Džafer Alibegović

SPAJANJE LONDONSKE I FRANKFURTSKE BERZE

Brak “stare dame” i “mladog princa”

U utorak, 23.maja, kasno popodne, Upravni odbor Frankfurtske berze je formalno

odobrio namjeru za spajanjem sa Londonskom berzom. Ovaj događaj će dati snažan
poticaj formiranju “Evropske Superberze”, kako se već naziva budući produkt
spajanja frankfurtske Deutsche Boerse i londonske London Stock Exchange. Glasanje
je prošlo glatko, od 21 člana odbora pozitivno je glasalo njih 17, a četiri člana su bila
uzdržana.
Nalazimo se pred finalizacijom projekta koji će obilježiti početak novog milenija u
finansijskom svijetu. Još je neophodno da dioničari Londonske berze odobre merdžer
i treće po veličini svjetsko finansijsko tržište može početi sa radom.

Međutim, finalni sporazum je samo vrh ledenog brijega, sa kojim se može porediti
ovaj opsežni projekat.
Pozadina spajanja je, u stvari, situacija u kojoj se nalazi finansijsko okruženje Evrope
i svijeta zadnjih godina.
Deregulacija i globalizacija svjetske privrede je uzela maha sa krajem blokovske
podjele svijeta i krahom socijalističkog društveno-ekonomskog sistema, temeljenog
na komunističkoj ideologiji. Izolacionistički pristup zatvorene nacionalne ekonomije
je izgubio uporište.
Tehnološki razvoj, posebno razvoj informacionih tehnologija, donio je čitav novi
spektar djelatnosti baziranih na globalnim računarskim mrežama, koje omogućavaju
razmjenu informacija u realnom vremenu, dakle trenutno. Ova činjenica je potpuno
promijenila pogled na organiziranje poslovnih sistema i poslovanje u cjelini.
Segmenti poslovnog procesa sada mogu biti organizirani na potpuno odvojenim i
udaljenim geografskim lokacijama i vođeni od strane ljudi koji jedini međusobni
kontakt imaju preko virtuelne računarske mreže.
Slijed ovih činjenica doveo je do porasta konkurencije u svakom polju organiziranog
ljudskog djelovanja.
Finansijska tržišta, kao najsofisticiraniji vid poslovnog djelovanja nisu mogla ostati
imuna na ova dešavanja. Konsolidacija učesnika na tržištima vrijednosnih papira
morala je uslijediti. U tom svjetlu su berze širom svijeta krenule sa revizijom svoje
vlasničke strukture i počele planirati i realizirati procese konsolidacije.

Imajući u vidu iznesene činjenice, vodeći ljudi glavnih finansijskih centara Evrope -
Frankfurtske i Londonske berze započeli su projekat međusobnog spajanja.
U osnovi projekta leži ideja da ove dvije berze spajanjem formiraju novu berzu,
nazvanu iX - International Exchange. Berze će u iX unijeti svoju kompletnu imovinu
i poslovanje, osim 50% dionica kompanije Clearstream (klirinške kuće, ranije poznate
pod imenom Cedel) koje Frankfurtska berza trenutno posjeduje i planira zadržati.
Frankfurtska i Londonska berza će imati po 50% dioničkog kapitala nove berze.
Sporazumom je predviđeno da sjedište iX-a bude u Londonu. Predsjedavajući
Upravnog odbora iX-a će biti Don Cruickshank, čovjek koji tu funkciju trenutno
obavlja u Upravnom odboru Londonske berze, a predsjedavajući Upravnog odbora
Frankfurtske berze, Werner Seifert će biti izvršni direktor (CEO) iX-a.
Tehnološki osnov sistema trgovanja biće baziran na sistemu Xetra, koji se trenutno
koristi u Frankfurtu, a koji će za potrebe iX-a biti renoviran i posebno prilagođen.
Frankfurtska berza će i u budućnosti biti glavni nosilac razvoja informacione
tehnologije koja će biti osnov i podrška sistemu trgovanja. Kliring i setlment će se, u
početnom periodu, odvijati preko klirinških kuća sa kojima berze trenutno imaju
uhodan odnos – Clearstream-a i Crest Co Ltd.-a, odnosno Eurex Clearing za trgovinu
derivatima – fjučersima i opcijama. Međutim, planira se da se u bliskoj budućnosti
izgradi jedinstveni klirinški sistem na evropskom nivou, koji će pružati maksimalnu
podršku domaćim uslovima kliringa.
Planira se da iX razvija široki spektar dodatnih usluga, koristeći dosadašnje
konkurentske prednosti svojih konstituenata, Londonske i Frankfurtske berze, kao što
su usluge trećim berzama, usluge Internet trgovine (takozvane “.com” usluge),
podrške biznisu, ili razvoj OTC (“Over The Counter”), vanberzanskog tržišta
obveznica.
iX će, zasigurno, biti vodeća evropska berza u smislu obima i vrijednosti trgovine
vlasničkim kapitalom. Očekuje se da će na iX kotirati i biti trgovano dionicama 45%
od 300 najboljih evropskih kompanija, da će se odvijati 81% trgovine papirima brzog
porasta (high growth), 53% trgovine vlasničkim kapitalom (equity), te 56% trgovine
derivativnim instrumentima (derivatives). Ukoliko se ova predviđanja ispune, nova
berza će imati tržišnu kapitalizaciju od preko 4.3 biliona US dolara.

Slijedeći korak u razvoju “superberze” je projekat koji će iX napraviti sa Nasdaq-om

(elektronskim tržištem američke Nacionalne asocijacije dilera vrijednosnim papirima
– NASD). Naime, iX i Nasdaq Europe Ltd. su potpisali memorandum o
razumijevanju, koji predviđa formiranje pan-evropskog tržišta brzog porasta (high
growth market), ujedinjenjem londonskog techMARK i franfurtskog Neuer Markt,
high-growth tržišta u okviru dvije berze. Ovaj plan se naslanja na inicijativu Nasdaq-a
za formiranjem svoje evropske podružnice, ali je memorandum sa iX-om značajno
ubrzao plan. Novo tržište će nositi ime “Nasdaq”, funkcionisati će u Frankfurtu, dok
će mu uprava biti smještena u Londonu. Osnovni cilj ovog poduhvata je povezivanje
sa ostalim Nasdaq-ovim tržištima širom svijeta i stvaranje globalne trgovinske
platforme, koja će operirati u realnom vremenu, 24 sata dnevno. “Tržišta će slijediti
sunce za najbolje kompanije”, rekao je Frank Zarb, predsjedavajući NASD-a, na
nedavnoj konferenciji za novinare u sjedištu NASD-a. Emitenti će biti u mogućnosti
“loviti” likvidnost izvan svojih domaćih tržišta, a investitori će imati poboljšan
pristup stranim kompanijama.

U smislu daljih integracija, rukovodstvo iX je najavilo spremnost prihvatanja novih

članica. U prvom redu, Milanska berza i Madridska berza su spremne prihvatiti
prednosti formiranja buduće “evropske” berze.

Osnovna beneficija koju će trgovini vrijednosnih papira dati iX integracija je

činjenica da će kombinacija postojećih tržišta dati veći porast vrijednosti trgovine
(samim tim i prihoda), privlačeći trgovinu sa drugih tržišta, nego što bi to imale
Londonska berza i Frankfurtska berza odvojeno. Sinergetski efekat je nesporan.
Slijedeća beneficija je kreiranje novog spektra proizvoda, a paralelno sa tim kreiranje
dodatne likvidnosti, koja će generisati veći obim trgovanja, odnosno veće operativne
marže.
Zajednička trgovinska platforma, temeljena na superiornoj tehnologiji rezultirati će
značajnim smanjenjem operativnih troškova za učesnike na tržištu, tako da će se
finalna dobit značajno uvećati.
Korist za emitente, investitore i finansijske posrednike (neovisno od njihove veličine)
koju će merdžer proizvesti trebala bi biti izvan svake sumnje.

Međutim, mišljenja o spajanju su podijeljena. Ostalo je da se riješi još dosta vrlo

teških pitanja. Prvenstveno, problem leži u činjenici da će tržište “blue chip” papira,
dakle najkvalitetnijih papira, biti locirano u Londonu, pod britanskim regulatornim
režimom, dok će high-growth i tržište derivatima biti organizirano u Frankfurtu i
regulisano njemačkim zakonodavstvom. Nadalje, Velika Britanija nije ušla u projekat
jedinstvenog valutnog sistema sa ostalim članicama Evropske unije. Britanska funta je
i dalje mjera vrijednosti na Londonskoj berzi. Premda trgovinski sistem iX-a
omogućava kotiranje u više valuta (euru i funti), i izbor valute kotacije je ostavljen
emitentu, mnogi autoriteti u Velikoj Britaniji se opiru ovome, misleći da će euro
potisnuti funtu, a da se to ne smije desiti prije nego li se većina građana Ostrva o tome
pozitivno izjasni.
Michael Portillo, finansijski portparol britanske opozicione (trenutno) Konzervativne
stranke izjavio je za CNN da ima velike rezerve prema nekoliko aspekata kreiranja
iX-a, prvenstveno prema činjenici da će high-growth tržište biti locirano u Frankfurtu,
te prema izboru valute kotacije.
Osim konkretnih, postoje i problemi političke prirode. Prvenstveno u Velikoj Britaniji
postoji mišljenje da je formiranje iX-a još jedan potez guranja Velike Britanije u
jedinstveni valutni sistem Evropske unije, baziran na euru. Postoje mišljenja da se
spajanjem, u stvari, žrtvuje identitet Londonske berze i da će se ona utopiti u
tehnološki nadmoćniju Frankfurtsku berzu. Široko je prisutna teza da je iX brak iz
nužde, odnosno koristi, koji sklapaju stara dama, Londonska berza, dajući ime,
renome, tradiciju, i mladi princ, Frankfurtska berza, sa svojom superiornom
tehnologijom. Kao i svaki brak iz koristi, i ovaj bi vremenom mogao zapasti u
ozbiljne probleme.
Hoće li iX ozbiljno ugroziti političke razmirice i nacionalna sujeta, ili će ovo spajanje
biti, ne brak iz nužde, nego spoj stoljeće ostaje da vidimo u vremenu koje dolazi.