje je koliko nae potrebe uistinu mogu biti stvarne i ne podlone konzumerizmu. Vlastite vrijednosti polagano zaklanjaju proizvodi kojima se sve vie ljudi okree. Jednostavno reeno, dananje drutvo je postalo drutvo potroaa, odnosno potroako drutva u najdoslovnijem smislu te rijei. Potroako drutvo mijenja kulturu injenica je da se dananje drutvo odreuje prema tome to netko kupuje, a ne prema tome to netko misli. Prema tome, izgleda da teza novcem se moe kupiti srea polako postaje realnost. Tome u prilog ide injenica da se sve vea vanost stavlja na materijalna dobra te da se vrijednosni sustav ljudi izmijenio. Sve vie ljudi podsvjesno vjeruje da srea lei u posjedovanju materijalnih dobara. Konzumerizam ima svoje korijene u amerikom drutvu iz vremena nakon Drugog svjetskog rata. Kupovanje i uivanje u financijskoj slobodi bilo je u to vrijeme razonoda amerikim mukarcima koji su se vratili s bojita. Smatrajui da ele nadoknaditi izgubljeno vrijeme i uivati u to vie dobara, kojih je bilo u nedostatku za vrijeme Drugog svjetskog rata, prvo su se okrenuli kupovini automobila. Nakon poveane potranje automobila, krenula je i masovna proizvodnja ostalih dobara, pa tako i televizora. To je bio trenutak kad je cijela pria oko konzumerizma i krenula. Reklamne poruke, koje su se prenosile putem TV ekrana, razbuktale su vatru konzumerizma i ljudi su poeli vjerovati da njihova srea lei u posjedovanju materijalnih dobara. S gledita Ilije Rkmana, predsjednika Potroaa-

Hrvatskog saveza udruga za zatitu potroaa, pria o konzumerizmu je zapoela i zahuktala se Republici Hrvatskoj nakon 2001. godine. Kao to i sam tvrdi: Tada su se u javnosti i na nekim web portalima poele pojavljivati strune rasprave, socioloki, politoloki i psiholoki eseji koji su pokuali s motrita razliitih vrsta znanosti raspraviti jednu pojavu, koja je poela ravnati ponaanjem ljudi i stvarati nove navike na tritu, kreirati kupovne navike naih graana, te je ak poela i mimo volje ljudi ravnati obiteljskim mjesenim proraunima, te nastavlja rijeima: Ta pojava se poela nazivati reklamokracijom i ona je, kao takva, ula u svakodnevni vokabular koji postaje aktualan u vrijeme znaajnijih blagdana. Dakle, u vrijeme uskrnjih blagdana, a posebice krajem jedanaestog mjeseca i negdje do Nove godine, u vrijeme novogodinjih i boinih blagdana. Reklamokraciju gospodin Rkman objanjava kao jedan fenomen koji je postao pratilja svih ljudi novoga doba, te predstavlja transferirani fenomen koji je doao sa Zapada sa reklamom koja se u zadnje vrijeme sve vie okree djeci. Prema rijeima gospodina Rkmana, reklamokraciju su pojedinci, ak i neki znanstvenici, nazvali novom religijom koja ravna pravilima igre na tritu i definira to e se i koliko kupiti i potroiti. Danas je realnost takva da su ljudi sretni kad imaju mogunost kupovati, te da su nesretni kad nisu u mogunosti kupovati. Ako se malo bolje pogleda, nemogunost kupovanja kod mnogih danas uzrokuje stres, jer smatraju da nisu potpuni, da im neto nedostaje. Ironina, ali realna injenica, je to veina stvari koje ljudi kupuju slui im kao umjetni oblik sigurnosti te to mnogi svoju vrijednost veu uz stvari koje kupuju. Ovakva injenica povlai samo jedan zakljuak postoji jaka veza izmeu konzumerizma i sree. Sve je to nekakav udan virtualni svijet, gdje se markama koje se nose eli biti in. No, pitanje je imaju li ti ljudi uistinu novca ili sve ulau u to da se na van pokau kao in osoba, kao osoba koja prati modne trendove, kako osoba koja prati trendove u informatici, kao osoba koja e ii na skijanje, a pritom e nositi tri lonca sarme u prtljaniku kako bi tamo imali to za jesti, rijei su gospodina Rkmana, koji na jednostavan nain objanjava vezu izmeu osobne vrijednosti i stvari koje se kupuju. Treba naglasiti i da je glavna teza kapitalizma zaraditi novac. Budui da je i konzumerizam dio kapitalizma, oigledna je injenica da zaraeni novac treba negdje i potroiti. Iako razvijena ekonomija dananjice ima svoje pozitivne strane, primjerice razvijanje znanosti kojoj doprinosi konkurencija na tritu, ona ima i svoje negativne strane, koje se prije svega odnose na zanemarivanje nekih osnovnih vrijednosti, iz ega proizlazi, primjerice, nastanak dehumaniziranog drutva. Danas je rairena navika prosuivanja drugih prema tome to posjeduju i kako izgledaju, te je u drutvo prisutno vjerovanje da e se drugi ponaati bolje prema nama ako smo bolje materijalno potkrijepljeni. to se dogodilo s vremenom kad takve stvari nisu postojale, malo tko se pita. Realnost dananjice je, iako alosna, vrlo jednostavna to vie igraaka posjedujemo, to e nas vie oboavati. to se tie same sree, iako materijalno bogatstvo moe donijeti neku vrstu, nazovimo je, kratkorone sree, ono ne moe zamijeniti samo iskustvo sree. Na pitanje moe li materijalno bogatstvo ljudima donijeti sreu, gospodin Rkman jasno odgovara: Ne!, te nastavlja: Biti in postaje optereenje. Postaje i psihiko optereenje, postaje i financijsko optereenje, postaje i razlog svaa u obiteljima, postaje i razlog stalne napetosti na relaciji roditelji-djeca, te ne doprinosi srei ve daje mogunost ivljenja u nekom virtualnom svijetu u kojem svatko sam sebi moe rei ja sam faca! A to imamo od toga? S obzirom da je u drutvu fokus na stjecanju dobara, ona slue popunjavanju unutarnjih rupa u pojedincu koje su, paradoksalno, nastale pod utjecajem istog tog fokusa tj. Konzumerizma. U dananjem drutvu upravo se ovaj proces naziva putem koji vodi ka srei. A, ako se do sree ne moe doi putem gotovine, uvijek postoje kreditne kartice. No, kako je uope dolo do potrebe za tolikom potronjom? Vrlo jednostavno. Navike kupovanja su se trebale transformirati te se rasko trebala predstaviti neophodnom i nadasve potrebnom. Richard Robins u svojoj knjizi Global Problems and the Culture of Capitalism opisuje velik broj naina putem kojih se izazvala potreba za poveanom potronjom. Jednu od stvari koju Robins naglaava je ta da je bilo potrebno transformirati znaenja dobara i naine putem kojih se oni prezentiraju. Jedan od naina putem kojih je ostvaren ovaj cilj je oglaavanje. Putem oglaavanja vri se utjecaj na kreiranje potroaa naglaava Robins. Kao to i sam tvrdi, cilj onih koji se oglaavaju je u tome da agresivno mijenjaju elje potroaa i kreiraju vrijednosti koje zavode potroae injenicom da e postati poeljnije osobe, ako ponu koristiti njihov proizvod. Danas na oglaavanje u cijelom svijetu odlazi 250 milijardi dolara godinje. Prema rijeima Richarda Robinsa, sljedei zanimljivi nain putem kojeg se utjecalo na poveanu potronju je ideja mode. Moda ljude dri pod pritiskom da kupuju ne iz potrebe, nego zbog stila tj. elje da se prilagode onome to drugi smatraju modernim. Nadalje, prema Robinsu potrebi za poveanom potronjom doprinijela je transformacija glavnih institucija u drutvu, koje su trebale redefinirati svoje funkcije tako da u njih ukljue promociju konzumerizma te se radnicima trebala dati mo kupnje, kako bi se mogla kreirati potroaka ekonomija. Potreba za potronjom nije novije prirode. Ljudi su oduvijek konzumirali da bi opstali, no problem dananjice je u tome to je konzumerizam preao granice, nazovimo ih, normalnog. Kao razlog masovne potronje neki navode injenicu da se ona razvila kad su

ljudi otkrili naine putem kojih e si olakati i pojednostaviti ivot. Potronja odreuje tko smo Godine 2001., BBC je objavio dokumentarni film pod nazivom Shopology. Radnja dokumentarnog filma bila je koncentrirana na promatranje konzumerizma u Velikoj Britaniji, SAD-u i Japanu s psiholokog aspekta. Cilj ovakve vrste istraivanja je bio uvidjeti koliko je konzumerizam zdrav za ljude. Rezultati koje su istraivai dobili pokazali su da potronja danas doprinosi definiranju i odgovoru na pitanje tko smo mi te da ljudi kupuju svoj ivotni stil. Osim toga, zakljuili su da konzumerizam poveava stres te da sve vei potroaki dugovi stvaraju pritisak u obiteljima. Godine 2003., BBC je objavio novi dokumentarni film pod nazivom Spend Spend Spend, koji se sastojao od tri dijela. U prvom dijelu cilj je bio odgovoriti na pitanje koliko konzumerizam doprinosi zadovoljstvu pojedinaca. Dobiveni rezultati su bili iznimno zanimljivi poveano bogatstvo ne dovodi nuno do veeg stupnja zadovoljstva u ivotu Britanaca. Profesor Andrew Oswald sa Sveuilita Warwick smatra da je osnovni uzrok toga injenica da, to ljudi postaju bogatiji, istovremeno uvijek postoji tendencija za usporeivanjem s drugima, koji moda imaju vie, to nuno dovodi do tjeskobe. U raznim eksperimentima koja je profesor Oswald vrio na odnosu izmeu bogatstva i sree, zakljuio je da bi 2/3 ljudi bilo voljno reducirati ono to imaju, ako bi to garantiralo da e drugi biti u loijom poziciji od njih. U skladu s tim, profesor Oswald smatra da materijalna bogatstva ne mogu usreiti ljude i smatra to neim nemoguim, jer smatra da prokletstvo ljudi lei u njihovoj usporedbi s drugima zbog ega im nikada nije dosta i uvijek trae za sreu jo vie, od onog to trenutno imaju. No, poznato je da drutvene interakcije, zdravlje, obitelj i sline vrijednosti doprinose istinskoj srei, tako da ne udi to istraivanja pokazuju da ljudi koji previe razmiljaju o novcu i stjecanju materijalnih bogatstava pate od depresije i niskog samopotovanja. Ako se malo bolje promisli, dolazi se do injenice da fokusiranje na financijski i ekonomski status umanjuje vrijednost pravih ivotnih vrijednosti te poveava razinu nepoeljnih raspoloenja. No, injenica koja sve vie zabrinjava je fokusiranje reklamnih sadraja na djecu tj. injenica da djeca postaju temeljna skupina reklamnih kampanja. Djeca pod utjecajem konzumerizma doivljavaju stres Reklamna industrija polae svoje nade na djecu. Kao i svi, tako je i ona svjesna injenice da su djeca iznimno lakovjerna i podlona bilo kakvoj vrsti sugestije. Gospodin Rkman tvrdi slijedee:Djeca postaju temeljna ciljna skupina oglaavanja, i to posebno djeca koja pohaaju osmi razred osnovne kole i maturanti. Budui da djeca predstavljaju budunost opstanka konzumerizma, veina reklama oformljena je tako da namami djecu na kupovinu tj. Na stvaranje elje da trae od roditelja da im kupuju proizvode koji se reklamiraju. Uz inteligentno uokviravanje proizvoda koji se prodaju, maloj djeci se moe prodati apsolutno sve. Dovoljno je postaviti omiljene crtane junake na proizvode koji su namijenjeni djeci i ona e ih htjeti posjedovati. Na takav nain reklamna industrija funkcionira od omota na slatkiima do duana s igrakama i restorana s brzom hranom. Djeca ele sve vie toga imati, ne zato to im je to uistinu potrebno, nego zato to proizvod ima dobar marketing. Marke proizvoda uspjenih korporacija stvaraju neophodnu potrebu posjedovanja kod djece. Dovoljno je prisjetiti se potreba za barbikama, hranom iz McDonaldsa, Nike tenisicama, Disneyevim crtanim filmovima te Coca-Colom. Ovo su samo neke od marki koje su se uspjeno proirile i pridobile potroae diljem svijeta. Djeca ne razumiju reklame, ona samo znaju da ele proizvode koji se reklamiraju. I na takav nain, stvar zapravo funkcionira. Danas djeca ne mogu zamisliti svoj stil odijevanja bez nekih razvikanih marki. Ona su se jednostavno poistovjetila s njima. Posljedice na djecu nisu male. Stres nije samo realnost odraslih. Konzumerizam ga stvara i kod djece. Psiholozi su u najnovijim rezultatima istraivanja naglasili da su djeca postala sve izloenija stresu, i to posebno u dobnoj skupini od 6-12 godina. Gospodin Rkman smatra da se neka vrsta stresa kod djece javlja u vrtiu kad postanu svjesna sebe tj. U trenutku kad ponu razmiljati i kad postanu psihiki osjetljivija na stvari koje drugi imaju, a oni nemaju, i na podbadanja i zezancije koje im drugi upuuju. Nakon toga e se rasplakati roditeljima kad dou kui, te e roditelji pokuati uiniti sve to je u njihovoj moi da pomognu svom djetetu. Do stresa kod djece dolazi iz vrlo jednostavnog razloga ako nisu opskrbljena s najnovijim proizvodima na tritu, poeti e iskuavati stres. Jedino objanjenje za to je da im, kao i svakom pravom potroau, neto nedostaje i ele to imati. Psiholozi za ovakvo stanje kojem su djeca izloena krive njihove roditelje, jer ih upravo oni ue takvom nainu ponaanja. Najvei problem tj. Izvor stresa s kojim se djeca suoavaju proizlazi iz usporedbe s drugom djecom i onime to ini njihov stil. injenica je da ako je jedno dijete odjeveno po najnovijoj modi to e htjeti i sva ostala djeca te e se roditelji osjeati dunima da ispune djeje potrebe za markama korporacija koje su trenutno u trendu. Iako neke obitelji nisu u mogunosti ispuniti ovakve djetetove potrebe, oni e ipak nastojati na tome da mu ih ispune. Gospodin Rkman potvruje ovu injenicu rijeima: Ljudi ele neto kupiti da bi bili in ili u trendu, te dodaje: Prevedeno na konkretne sluajeve, klinac u 4. ili 8. razredu osnovne kole, jedan od financijski bolje

stojeih, koji ima mobitel na vrhuncu trenutne tehnologije, pone se hvaliti. Njega ponu slijediti oni koji ga mogu slijediti. Naravno, pojavi se i grupacija uenika koji nisu u mogunosti tako neto kupiti. Meutim, oni kod kue rade pritisak na roditelje da im to kupe kako ih ostali ne bi zezali da su sirotinja i slino, i roditelji e nai bilo koji nain da im to kupe. injenica je da se nakon toga pojave neke nove stvari i marke koje su u modi zbog ega su roditelji pod stalnim pritiskom klinaca iz osnovne kole, ali i tinejdera, koji ele imati stvari koje nisu ba jeftine. Gospodin Rkman naglaava da su svemu tome prilagoene i reklame koje ciljaju na maturante i malu djecu, te da je to izvor kupnje stvari koje se niti nisu imale namjeru kupiti. Dananja djeca ako nisu opskrbljena proizvodima iz najnovije mode, dobivaju komplekse i poinju iskuavati stres zbog toga. S druge strane, roditelji zbog osjeaja krivnje to djeci ne posveuju dovoljno ljubavi i panje, kako zbog poslovnih obaveza tako i iz ostalih razloga, opskrbljuju djecu s materijalnom ljubavi. Budui da roditelji nemaju dovoljno vremena za djecu, najjednostavniji nain je kupiti im ono to ele i zahtijevaju. Upravo u tome se krije iskrivljenost vrijednosnog sustava, jer se djecu ne ui pravim vrijednostima, koje e ima kad-tad u ivotu nedostajati te ih nee znati ispuniti sami sebi, jer nee biti svjesni u emu je problem. Iako djeca prije nisu imala svijest o tome kako su odjevena, danas je situacija po tom pitanju znatno drugaija. Djeca danas iznimno paze to odijevaju i kako se odijevaju. U skladu s tim, neke modne kue namijenjene djeci idu im u susret te pokuavaju zadovoljiti njihove potrebe. Uloga djece u potroakom drutvu u kojem danas ivimo postaje sve vea. Nasuprot sve veoj podlonosti djece potroakom ponaanju nalazi se starija populacija ljudi. Naime, stariji ljudi su najmanje izloeni konzumerizmu. Jedino gdje se zahvaa starija populacija su reklame farmaceutske industrije, no, i tamo su stariji ljudi izloeni stereotipima. Iskrivljavanje blagdanskih vrijednosti U novije vrijeme, potronja u vrijeme blagdana postaje realnost mnogih ljudi. Prema rijeima gospodina Rkmana, bez obzira na cijeli niz izjava koje su iznijeli sindikati, udruga Potroa i razne druge javne osobe, u vrijeme prologodinje potroake groznice, u vrijeme blagdana, upozorenja o neplanskom kupovanju nisu naila na plodno tlo. Gospodin Rkman naglaava: Postoji podatak koji govori da se tjedan dana prije boinih blagdana dnevno peglalo oko 1,2 milijarde kuna na karticama, to je strahotno. Nakon toga se dolo do zakljuka da je prole godine potroeno izmeu 10 i 11 milijardi kuna. Gospodin Rkman naglaava da su taj podatak usporeivali s koliinom potroenog novca za prigodne kupnje te su doli do podataka da je nakon rata ta svota dosezala brojku od 6 milijardi kuna, a kako se pribliavala 2000. godina, a posebno godina u kojoj trenutno ivimo, ta brojka se postupno poveala. Kao to i sam naglaava: Svota potroenog novca je prije tri godine bila 9 milijardi kuna, pa 10 milijardi, a prole godine 11 milijardi kuna. Iako potroaka kupnja koja slijedi prije boinih blagdana jo uvijek nije poela, pa ak ni u Americi koja prednjai u potroakim stampedima, prema rijeima gospodina Rkmana ove godine se oekuje svota od 12,5 milijardi kuna koja bi se ove godine u Hrvatskoj trebala potroiti na kupnju prije blagdana. No, iako ova brojka zvui enormno veliko, gospodin Rkman naglaava da ona ne ukljuuje novogodinje izlete, odlaske na skijanje, sijeanjske rasprodaje i snienja te sline stvari. Gospodin Rkman iznio je zanimljivu injenicu vezanu uz prologodinja iskustva u Americi. Naime, o emu se zapravo radi. Prole godine mnogi Amerikanci srednjega sloja, i oni neto malo loijeg imovinskog stanja, ipak su sudjelovali u blagdanskim kupovinama, tako da su mnogi nakon toga doivjeli osobne bankrote. No, ova injenica ne udi previe, kad se uzme u obzir, kao to gospodin Rkman tvrdi, da niti hrvatski dravljani nisu daleko od takve situacije. Gospodin Rkman naglaava jo jednu zanimljivu injenicu: Velik dio Amerikanaca koji je prole godine htio kupiti sve neophodno za blagdane, prije odlaska u kupnju traio je savjet financijskih strunjaka tj. Osnovane su agencije koje su imale financijske savjetnike za obitelji koje su im rekle da u kupovinu treba ii planski, te dodaje: Rekli su im da ne kupuju ono to im se u tom trenutku uini zgodno, da promisle dobro o svemu to e kupiti, da se ne povode za reklamokracijom te da vode rauna da kupuju onoliko koliko imaju i da pritom ostave jednu rezervu za svaki sluaj, ako iskrsnu neke financijske rupe i problemi. Po svemu sudei, ini se da bi navedene savjete bilo dobro primjenjivati ne samo uoi blagdana, nego i prilikom svake kupnje. Nakon Nove godine svi oni koji e kupovati neumjereno i neplanski, te koji e kupovinu ostvarivati ulaskom u minuse, peglanjem kartica i sliim negotovinskim nainima, kao to ih gospodin Rkman naziva disciplinom vrijednom za uvrtavanje u Olimpijske igre te tvrdi: Kad u sijenju doe prva rata na naplatu i kad se tome pridodaju novi reijski trokovi koji e od Nove godine porasti, buenje iz tog reklamokracijskog sna postati e puno bolnije nego da su ljudi u kupnju uli s planom i svjesno vodei rauna o tome da su kupili ono to im zaista treba. Kad se pogleda cjelokupna slika iznesenog, oigledno je da su se temeljne blagdanske vrijednosti izgubile negdje po putu od novanika do duana. Vie se vanost ne pridaje prijateljima, obitelji i slinim vrednotama, ve cijeni i marki poklona te masovnoj kupnji koja prethodi samim blagdanima. Gospodin Rkman

naglaava da je ak i predstavnik Crkve prole godine u jednoj emisiji na TV-u naglasio ljudima da kupuju s razumom, iz razloga to boini blagdani, bez obzira na elju da se blinjima neto pokloni, moraju sadravati jednu razinu skromnosti te da bi Boi trebao biti dan u kojem se nee rasipati, ve u kojem e obitelj biti na okupu i s prijateljima. Hoe li to ljudi posluati ili e se i ove godine krenuti u bjesomunu trku u kojoj e se potroiti, kao to se predvia, 12,5 milijardi kuna, to emo tek vidjeti, tvrdi gospodin Rkman, te nastavlja: No, dio obitelji koji je posluao ono to im je prole godine reeno, ipak e napisati popis stvari koje ima trebaju i kupiti iskljuivo te stvari.

Konzumerizam za ili protiv? injenica je da netko treba platiti potrebe potroakog drutva. Jedino uz proizvodnju i potronju proizvoda i usluga kapitalizam funkcionira po svojoj definiciji to je vie toga proizvedeno i prodano, to se ostvaruje vei napredak i prosperitet. No, mnogi zaboravljaju na jednu stvar. Proizvodnja koju nalae kapitalizam trai upotrebu prirodnih resursa (ume, fosilnih goriva i vode) te izgradnju tvornica, dok s druge strane konzumiranje proizvoda dovodi do zagaenja okolia. Potronji tj. Konzumerizmu onoga to kapitalizam nudi pridaje se jako malo panje. Neki se zalau da je to iz razloga to konzumerizam predstavlja jaku naviku kod mnogih ljudi te promjena te navike trai ne samo osobnu, vei i kulturnu promjenu. Zato? Razlog je vrlo jednostavan. Opadanje potranje za proizvodima doveo bi do ekonomske recesije te do masovne nezaposlenosti. Dugorono gledano, masovni konzumerizam je destruktivan za okoli te je jedan od znaajnijih faktora za siromatvo diljem svijeta. Osim toga, konzumerizam bi mogao dovesti i do brojnih drutvenih i ekolokih problema. Poeljno je napomenuti i da iskoritavanje zemlje za proizvodnju hrane moe imati enormne uinke na okoli. Kao primjer mogu se uzeti neki ameriki restorani brze hrane, ije izuzetno veliko iskoritavanje okolia dovodi do degradacije zemljita, zagaenja vode i unitavanja uma. Takoer, treba napomenuti da na farme ivotinja odlazi 40% ukupne svjetske proizvodnje sjemenki. to se tie ruralnih podruja, mnogi ruralni radnici morali su potraiti svoje zaposlenje u gradovima iz razloga to su velika zemljita za proizvodnju u vlasti velikih korporacija te oni gube svoja zemljita. No, ruralni radnici se ne sele iskljuivo u ve ionako napuene gradove ve i na podruju gdje misle nastaviti sa svojom ruralnom proizvodnjom to moe dovesti do naruavanja netaknute prirode. Posljedice koje proizlaze iz konzumerizma povezane su i sa hranom. Ona se danas proizvodi iz razloga da ju velike korporacije mogu prodati, te je vie usmjerena na samu prodaju nego na zadovoljavanje potrebe za hranom. Danas, ako netko nije u mogunosti kupiti hranu, a u svijetu postoji vie od jedne milijarde ljudi koji zarauju manje od jednog dolara po danu, nitko ju nee uzgojiti za njih. Isto tako, najbolja poljoprivredna zemljita diljem svijeta koriste se za proizvodnju pamuka, aja, duhana, eerne trske i kakaa. Oigledna injenica koja proizlazi iz ovog podatka je da se niti jedan od ovih proizvoda ne koristi kao prehrambeni proizvod. injenica je da u dananjem drutvu opstaju samo najjai te da se oni na neki nain moraju profilirati na tritu. Konkurencija je danas iznimno velika te je potrebno biti unikatan u uslugama koje se nude ili u proizvodima koji se prodaju. No, postoji i pozitivna strana u cijeloj prii. Potroako drutvo dovelo je do potrebe ljudi da krenu u potragu za znanjem te je omoguilo veu dostupnost sve veeg broja proizvoda, roba i usluga. Iako je ovo pozitivna strana konzumerizma, ipak ona moe dovesti, i dovodi, do dehumanizacije. Gospodin Rkman iznosi jedan od tri aksioma iz osmogodinjeg iskustva Udruge za zatitu potroaa Potroa u kojem iznosi da je sustavno informiran, educiran i savjetovan potroa zatien potroa i subjekt trita roba i usluga. Kao to gospodin Rkman kae: Biti subjekt trita roba i usluga je upravo injenica da svaki ovjek moe ostvariti pravo na izbor. A pravo na izbor mora biti temeljeno da detaljnoj analizi onoga to nekome treba i to nekome ne treba. Prema rijeima gospodina Rkmana, sadanja situacija vezana uz konzumerizam daje ljudima mogunost da naue to to znai imati pravo na izbor te to to znai biti educiran. Ako je netko savjesna osoba, situacija vezana uz reklamokraciju i konzumerizam e tu osobu potaknuti na razmiljanje, ali i na to da e otii na neki portal, ili e proitati novine ili propise, ili nazvati savjetovalite i pitati to mi je raditi i to kupiti, objanjava gospodin Rkman te naglaava da je Europska unija prole godine izjavila da je aktivan graanin zatien potroa, te tvrdi da bi ljudi bili aktivni graani, moraju sudjelovati u izborima, itati novine, itati portale, postavljati pitanja u TV emisijama, biti lanom neke udruge civilnog drutva i drugo. Treba napomenuti da ljudi polako poinju sve aktivnosti i akcije tijekom dana obavljati automatski, od posla kojeg rade do konzumiranja hrane, te polako postaju ravnoduni prema drutvenim vrijednostima. Konzumerizam, kao prioritet u ivotu veine ljudi, polako stavlja na stranu svijet i realnost u kojoj se ivi. Ljudi postaju sve ravnoduniji prema svojoj obitelji, prijateljima, partnerima, djeci, okoliu, te sve veu panju pridaju vlastitoj zaradi, poslu kojim se bave i stvarima koje e kupiti od zaraenog novca. Novac je postao vrijednost koja se nalazi visoko na listi prioriteta mnogih ljudi. Izgleda da se svijet polako poeo okretati oko novca. Do kad e tako biti i kad e se sustav vrijednosti normalizirati teko je rei. Realnost je takva

kakva je, ali uvijek postoji mogunost svjesnog odluivanja u svezi ivota kakvog se eli imati. Objavljen razgovor Mr.sc. Rkman na portalu www.funkumem.com

http://www.potrosac.hr/index.php? option=com_content&task=view&id=149&Itemid=71

Konzumerizam u SAD-u nije praksa ve ideologija

Petak, 02 Decembar 2011 21:12

Share

Kolumnistica Bloomberga objavila je kolumnu pod nazivom "takori iz robne kue ne mogu stvoriti bogatsvo nacije" (Mall Rats Can't Bring About the Wealth of Nations) u kojoj opisuje "horde" potroaa kako manijakalno kupuju sve to im se nae u vidokrugu. Pritom se referira na tzv. "crni petak" ili dan nakon Dana zahvalnosti (ove godine je pao na 25.11.2011.) kada Amerikanci tradicionalno hrle u velike shopping centre kupujui raznorazne blagdanske (ne)potreptine. Dionice su odmah skoile nakon to su ove godine Amerikanci potroili rekordnih 11,4 milijarde dolara na stvari koje im, mnogi e se sloiti, zapravu ni ne trebaju. Najnoviji rezultati popisa stanovnitva u SAD-u kazuju kako ak jedna treina stanovnika SAD-a ivi u siromatvu ili na samoj granici siromatva. Postavlja se pitanje - od kuda im taj silni novac? Oito je kako se kreditne kartice "peglaju" u jo nezapamene ponore osobnih minusa. to pak loginim slijedom dovodi do idueg pitanja - zato to rade?! Pogotovo ako uzmemo u obzir katastrofalno stanje u ekonomiji s jasnim tendencijama daljnjeg pogoranja. Konzumerizam u SAD-u nije praksa ve ideologija. Mnogima ak ni u Europi nije potpuno razumljiv ovaj fenomen, ali u SAD-u potroaki mentalitet razvio se u nekom sasvim drugom, ekstremnijem, pravcu. Stara filozofska dilema - "imati ili biti" u SAD-u je s gnuanjem pregaena pod kotaima shopping kolica. Vie se ne raspravlja o toj problematici, "imati" i "potroiti" postalo je sveto pravilo i esencija zapadnjakog naina ivota. Nema sumnje kako dobar dio njih itekako shvaa posljedice nekontrolirane potronje, ali se na njih ne obazire. Razmiljanje i briga za budunost podjednako su negativna praksa kao i filozofski stav koji pita to li je u ivotu vanije "imati ili biti?". Koliko god Amerikanci preferirali prvu opciju, druga bi im se mogla sama od sebe nametnuti u ne tako dalekoj budunosti. Hoe li se moi s njome nositi, ostaje nam da vidimo. Ali ako je suditi prema scenama velikih desanta na prodajne centre, transformacija e biti bolna - jako, jako bolna.

http://www.bhmagazin.com/svijet/10028-konzumerizam-u-sad-u-nije-praksa-veideologija.html