POVIJESNI

RAZVOJ
SESTRINSTVA

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Prvi nositelj medicinske aktivnosti bila je
ena-majka
voena materinskim instinktom.

ene su bile njegovateljice od poetka, a

svoja iskustva i umijee lijeenja
temeljene na
samopomoi i uzajamnoj pomoi.
prenosile su sa generacije na generaciju.

Kasnije se sve ee u medicinske djelatnosti

ukljuuju mukarci.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Faze razvoja sestrinstva:

Tri faze razvoja:

1. Narodni lik
2. Religijski lik
3. Usluni lik

Sestra je ogledalo u kojem se odraava

poloaj ene u drutvu!
Victor Robinson
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 bolnice kao karitativne ustanove nastaju pod
utjecajem razliitih religija; sklonita za
siromane bolesnike, nemonike i starce.
U Rimu je potkraj 4. stoljea (380.g.) takvu
bolnicu osnovala pokrtena patricijka Fabiola.
- sakupljala je bolesne po ulicama Rima i sama
se za njih brinula
Biskup Bazilije osniva oko 370. godine pred
vratima u Cezareji ustanovu za smjetaj putnika
i nemonika, s posebnim odjelima za lijeenje
bolesnika i smjetaj gubavaca.
U Carigradu je oko 400. godine postojao
hospital sa stalno namjetenim lijenicima i
bolniarima
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 Od 8. stoljea nae ere nastale su bolnice u Bagdadu,
Gondiapuru, Kairu, Cordobi i drugim gradovima koje su se
bitno razlikovale od samostanskih bolnica na kranskom
zapadu.
Najvei Carigradski hospital nalazio se u samostanu
Pantokrator, a osnovao ga je 1136. godine Ivan II Komen.
Hospital se sastojao od bolnice u uem smislu sa pet odjela i
od azila za epileptiare i umobolne, azila za starce,
ambulante i medicinske kole.
Tu se prvi put spominju bolniarke.
Na zapadu prvi hospitali u srednjem vijeku nastaju u
samostanima. Najprije se u njima lijee bolesni redovnici, a
kasnije putnici i siromasi.
U osnivanju samostanskih bolnica prednjaili su pripadnici
benediktinskog reda (Monte Casino, Salerno, St. Gallen,
Fulda ) i dr.
Osim redovnika u samostanima su njegovale i ene-
redovnice.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 U vrijeme kriarskih ratova
osnovan je red
Ivanovaca ili viteza hospitalaca sa
zadatkom da osnivaju
sklonita (bolnice) za hodoasnike i bolesnike.

Glavna bolnica bila je u Jeruzalemu, statut koje je

propisivao nain primanja i pregledavanja
bolesnika, prehranu i njegu, pa ak i dimenzije
kreveta i broj pokrivaa

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Osim hospitala u samostanima, osnivali su
se u srednjem vijeku hospitali na temelju
oporunih zaklada bogatih graana i
velikaa, kojima je upravljala opina a ne
crkvena vlast.
Osnovna funkcija starih hospitala nije bila
lijeenje, nego samo smjetaj i njega
bolesnika. Srednjovjekovni hospitali bili su
mjeavine hotela, ubonice, nahodita i
bolnice.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 Tradicionalizam u podruju njege bolesnika

Lijenici su samo povremeno u njih dolazili.

Njegu bolesnika i brigu nad siromanima,
nemonima, starcima i naputenom djecom
preuzimaju i mnoge ugledne, obrazovane ene,
meu kojima se spominju kraljica Elizabeta
Portugalska, kraljica Elizabeta Kastiljska i kraljica
Matilda ena kralja Henrika I Engleskog, kao i
muki i enski religiozni i civilni redovi.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Tradicionalizam u podruju njege bolesnika

Velike reforme, poetkom 16. stoljea u znanosti i

medicini, ne utjeu na razvoj njege bolesnika. Nakon
reformacije mnogi se religiozni redovi rasputaju.
Ugledne ene, koje su se u doba renesanse posvetile
njegovanju bolesnih, siromanih i naputene djece,
naputaju bolnice,
briga o bolesnima preputena nekolovanim i
nepismenim osobama,
Jedini se napredak oituje u pogledu strunosti primalja,
ije je prosjeno znanje do tada bilo vrlo slabo.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Tradicionalizam u podruju njege bolesnika

Parika primalja Louise Bourgecs svoje

znanje usavrila je do visokog stupnja.
Godine 1598. dobila je dozvolu za rad u
Parizu u prvoj Europskoj primaljskoj koli
u bolnici Hotel-Dieu, gdje je uvela redovitu
obuku i obavezne ispite.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Sestrin Sestrinstvo u nastajanju stvo u
nastajanju
Poetak organiziranog sestrinstva vezan je uz nastojanje
da se ono izdigne kao zvanje iz podreenog poloaja u
kome se nalazilo zbog neukosti onih koji su ga obavljali i
zbog nerazumijevanja drutva za njegovo uenje.
Vinko Paulski (1576-1669.) meu prvima je shvatio
potrebu obrazovanja sestara.
Osnovao je svjetovno udruenje ena pod nazivom
Dames de Charite koje su htjele pomoi bolesnima i
siromanima.
Provodile su njegu bolesnika u kuama i bolnicama,
poduavale u kolama,
brinule za djeje ustanove i
njegovale ranjene u ratovima.
Za svoj posao bile su plaene.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 Sestrinstvo u nastajanju

U 18. stoljeu razvoj znanosti i medicine znaajno utjee

na njegu bolesnika.
Lijenik organizira, propisuje i odreuje, a sestra
njegovateljica postaje izvritelj.
To je poetak radno orijentirane njege bolesnika.
Meutim, iako se poveao broj bolnica, uvedena stalna
lijenika sluba, poboljana njega bolesnika, prilike u
bolnicama nisu zadovoljavale.
Hotel-Dieu u Parizu imao je u 18. stoljeu svega 8 lijenika
i 26 ranarnika na 1220 kreveta, a u svaki krevet stavljao se
2 6 bolesnika.
Zarazni bolesnici nisu bili izolirani, a dogaalo se da je laki
bolesnik leao sa umiruim ili ak s mrtvacem.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.


Sestrinstvo u nastajanju
Socijalna era u medicini razvila je snano javno-zdravstveni pokret,
koji je tehnoloki bio usmjeren prema uinkovitom nadzoru nad
bolesti.
U okviru socijalnih doktrina, koje su nastale u ranoj fazi
industrijalizacije u Engleskoj, zdravlje stanovnitva sve vie postaje
briga javnosti i politike.
Iako se ne poznaju mehanizmi prenoenja zaraznih bolesti,
poduzimaju se mjere za spreavanje njihova irenja.
Engleski socijalni reformatori Southwood Smith i Edwin Chadwick
borili su se za unapreenje narodnog zdravlja pomou opih
socijalnih mjera.
U to su vrijeme u Engleskoj, Elizabeth Fry i John Howard, prouavali
bolesti i nehigijenske prilike u bolnicama i zatvorima, to je bila
novost s obzirom na interese zdravstvene slube, koji su bili
usmjereni samo na dijagnozu i tretiranje simptoma bolesti.
Elizabeth Fry organizira poetkom 19. stoljea protestantsko
drutvo sestara milosrdnica koje se posveuju dobrotvornom radu i
njezi bolesnika.
Pastor Theodor Fliedner u Kaiserwerthu osnovao je kolu za sestre
akonise -ene koje su u sklopu evangelistike crkve bile
osposobljene za njegu bolesnika. One njeguju bolesne, brinu se za
siroad i zatvorenike. Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Theodor Fliedner

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 Javljanje potreba za organiziranom institucionalnom
njegom
Promjene uvjetovanje industrijskom revolucijom, koja je u 18.
stoljeu zapoela u Engleskoj i 19. stoljeu iri se u druge zemlje
Europe i Amerike, nameu niz socijalnih medicinskih problema.
Zdravlje stanovnitva poelo se sve vie promatrati i sa stajalita
interesa drave da sauva i unaprijedi produktivnu sposobnost
radne snage.
Socijalno-znanstvena otkria (utjecaj uvjeta ivota i rada na
zdravlje i utjecaj socijalnih odnosa na zdravlje ljudi) dovode do
higijenskih pokreta.
Provodi se protu-epidemijska zatita, vodi se briga o komunalnoj
higijeni ( vodovodi, kanalizacija, higijena stanovanja, javna
kupalita, ienje ulica, higijena gradskih trnica), propisuje se
higijensko tehnika zatita na radu, zakonski propisi o higijeni,
sanaciji tla, zakoni o uspostavljanju javnog zdravstva, higijena
prehrane (pasterizacija mlijeka), uvodi se obavezno cijepljenje.
Higijenski pokret utjee na prevenciju epidemija, smanjenje
opeg mortaliteta, ponajprije na smanjenje mortaliteta dojenadi.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

Javljanje potreba za organiziranom institucionalnom
njegom
U drugoj polovici 19. stoljea mijenja se izgled bolnice.
S napretkom kirurke tehnike, uvoenjem narkoze,
antisepse, asepse, otvaranjem specijalistikih odjela
poveava se broj lijenika.
Kao vaan problem javlja se nedostatak primjerenog
osoblja za njegu, jer su se i pomonoj bolnikoj slubi i
njezi bolesnika postavljali vei zahtjevi.
Neobrazovano osoblje za njegu nije moglo ispuniti te
zahtjeve.
Sa svim spoznajama njege, u neprimjereno ureenim
bolnicama, upoznala se 1840. g. mlada engleskinja
Florence Nightingale

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

Florence Nightigale

12. 5. 1820. 13.8. 1910.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Florence Nightigale
Utemeljitelj modernog sestrinstva
Roena 12.05.1820.g. U Firenci u bogatoj
obitelji
Florence Nightingale je imala temeljitu
filozofsku, literarnu i matematiku naobrazbu,
razvijen interes za socijalna pitanja, a posebno
za ureenje bolnica i za mogunosti pruanja
pomoi bolesnim osobama.
1842.g.pokazuje zabrinutost za jad i patnju
Sa 24.g.postaje uvjerena da svoj ivot treba
posvetiti skrbi za bolesne, a slijedeih sedam
godina prouava sestrinstvo iako joj roditelji to
nisu dozvoljavali
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 Florence Nightigale

Njezina je elja bila da se posveti njegovanju bolesnika.

Svoje znanje upotpunjavala je teorijski problemima,
tragajui za to boljom organizacijom pruanja
zdravstvene pomoi.
Od 1849. g. do 1853. g. boravi u Egiptu, Njemakoj i
Francuskoj, te posjeuje bolnice i ustanove za izobrazbu
enskog bolnikog osoblja.
1853. g. Florence Nightingale vraa se u Englesku i
postaje nadstojnica Zavoda za primanje gospoa za
vrijeme njihove bolesti. Njezin je rad tako uspjean, da
joj je ponueno mjesto nadstojnice sestara u King s
College Hospitalu.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 Sposobnost Florence Nightingale i njena shvaanja ureenja
bolnike slube i organizacije njege bolesnika dola su do izraaja u
vrijeme Krimskog rata.
Do tada su se u Engleskoj vojsci za njegu ranjenih i oboljelih
vojnika brinuli samo mukaci.
Na Krimu je dolo do tekog stanja u britanskim vojnim lazaretima i
Florence Nightingale je imenovana upraviteljicom enske pomone
slube na Turskoj fronti.
Sa 38 sestara dolazi 1855. g. u Scutari, gdje je najprije sanirala
higijenske prilike, bolnice opskrbila rubljem i hranom, te odvojila
ranjene od bolesnih.
Organizirala je rad sestara i za 6 mjeseci smrtnost je smanjila sa
42% na 2%.
Organizatorskim sposobnostima, odlunou, neumornim i
predanim radom Florence Nightingale je uspjela poboljati
zdravstvene prilike i olakati sudbinu bolesnika

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 Po povratku u Englesku, Florens je doekana s velikim
poastima i stavljen joj je na raspolaganje poseban fond
od 50 tisua funti.
Njezin je cilj bio osnovati kolu za sestre, u kojoj e one
biti praktiki izobraene za svoj poziv i u kojoj e im biti
jasno zato ue.
U sklopu St. Tohmas Hospital u Londonu otvorena je
1860. g. prva kola za izobrazbu sestara, po zamisli i
planu Florence Nightingale.
To je bila prva struna kola za obrazovanje medicinskih
sestara s jasno odreenim ciljem.
Zato danas s pravom moemo rei da je Florence
Nightingale ne samo engleska organizatorica pomoi
ranjenima i bolesnima, ve da je i utemeljila sestrinstvo
kao zvanje s jasno odreenim ciljem i posebnom
izobrazbom, a
19. stoljee, zovemo stoljee njege kao zvanja koje se
zahvaljujui Florence Nightingale poelo naglo razvijati u
Engleskoj pod utjecajem medicine i ostalih znanosti
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
St. Tohmas Hospital

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Njega bolesnika usmjerena je prema bolesniku-ovjeku.
Florence Nightingale publicira 1859. g. udbenik o njezi
Notes on nursing u kojem pie: Upotrebljavam rije
njega u nedostatku bolje. Ta rije znai neto vie od
podjele lijekova i promjene obloga. To znai koritenje
svjeeg zraka, svjetla, istoe, mira, izbor i podjela
dijete, sve ono to bolesniku prua ivotnu snagu.
na Florence Nightingale su snano utjecale socioloke
spoznaje o utjecaju uvjeta ivota i rada na zdravlje ljudi
u tadanjoj Engleskoj,
ona vidi unapreenje zdravlja pomou opih socijalnih
mjera, a posebno istie vanost prosvjeivanja
. pouavati o uvanju zdravlja ene koje su majke,
odgojiteljice, njegovateljice, amateri u lijeenju da budu
suradnice lijenika, pravi je put kako bi one pomagale a
ne smetale.
U cijeloj knjizi nazire se njezina predanost prevenciji i
unapreenju zdravlja.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
1859.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Sestre, obrazovane u koli Florence
Nihtingale, imale su solidno znanje.
kola je ubrzo stekla ugled u svijetu i sestre
koje su zavrile tu kolu organiziraju kole i
unapreuju njegu u bolnicama SAD, Kanade,
Japana, Kine, Indije i Europe.
Florence Nihtingale znatno utjee na razvitak
sestrinstva, jer sa svih strana svijeta trae
njezine savjete i miljenja o planovima
zdravstvenog rada, opskrbi bolnica i o
zdravstvenoj politici.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Javljanje potreba za organiziranom
institucionalnom njegom

zalaganjem poznatog kirurga Billrotha otvorena

je 1882. prva kola za sestre u Austro-ugarskoj
u Beu.
Tu su kolu pohaale i neke djevojke iz naih
krajeva.
U razvoju moderne (znanstvene) medicine kraj
19. stoljea i prvu polovicu 20. stoljea
obiljeava prirodno-znanstvena era.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Theodor Billroth
Allegemeines
Krankenhaus
Be 1890.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Javljanje potreba za organiziranom
institucionalnom njegom

Krajem 19. i poetkom 20. stoljea njega

bolesnika kao i medicina orijentirane su prema
bolesti. Uz vrlo malen broj obrazovanih sestara,
njegu bolesnika obavljaju uglavnom
nekvalificirane bolniarke, redovnice
osposobljene za rad kratkotrajnim teajevima iz
njege bolesnika.
Razvoj epidemiologije i javnog zdravstva
dvadesetih godina 20. stoljea bitno utjee na
razvitak sestrinstva.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Javljanje potreba za organiziranom
institucionalnom njegom
Lijenici, koji su se bavili socijalnom medicinom, utjecali
su na otvaranje dispanzera, posebno antituberkuloznih
dispanzera, jer je u to vrijeme tuberkuloza harala u
mnogim zemljama.
U Francuskoj je Callmete za rad u dispanzeru, prvobitno
angairao radnike mukarce, smatrajui da su oni blii
ljudima kojima treba pomoi.
S vremenom se uvidjelo da su za taj posao podobnije
ene sestre posjetiteljice. Tada se javlja i naziv sestra
pomonica ime koje najbolje oznauje funkciju i
zadatak dispanzerske sestre tj. pomonice bolesnog
ovjeka i njegove obitelji i pomonice zdravih da
sauvaju zdravlje (V. epuli).
iz te je definicije vidljivo da je sestra sluila i
pomagala bolesnom i zdravom ovjeku zajedno s
lijenikom, a ne lijeniku.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Javljanje potreba za organiziranom institucionalnom
njegom
Po uzoru na dispanzere u Francuskoj osnovani su i
antituberkulozni dispanzeri u naim krajevima.
Osjea se nedostatak obrazovanih sestara.
Javljaju se nova, napredna shvaanja o zadacima i ulozi
sestre, pa se tako uz bolniarke, kojima je bila dunost da
se bave samo dvorbom bolesnika uz bolesniki krevet,
ocrtava i profil medicinske sestre kao zdravstvene
uiteljice, njegovateljice i vanog lana dispanzerske
djelatnosti.
Takvo shvaanje upuuje na potrebu posebnog
obrazovanja i otvaranja kole za sestre.
Veliku strunu pomo pri tom pruile su sestre iz kola koju
je osnovala Florence Nightingale, ili iz kole po uzoru na
njezinu (Rudolfinerhaus Be).
Jelka Lab, do tada sestra u Rufolfinerhausu u Beu, bila je
prva sestra nadstojnica kada je osnovana prva kola za
sestre pomonice u Zagrebu 1921. godine.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 kola za sestre pomonice u Zagrebu nikla je iz
potrebe osposobljavanja zdravstvenih kadrova za
dispanzersku slubu i zdravstveno-prosvjetni rad u
spreavanju i suzbijanju tuberkuloze nae
najaktualnije socijalne bolesti u to doba.

Izobrazba sestara poetkom stoljea bila je

odreena prije svega razvojem medicine i dugo
vremena ostaje na toj razini.

Nastava je bila preteito praktina i proeta

naprednim socijalno-medicinskim shvaanjima.

Nakon poloenog pripravnog i dravnog ispita

uenice su dobile diplomu sestre-pomonice
socijalno-medicinskog smjera ili sestre bolniarke.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Diplomirane sestre zapoljavale su se u
antituberkuloznim dispanzerima, kolskoj poliklinici ili
djejem ambulatoriju.
Osnivanjem zdravstvenih stanica u selima, iji je zadatak
bio suzbijanje i spreavanje bolesti, te zdravstveno
prosvjeivanje naroda, proirio se i djelokrug rada
sestara. Sestre su bile prve zdravstvene uiteljice
naroda.
Socijalno-epidemiolokim ispitivanjima uzroka
morbiditeta i mortaliteta utvruje se da je uzrok
neznanje, loi higijenski uvjeti i loa prehrana. Da bi se
selo zdravstveno prosvjetlilo, osnovani su 1927. godine
higijensko-domainski teajevi, a prvi voditelj bila je
sestra tefanija Papailiopulos.
u Zagrebu je 1930. godine osnovano Sredite sestara za
socijalno-higijenski rad.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 Nakon zavrene kole za sestre pomonice, sestra Lujza
Wagner obrazuje se u inozemstvu iz podruja metoda rada
sestara u preventivnoj medicini.
S povratkom u Zagreb, izrauje prijedlog i nacrt rada
Sredita, sa svrhom da se objedine patronane slube
sestara.
Sestre Sredita radile su na rjeavanju zdravstvenih
problema, ali su rjeavale i socijalnu problematiku svoga
podruja (zbrinjavanje siromanih, nezbrinutih staraca
trudnica i djece).
Po uzoru na zagrebako Sredite takav oblik rada razvija se
u Varadinu, Osijeku i Suaku. Sredite sestara za
socijalno-higijenski rad postalo je Centar za
osposobljavanje patronanih sestara i nastavna baza za
uenice.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 prve diplomirane sestre u bolnici zaposlile su se
1928. godine u Bolnici za zarazne bolesti u
Zagrebu.
Bolnici su bile dodijeljene dvije sestre koje su
poslije zavrene kole bile na studiju organizacije
sestrinske bolnike slube u Beu i Londonu.
Zbog loe opremljenosti bolnice materijalom za
njegu i rubljem radile su u tekim uvjetima.
Unato potekoama uspjele su portvovnim
radom organizirati njegu bolesnika.
Bolnica za zarazne bolesti bila je do 1945.
godine jedina bolnika ustanova u Hrvatskoj u
kojoj su radile diplomirane medicinske sestre.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Za razliku od medicine, koja se razvijala na osnovi
istraivanja, na podruju njege nije bilo istraivakih
radova, a nedostatak rezultata osjea se sve do ezdesetih
godina 20. stoljea. Razlog tome bio je malen broj
obrazovanih sestara i nedostatak njihove profesionalne
autonomije to je utjecalo na njihovu orijentaciju prema
trenutnim radnjama, a eliminiralo interes za istraivaki
rad u sestrinstvu.
Zato se s pravom moe rei da je glavno obiljeje njege
bolesnika bila njezina praktinost i tehnika orijentiranosti,
posebno u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.
osim spoznaja u podruju medicine na obrazovanje sestara
djeluju sredinom 20. stoljea i druge spoznaje, posebno iz
podruja psihologije i sociologije te njihov holistiki pogled
na ovjeka.
Tu se nazire poetak moderne, sveobuhvatne njege
bolesnika.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Mijenja se slika razvoja njege bolesnika i
sestrinstva kao profesije.
1899.g u Londonu je osnovan International
Cooncil of Nurses iji su ciljevi:
- da jedinstvo sestara u cijelom svijetu dovede do
unaprijeenja zdravstvene skrbi i uvjeta za rad
- da sestrinstvo postane profesija i da se osigura
komunikacija meu sestrama u svijetu.
Nastoji se definirati njega bolesnika, zdravstvena
njega, zvanje medicinska sestra,
- sjedite je u enevi
- kongresi se odravaju svake 4 godine

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 U SAD i Europi njega se sve vie uvruje kao samostalna
disciplina, a kod sestara jaa svijest o njihovom zvanju.
Zdravstvena njega orijentirana je prema zdravom i bolesnom
ovjeku.
Sestre, kao nositelji zdravstvene njege, pomau ljudima u
uvanju zdravlja i zdravlja obitelji. Obavljaju njegu kada je
zdravlje narueno, osposobljavaju ih u sluaju invalidnosti i o
nainu koritenja preostalih sposobnosti za samostalan ivot,
prenose znanja o njezi bolesnika na lanove njihove obitelji, a
kada medicina ne moe vie nita uiniti za bolesnika,
olakavaju mu patnje i pomau u trenucima smrti.
Kao osnovnu metodu rada sestre su prihvatile proces
zdravstvene njege.
Da bi sestra u svom radu mogla ostvariti zadane ciljeve i
zadatke kroz proces zdravstvene njege, u kojem je naglaena
orijentacija prema ovjeku, potrebni su joj intelektualnost i
obrazovanost, opa i specifina znanja i autonomnost u radu.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 POVIJESNI RAZVOJ OBRAZOVANJA
SESTARA U HRVATSKOJ
Razdoblje od 1921. do 1945
Nakon prvog svjetskog rata u naoj se zemlji u veim
razmjerima razvija javno zdravstvo.
Zaklada Amerikog filantropa Johna Rockefellera dodjeljuje
naoj zemlji novanu pomo za gradnju zdravstvenih
ustanova i stipendiranje medicinskih kadrova u stranim
zemljama.
Dr. Andrija tampar, naelnik u Ministarstvu narodnog
zdravlja, kako dobar poznavatelj zdravstvenih prilika i
problema u naoj zemlji, lijenik naprednih ideja i shvaanja u
organizaciji i zadacima zdravstvene slube, najveu panju
obraa zdravstvenim problemima i bolestima koje zahvaaju
vee skupine ljudi.
Budui da je u naim krajevima harala tuberkuloza, poeli su
se po uzoru na Francusku organizirano otvarati
antituberkulozni dispanzeri.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 Razdoblje od 1921. do 1945
Ureenje Dispanzera u Zagrebu bilo je povjereno
Dr. Vladimiru epuliu. Kad se godine 1920. radio o tom, da
se u Zagrebu i u Hrvatskoj i Slavoniji zapone akcija za
suzbijanje tuberkuloze osnivanjem antituberkuloznih
dispanzera i meni bi povjereno ureenje dispanzera u
Zagrebu, sestara pomonica, koje su bile potrebne za taj rad,
nije bilo ni samoukih. Mi smo drali da e se na rad na tom
polju moi uspjenije razvijati, ako osnujemo kolu za sestre
pomonice i ako sa struno naobraenim osobljem zaponemo
dispanzerski rad. U novembru 1929. godine predloio sam
zdravstvenom odsjeku za Hrvatsku, Slavoniju i Meimurje
nacrt i naunu osnovu za kolu sestara pomonica u Zagrebu
koja je u januaru 1921. osnovana i 15.1. iste godine primila 8
civilnih uenica.
Tadanji naelnih Ministarstva zdravlja, Dr. Andrija tampar i
ef zdravstvenog odsjeka Dr. Josip Lochert poduprli su ta
nastojanja i prijedloge, te je u Zagrebu osnovana prva kola
za sestre pomonice u Hrvatskoj.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
Dr. Andrija tampar

1888. 1958.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 Razdoblje od 1921. do 1945

kola je osnovana s ciljem da osposobi sestre

poglavito za rad na suzbijanju tuberkuloze.
Nastavni plan i program obuhvaao je opu,
socijalnu i medicinsku naobrazbu te praktini rad
U prvo godite upisalo se 8 civilnih uenica i 30
redovnica. Naobrazba je za prvi teaj trajala
godinu dana, za drugi godinu i pol, a u treem
teaju 1923. godine produena je na dvije
godine.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Razdoblje od 1921. do 1945

Prema zakonu o strunim kolama od 25.

studenog 1930. godine kola za sestre
pomonice bila je u sastavu kole narodnog
zdravlja.
U kolu su se primale uenice koje su sa
uspjehom zavrile etiri razreda srednje ili
graanske kole,
koje su navrile najmanje 18, odnosno najvie
28 godina ivota.
Obrazovanje je trajalo tri godine.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Razdoblje od 1921. do 1945
Nastava u koli je teorijska i praktina, a dijele se na
pripravni teaj u trajanju od tri mjeseca i prvu, drugu i
treu kolsku godinu.
kola za sestre s poloenim zavrnim ispitom izjednaena
je sa srednjim kolama.
Diplomirane sestre zapoljavale su se u antituberkuloznim
dispanzerima, kolskoj poliklinici, djejem ambulatoriju,
seoskim zdravstvenim stanicama.
Sestre su radile na suzbijanju i spreavanju tuberkuloze, na
zdravstvenom prosvjeivanju, a bile su i prve zdravstvene
uiteljice naroda.
Takav model obrazovanja primjenjivao se do 1945. godine

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Razdoblje od 1945. do1955. godine
U Narodnoj Republici Hrvatskoj postojala je do 1947. godine
samo kola za medicinske sestre u Zagrebu.
1945.g. u kolu je bila upisana 51 uenica, a 1946. i 1947.
godine jo 223 uenice. Jedan od razloga ovako velikog broja
upisanih uenica bila je odluka Narodne vlasti kojojom su
redovnice to su radile u bolnicama morale napustiti dravnu
slubu. Njih su trebale zamijeniti sestre, a njih nije bilo.
Na podruju Hrvatske za normalno odvijanje rada u novo
organiziranoj bolnikoj i vanbolnikoj zdravstvenoj zatiti bile
su potrebne medicinske sestre.
Stoga su se 1947. godine otvorile kole za medicinske sestre
u Rijeci, Osijeku, Splitu i ibeniku a 1948. godine u Vrapu.
Cilj otvaranja kola bio je omasoviti kolovanje sestara.
Osniva kola bilo je Ministarstvo narodnog zdravlja Narodne
Republike Hrvatske, ono je i financiralo njihov rad.
Uvjet za upis bila je poloena mala matura i najmanje 17
godina ivota. kolovanje je trajalo tri godine.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 Razdoblje od 1945. do1955. godine
U kolskoj godini 1948/49. dolazi do izmjene u
nastavnom planu i kolovanje se produuje na etiri
godine.
U kolu su se primale uenice sa zavrenom
sedmoljetkom a donja granica starosti nije bila
postavljena.
Kao etverogodinja kola djeluje do 1952. godine.
kolske godine1952/53. u kolu se upisuju uenice s
prethodnom naobrazbom od est razreda gimnazije a
njihovo kolovanje traje tri godine.
Vea naobrazba i zrelija dob uenica bile su velika
prednost u obrazovanju i oblikovanju linosti medicinske
sestre.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Razdoblje od 1945. do1955. godine
U koli narodnog zdravlja u Zagrebu organiziralo se
postdiplomsko osposobljavanje i usavravanje
medicinskih sestara.
U drutvenim uvjetima socijalizirane zdravstvene zatite
javila se potreba za novim znanjima u radu medicinske
sestre.
Od 1950. godine organizirali su se trosemestralni
teajevi za stjecanje diploma sestrinstva u javnom
zdravstvu.
Zadatak teajeva bio je podii strunost medicinskih
sestara u podruju ope i specijalne njege bolesnika,
dijetetike i patronae, osposobljavanje za rad u javnom
zdravstvu i nastavi.
To je poetak nastave vieg obrazovanja (Vie kole za
medicinske sestre).
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 Razdoblje od 1945. do1955. godine
Osobnom zaslugom i zalaganjem prof. dr.
Andrije tampara, direktora kole narodnog
zdravlja i tadanjeg dekana Medicinskog
fakulteta, kola za sestre u Zagrebu pretvorena
je u Viu kolu za medicinske sestre i 1953.
godine pripojena Medicinskom fakultetu.

Uvjet za upis u kolu bio je zavrena srednja

kola , a obrazovanje je trajalo tri godine.
Na podruju Hrvatske osnovano je pet viih
kola za medicinske sestre (Zagreb, Osijek,
Rijeka, Split i Pula).
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 Razdoblje od 1945. do1955. godine
studenti viih kola imali su puno ope
obrazovanje,
ukljuivali su se u studij u dobi zreloj za kontakt
s boleu i bolesnikom.
uklonjeni prigovori da se u medicinsko
obrazovanje ukljuuju studenti sa nedovoljno
opeg obrazovanja ili premladi.
Struno trogodinje obrazovanje, osloboeno
ope obrazovnih predmeta, omoguilo je
stjecanje solidnog teorijskog i strunog znanja i
potrebnih vjetina.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Razdoblje od 1956 do 1974.

Od kolske godine 1959/60. kole ponovno

postaju srednje u trajanju od etiri godine, a
uvjet za upis bila je zavrena osmogodinja
kola i dobna granica 19. godina.
Zadaa kola za medicinske sestre bila je
pripremanje kadrova za obavljanje svih poslova
njege bolesnika i za obavljanje odreenih
zadataka zdravstveno socijalne zatite graana
(patronana sluba i rad u savjetovalitima).

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Razdoblje od 1956 do 1974.
U Narodnoj Republici Hrvatskoj provodilo se i
obrazovnje medicinskih sestara pedijatrijskog i
primaljskog smjera te obrazovanje odraslih.
Via kola u Zagrebu ponovno je zapoela svoj
rad poetkom 1967. godine kao Via kola za
medicinske sestre i zdravstvene tehniare, s dva
smjera medicinskih sestara (dispanzersko-
patronanim i bolnikim) i etiri smjera za
zdravstvene tehniare.
Uvjet za upis u kolu bila je zavrena
odgovarajua srednja kola. kolovanje je
trajalo dvije godine.

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Razdoblje od 1975. do 1990. godine
Razdoblje od 1975.-1990. godine obiljeeno je velikim
promjenama u podruju obrazovanja.
Reforma odgoja i obrazovanja obuhvaala je cijeli
obrazovni sustav u naoj zemlji.
Cilj reforme bio je povezati rad i obrazovanje u jednu
cjelinu.
Reforma srednjeg obrazovanja u SR Hrvatskoj poela je
kolske godine 1975/76.
Obrazovanje medicinskih sesatra trajalo je dvije godine
nakon zavrene osnovne kole i dvije godine pripremnog
stupnja srednjeg obrazovanja.
Programom su smanjeni obrazovni sadraji struke, to je
neminovno dovelo do manjkavosti u strunom
osposobljavanju medicinskih sestara.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 Razdoblje od 1975. do 1990.
Smanjenje broja sati praktine nastave nastojalo se
nadoknaditi novom organizacijom i nainom realizacije
nastave.
Uenik je imao minimalan broj sati strune prakse tijekom
kolske godine.
Nastavni sati ueg strunog podruja ostavreni su u
teorijskoj nastavi s vjebama, veim djelom u izravnom
procesu rada na bolnikim odjelima.
Medicinske sestre obrazovane na etvrtom stupnju imale
su ire ope obrazovanje, koje omoguuje fleksibilnost za
obrazovanjem na viim razinama i temeljno znanje struke.
uoila se takoer bespotrebnost realizacije nekih predmeta

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Razdoblje od 1975. do 1990.

Prema takvom nastavnom planu i programu

obrazuju se medicinske sestre, od kolske
godine 1984/85., a kolovanje traje etiri
godine.

Od 1986. godine obrazuju se u vioj koli vie

medicinske sestre tehniari (bez smjerova).
kolovanje traje dvije godine, a uvjet za upis je
zavrena srednja kola i poloen klasifikacijski
ispit.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 Razdoblje od 1991. godine

Od kolske godine 1991./92. budue medicinske

sestre obrazuju se prema novom nastavnom
planu i programu,
Cilj je pomou ope obrazovnih i strunih
sadraja osposobiti uenike za provoenje svog
osnovnog zadatka zdravstvene njege.
Temeljni struni predmet zdravstvena njega
ostvaruje se predavanjima i vjebama tijekom
etiri kolske godine.
Uvjet za upis u kolu je uspjeno zavrena
osnovna kola. kolovanje traje etiri godine.
Od 2011.g. obrazovanje traje 5 g.
Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.
 Studij sestrinstva

Od 1999. godine obrazovanje viih medicinskih sestara

traje tri godine
Zdravstveno veleuilite Zagreb
Medicinski fakultet Rijeka
Medicinski fakultet Split
Medicinski fakultet Osijek
Sveuilite u Zadru od 2007.g.

Od 2005./6. novi nastavni plan i program

50% programa ini zdravstvena njega

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.

 Studij sestrinstva
Od 2005.g. na veleuilitu u Zagrebu specijalistiki
diplomski studij - menadment u zdravstvu
Od 2006.g. - studij javnog zdravstva
Od 2010.g. studij klinikog sestrinstva
Od 2010.g. u Osijeku sveuilini diplomski studij
sestrinstva
Od 2011.g. u Zagrebu i Splitu sveuilini diplomski
studij sestrinstva
U oekivanju razlikovni studij za prelaz sa specijalistike
na sveuilinu razinu

Ivana Gusar,dipl.ms. 2012.