TEORIJSKI PRISTUPI

UENJU I NJIHOVA
PRIMJENA

Ana Jakopec, asistentica

 Uenje je psihiki proces koji
dovodi do relativno trajnih,
steenih promjena u
funkcioniranju pojedinca.

Bihevioristiki pristupi
Kognitivistiki pristupi
Socijalne teorije uenja
BIHEVIORISTIKI PRISTUPI
UENJU

Cilj psihologije je predvianje i kontrola

ponaanja.

KLASINO UVJETOVANJE
OPERANTNO UVJETOVANJE
KLASINO UVJETOVANJE

Klasinim uvjetovanjem uimo automatski

odgovarati na podraaje koji prije uenja
nisu izazivali takvu reakciju

.Primjeri?
KLASINO UVJETOVANJE (1)
Pavlovljevi eksperimenti
PRIJE UVJETOVANJA
BEZUVJETNI PODRAAJ (BP)
(HRANA)
NEUTRALNI PODRAAJ (NP)
(ZVUK ZVONA)
UVJETOVANJE (ponavlja se vie puta)
NP + BP
(zvuk zvona) + (hrana)
POSLIJE UVJETOVANJA
UVJETOVANI PODRAAJ (UP)
(ZVUK ZVONA)
BEZUVJETNA REAKCIJA (BR)
(LUENJE SLINE)
BEZ ODG. REAKCIJE
(NEMA LUENJA SLINE)
BEZUVJETNA REAKCIJA (BR)
(LUENJE SLINE)
UVJETOVANA REAKCIJA (UR)
(LUENJE SLINE)

Pavlovljev eksperiment
Klasinim uvjetovanjem ne uimo samo u
eksperimentalnim situacijama, ve i u
svakodnevnim.

.. Primjeri?

.. A u koli?
Vjeba

Uenje novih, prikladnijih emocionalnih

reakcija klasinim uvjetovanjem?

Pitanje:

Primjenom klasinog uvjetovanja, na koji

bi se nain kod uenika (na svim
razinama obrazovanja) smanjio strah od
ispitivanja? (pismenog i usmenog)
 GENERALIZACIJA

DISKRIMINACIJA

GAENJE
OPERANTNO UVJETOVANJE
Thorndikeov rad

Eksperimenti vezani uz klasino uvjetovanje proireni su na

ispitivanje adaptivnog ponaanja ivotinja u situacijama
rjeavanja problema

Thorndike - podraaj koji se javio poslije ponaanja,

utjee na budue ponaanje

Eksperimenti na ivotinjama zatoenim u kavezu, pri emu

na neki nain mogu otvoriti vrata i doi do hrane
- Ponaanje make SVRHOVITO (instrument) za
postizanje odreenog cilja otuda i naziv
INSTRUMENTALNO UVJETOVANJE
Thorndike (1913.):

ZAKON VJEBE

ZAKON EFEKTA
SKINNEROV RAD
 Instrumentarij je omoguavao istraivanje kako posljedice ponaanja,
potkrepljenja i kazne, djeluju na budue ponaanje.

POTKREPLJENJE
(razlika u reakcijama na psovke trogodinjeg i sedmogodinjeg
djeteta)

a) Primarna potkrepljenja
b) Sekundarna pokrepljenja
1) Socijalna
2) Simbolika
3) Potkrepljivake aktivnosti

KOLSKO OKRUENJE I ODABIR

POTKREPLJENJA?

PREMACKOVO NAELO
POTKREPLJENJA

Pozitivna poveavaju estinu

ponaanja jer dovode do ugodnih i
eljenih posljedica

Negativna poveavaju estinu

ponaanja zbog uklanjanja ili smanjenja
nekog neugodnog podraaja

primjeri u koli?
KAZNE

Negativno potkrepljenje = kazna?

NE!!!!

Kazna smanjuje vjerojatnost pojavljivanja

ponaanja.

Kazna zadavanjem neugodnih podraaja

Kazna uskraivanjem
...... primjeri u koli?
ODNOS POTKREPLJENJA I KAZNE?

POSLJEDICE PONAANJA

POTKREPLJENJA KAZNE
Poveavaju vjerojatnost ponaanja Smanjuju vjerojatnost ponaanja

pozitivna negativna zadavanjem uskraivanjem

Zadavanje Uklanjanje Zadavanje Uklanjanje
ugodnih neugodnih neugodnih ugodnih
podraaja podraaja podraaja podraaja

Primjeri iz kole Primjeri iz kole

Uenik se Uitelj kae da Djeca su bacala Cijeli razred je
posebno trudio i su djeca papirie po podu vie puta
dobio odlinu marljivo radila i uitelj im kae markirao s
ocjenu za svoj tijekom tjedna da dobro oiste nastave i ukinut
uradak pa nema zadae cijelu uionicu im je odlazak na
za vikend izlet
Raspored potkrepljivanja i kanjavanja

Povremeno potkrepljivanje:

U pravilnim vremenskim intervalima

Potkrepljivanje nakon tono odreenog broja
reakcija
U nepravilnim vremenskim intervalima
Potkrepljivanje nakon sluajnog broja
reakcija
KOGNITIVISTIKI PRISTUP UENJU

- Pokuava odgovoriti na pitanje kako se odvijaju sloeni spoznajni procesi

poput uenja i pamenja, miljenja, zakljuivanja, rjeavanja problema

Pristupi i naela Gestalt psihologije

Organizacija percepcije
Uenje uvidom i produktivno miljenje
Pouavanje verbalnog uenja
Verbalno uenje i zaboravljanje
Teorija obrade informacija
Trostupanjski model pamenja i uenja kao obrade informacija
Model dubine obrade informacija
SOCIJALNE TEORIJE UENJA
OPSERVACIJSKO UENJE

Albert Bandura

Za vrijeme socijalnih interakcija, pod utjecajem

ponaanja drugih ljudi u grupi, pojedinac moe
nauiti modificirati svoje ponaanje. Ovakvo,
opservacijsko uenje, odvija se u dva oblika:
modeliranjem i vikarijskim uenjem
MODELIRANJE

Modeliranje se odnosi na promjene u

ponaanju pojedinca koje su rezultat
promatranja ponaanja drugih.

Modeliranje i

1. Potkrepljivanje ponaanja
2. Zadravanje ponaanja
VIKARIJSKO UENJE

Ljudi ue i promatrajui kako s drugi

nagraeni ili kanjeni za svoje ponaanje
vikarijsko uenje.

Edwin & Greg

ISHODI OPSERVACIJSKOG UENJA

Opservacijskim uenjem uenici mogu nauiti

nova ponaanja, utvrditi postojea i motivirati se
ili demotivirati promatrajui ponaanje drugih.

a) Uenje novih ponaanja

b) Poticanje postojeeg ponaanja
c) Usmjeravanje panje
d) Mijenjanje inhibicija
e) Izazivanje emocija
UINKOVITOST MODELA

Opaena slinost
spol, vrnjaci/odrasli
Opaena kompetentnost

. Tako jednostavno? Ipak nije!

 OPSERVACIJSKO PONAANJE U
RAZREDU

UITELJ KAO MODEL PONAANJA

HVALA NA POZORNOSTI!