O Burzi

Londonska burza vrijednosnih

papira osnovana je 1691.
godine.
Jedna je od tri najvee
svjetske burze na svijetu.
Na njoj kotira vie
meunarodnih kompanija nego
na bilo kojoj drugoj burzi u
svijetu.
Zanimljiva je za njemake
investitore jer se na njoj trguje
njemakim dionicama vie
nego na svim burzama u
Njemakoj zajedno.

 London Stock Exchange je dobila svoje ime u prosincu 1995.

godine nakon to se od tadanje United Kindom Stock Exchange
odvojila Dublin Stock Exchange.
Ostale svjetske burze, pa ak i one najpoznatije u Europi i u Aziji
manje su po prometima i po broju kompanija ukljuenih u
slubenu kotaciju.
Trag povijesti ima nazad vie od 300 godina.
Poetak burze datira u 17. stoljeu u Londonu iz kafia gdje su
bili izvjeeni teaji dionica i druge stvari.
Burza je vrlo brzo rasla da bi postala najvanija gradska
financijska ustanova.

Kratak pregled povijesti

London Stock Exchange

1698. godine John Casting

poinje s radom u uredu
Jonathans Coffee housegdje
objavljuje popise zaliha i cijena
roba pod nazivom Teaj za
Burzu i druge stvari. To su
najraniji dokazi organiziranog
trgovanja vrijednosnim papirima
u Londonu.
1914. godine Prvi Svjetski rat
znai da je burza zatvorena od
kraja srpnja do nove godine.
The Stock Exchange formira
bataljune koji idu u rat 1600
volontira, 400 se nikad nije
vratilo.

1923. godine Burza prima

svoj vlastiti grb s motom
Dictum Meum Pactum My
Word is My Bond (moja rije
je moja dionica).

 1986. godine Deregulacija na tritu poznata kao Big Bang:

- rad tvrtki izvana je doputen,
- sva poduzea mogu postati brokeri/dileri u mogunosti da
rade u dual kapacitetu.
- minimalni iznosi provizije su ukinuti,
- pojedinani lanovi prestaju s povlasticama prava glasa,
- trgovanje se mijenja iz naina licem u lice, na tritu na katu
se izvodi putem raunala i telefona u posebnim
prostorijama
- Burza postaje drutvo s ogranienom odgovornou.

 1997. godine SETH je odobrio veu brzinu i efikasnost na tritu.

Pokrenut je CREST, kompjutorski program usluga na burzi.
2007. godine London Stock Exchange spaja se s Bursom
Italiana, stvarajui vodeu europsku kapitalnu platformu.

Trgovina na Burzi

Po veliini prometa meu svjetskim

burzama, burza u Londonu 2004.
godine u mjesecu prosincu bila na
drugom mjestu s godinjim
prometom vrijednosnih papira od
382,5 milijardi. Za burzu u Londonu
se moe rei da je, u odnosu na sve
ostale svjetske burze, u najveoj
mjeri internacionalizirana. Od
ukupnog prometa na ovoj burzi, vie
od polovine se odnosi na
vrijednosne papire izdavatelja iz
drugih zemalja.
Do 1986. godine trgovanje
dionicama se odvijalo licem u lice na
jedinstvenom parketu burze, a
nakon toga se obavlja pomou
raunalnih sustava.

 Do 1986. godine lanovi burze su se dijelili u dvije grupe: brokeri

i jobberi (jobber). Jobber ne dolazi u kontakt s javnou, ve
posluje samo sa brokerima i sa drugim jobberima. Specijaliziran
je za jednu ili vie vrsta vrijednosnih papira. Jobberi su smjeteni
na parketu burze na odreenim pozicijama gdje stvaraju cijenu
za odreen vrijednosni papir. lan burze je mogao biti jedno ili
drugo, a nikako oboje.
U dananjim okolnostima raunalnih veza, svi se poslovi
obavljaju bez izravnog fizikog kontakta, pomou raunala i
telefona iz odvojenih prostorija. Sve su tvrtke lanovi burze
postali brokeri/dileri koji mogu raditi oba posla bilo da kupuju
vrijednosne papire ili da ih prodaju klijentima bez potrebe da
rade preko tree stranke.