Upravljanje balastnim vodama

Problem balastnih voda

• Prijenos stranih vrsta

• Ekološki problemi
• Ekonomski problemi
• Problem utjecaja na ljudsko zdravlje
 Primjeri problema uzrokovanih
balastnim vodama
• Balastne vode mogu sadržavati oblike
različitih organizama
• CISTE (dinoflagelati – fitoplanktonski
organizmi)
 Primjeri problema uzrokovanih
balastnim vodama
• Balastne vode mogu
sadržavati oblike različitih
organizama
• CISTE (dinoflagelati –
fitoplanktonski organizmi)
 Primjeri problema uzrokovanih
balastnim vodama
• Iako određeni dio organizama ne preživi ulaz u balastni sustav, prolazak
kroz usisne rešetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim
tankovima, dio ih može preživjeti u tankovima ili sedimentu, tijekom
putovanja koja traju i nekoliko tjedana.
• Najpoznatiji je unos školjkaša ZEBRASTA DAGNJA (Dreissena polymorpha)
u Velika jezera, koji se raširio na 40% unutarnjih voda, i uzrokovao je
troškove monitoringa i preventive veće od jedne milijarde USD.
 Primjeri problema uzrokovanih
balastnim vodama
• Iako određeni dio organizama ne preživi ulaz u balastni sustav, prolazak
kroz usisne rešetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim
tankovima, dio ih može preživjeti u tankovima ili sedimentu, tijekom
putovanja koja traju i nekoliko tjedana.
• Najpoznatiji je unos školjkaša ZEBRASTA DAGNJA (Dreissena polymorpha)
u Velika jezera, koji se raširio na 40% unutarnjih voda, i uzrokovao je
troškove monitoringa i preventive veće od jedne milijarde USD.
 Primjeri problema uzrokovanih
balastnim vodama
• Iako određeni dio organizama ne preživi ulaz u balastni sustav, prolazak
kroz usisne rešetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim
tankovima, dio ih može preživjeti u tankovima ili sedimentu, tijekom
putovanja koja traju i nekoliko tjedana.
• Unos rebraša Mnemiopsis leidy u Crno more doveo je do uništavanja
planktona što je imalo za posljedicu propast ribarske industrije.
 Primjeri problema uzrokovanih
balastnim vodama
• Iako određeni dio organizama ne preživi ulaz u balastni sustav, prolazak
kroz usisne rešetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim
tankovima, dio ih može preživjeti u tankovima ili sedimentu, tijekom
putovanja koja traju i nekoliko tjedana.
• Unos rebraša Mnemiopsis leidy u Crno more doveo je do uništavanja
planktona što je imalo za posljedicu propast ribarske industrije.
 Primjeri problema uzrokovanih
balastnim vodama
• Iako određeni dio organizama ne preživi ulaz u balastni sustav, prolazak
kroz usisne rešetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim
tankovima, dio ih može preživjeti u tankovima ili sedimentu, tijekom
putovanja koja traju i nekoliko tjedana.
• Unos rebraša Mnemiopsis leidy u Crno more doveo je do uništavanja
planktona što je imalo za posljedicu propast ribarske industrije.
 Primjeri problema uzrokovanih
balastnim vodama
• Iako određeni dio organizama ne preživi ulaz u balastni sustav, prolazak
kroz usisne rešetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim
tankovima, dio ih može preživjeti u tankovima ili sedimentu, tijekom
putovanja koja traju i nekoliko tjedana.
• Unos toksičnog dinoflagelata roda Alexandrium koji se dogodio u vodama
Australije osobito je opasan jer ga apsorbiraju školjkaši. Zaraženi školjkaši,
primjerice kamenice, koje se konzumiraju sirove, mogu uzrokovati paralizu
i čak smrt ljudi.
 Primjeri problema uzrokovanih
balastnim vodama
• Iako određeni dio organizama ne preživi ulaz u balastni sustav, prolazak
kroz usisne rešetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim
tankovima, dio ih može preživjeti u tankovima ili sedimentu, tijekom
putovanja koja traju i nekoliko tjedana.
• Gymnodinium catenatum - toksična alga koja može uzrokovati cvjetanje
mora, toksini koje proizvodi mogu prouzročiti paralitičko trovanje (PSP).
 Primjeri problema uzrokovanih
balastnim vodama
• Iako određeni dio organizama ne preživi ulaz u balastni sustav, prolazak
kroz usisne rešetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim
tankovima, dio ih može preživjeti u tankovima ili sedimentu, tijekom
putovanja koja traju i nekoliko tjedana.
• Prijenos bakterije Vibrio cholerae bio je uzrokom epidemije kolere u Čileu.
 Metode obrade brodskoga vodenog
balasta
• Obrada se može provoditi na:
– brodu,
– postrojenju na kopnu
– ili na za to namijenjenom brodu (barži) u luci ukrcaja.
• Svaki od navedenih postupaka mora biti u skladu sa zahtjevima
propisanima u Međunarodnoj konvenciji za nadzor i postupanje brodskim
vodenim balastom i sedimentom, održanoj u Londonu 2004. godine.
• Konvencija predviđa izmjenu balasta i proceduru izmjene, te mogućnost
odobravanja, tj. testiranja sustava obrade na brdu radi dokazivanja njegove
učinkovitosti
Metode obrade brodskoga vodenog
balasta
Metode zbrinjavanja balastnih voda:
- Izmjena balasta na otvorenom moru
• sekvencijalna metoda (rebalastiranje
• metoda prepumpavanja (flow-through
• brazilska metoda ispiranja
- Obrada
 Mehanička (metode: filtracija, separacija)
 Fizička (metode: grijanje, zračenje, ultrazvuk)
 Kemijska (metode: dezinfekcija, ionizacija,obrade biocidima)
- Odlaganje
 Prihvat
 Povrat
 Metode obrade brodskoga vodenog
balasta
• Sigurnost
– naprezanja brodske konstrukcije
• Tehnička djelotvornost
– što veće odstranjenje potencijalno
opasnih organizama (Međunarodna
konvencija o kontroli i upravljanju
brodskim balastnim vodama i
sedimentima)
• Ekološka prihvatljivost
– poduzete mjere u zbrinjavanju
balastnih voda koje neće imati druge
štetne posljedice (odabir lokacije
uzimanja i ispuštanja balasta)
 Metode obrade brodskoga vodenog
balasta
• Ekonomska isplativost
– Niske troškove ugradnje postrojenja za
obradu i niske troškove iskorištavanja.
• Praktična primjena
– trajanje obrade, automatiziranost
procesa, kompleksnost izvedbe i
mogućnost kvara ili zastoja uređaja.

Za djelotvornost metode izmjene balasta

nužno je izmijeniti 95% sadržaja
balastnih tankova
 Izmjena balasta na otvorenom moru
• Najjednostavnija metoda
(mogućnost provedbe bez
ugradnje dodatne opreme)
• Trenutno najviše u primjeni
• Prednosti
• zbog provođenja izmjene tijekom
samog putovanja, brod gubi relativno
malo vremena
• nije potrebna nikakva dodatna
oprema ni obuka posade tako da su
kapitalni troškovi mali, a sam proces
je jednostavan za provedbu,
• provedba zakona o izmjeni balastnih
voda može se lako kontrolirati jer su
vode otvorenih mora slanije od
priobalnih, a tu razliku lako mogu
kontrolirati lučke vlasti
 Izmjena balasta na otvorenom moru

• Nedostaci
• teško je potpuno ukloniti sve
sedimente sa dna balastnih tankova
• organizmi uhvaćeni za bokove
tankova neće biti pravovremeno
uklonjeni
• izmjena balastnih voda po valovitom
moru je nesigurna za brod
 Izmjena balasta na otvorenom moru

• Sekvencijalna metoda
– Metoda izmjene balastne vode kada se
isprazne pojedini balastni tankovi
(sekvencijalno) i napune morskom
vodom koja sadrži mali broj
organizama.
– Cjelokupna količina balastne vode
određenog tanka se ispusti do usisa i u
taj tank se ukrca čisti balast otvorenog
mora, te se smatra da organizmi u
njemu neće preživjeti u obalnim
vodama.
 Izmjena balasta na otvorenom moru

• Sekvencijalna metoda
– Balastni tankovi se prazne i pune jedan po
jedan. Osnovni nedostatak ove metode je
postizanje opasno velikih vrijednosti
smičnih sila između praznog i susjednog
punog balastnog tanka, tako da je za
brodove velike nosivosti neprihvatljiva.
– Kod većih brodova moguća je primjena
dijagonalne sekvencijalne metode
izmjene balasta
– Koja će se metoda u praksi primijeniti
ovisi o smještaju balastnih tankova,
njihovom kapacitetu, utjecaju na uzdužnu
čvrstoću broda,utjecaju na uvjete
plovidbe itd.
 Izmjena balasta na otvorenom moru

• Metoda prepumpavanja (engl.

Flow through)
– Postupak izmjene balasta istovremenim
ukrcavanjem čiste balastne vode i
iskrcavanjem stare.
– Metoda izmjene balasta pri kojoj balastne
pumpe upumpavaju vodu usisanu iz
oceana u balastne tankove.
– Tankovi su uvijek napunjeni do vrha
morskom vodom, a višak vode izlazi kroz
odušnike smještene na vrhu tanka ili kroz
poklopce tankova.
 Izmjena balasta na otvorenom moru

• Metoda prepumpavanja (engl.

Flow through)
– Da bi se postigla 95% izmjena balastne
vode potrebno je kroz tank prepumpati
trostruko veću količinu (za volumen
tanka 5 000 m3 kroz tank je potrebno
prepumpati 15 000 m3 za postizanje
95% čistoće. )
 Izmjena balasta na otvorenom moru

• Metoda prepumpavanja (engl.

Flow through)
• Osim relativno puno utrošenog vremena
za postizanje određene čistoće balasta,
nedostaci ove metode su:
– Poslije trostruke izmjene balastne vode
ostaje još 5 % starog balasta
– Količina ispuštenih morskih organizama
nije proporcionalna izmjenjenim
količinama balastnih voda jer dio
organizama migrira u sedimentne
nakupine na dnu ili u ostale prostore
odakle se teško ispiru
 Izmjena balasta na otvorenom moru
• Brazilska metoda ispiranja
– Posebna metoda prepumpavanja
kojom se izbjegavaju visoki tlakovi na
stjenke balastnih tankova.
– Čisti balast se upumpava kroz cjevovod
za pranje tankova koji se nalazi na vrhu
tanka, a miješana balastna voda iz
tanka se odvodi balastnim cjevovodom
 Izmjena balasta na otvorenom moru
• Brazilska metoda ispiranja
– Osnovna prednost metode ispiranja
balasta u usporedbi s metodom
prepumpavanja je visoka propusnost
balastnih cjevovoda, pa nema štetnih
tlakova, ali za primjenu ove metode
potrebna je adaptacija sustava
cjevovoda za pranje tankova
– Nedostatak ove metode je smanjeno
miješanje starog i novog balasta u
usporedbi s protočnom metodom, pa
je i manja efikasnost u izmjeni
organizama.
 Izmjena balasta na otvorenom moru
• Brazilska metoda ispiranja
– Osnovna prednost Brazilske metode
ispiranja balasta u usporedbi s
metodom sekvencijalne izmjene je što
tank ostaje trajno napunjen vodom
čime se onemogućava utjecaj
slobodnih površina na stabilitet broda
kao i utjecaji promjene rasporeda masa
na brodu, što također znači da u mirnoj
vodi nema promjena smičnih sila i
momenata savijanja.
METODE OBRADE BRODSKOG BALASTA
• Primarne metode
• Sekundarne metode
 Zahtjevi koji se postavljaju prilikom
odabira metode postupanja balastom
• Sigurnost za brod i posadu broda

• Prihvatljivost za okoliš (kod nekih metoda postiže se zadovoljavajuća

biološka efikasnost, ali obrađeni ispušteni balast može štetno djelovati na
morski okoliš).

• Potpuna biološka efikasnost koja predstavlja stupanj inaktivacije,

odstranjivanja alohtonih organizama.

• Niži troškovi (kapitalni i operativni)

• Primjenjivost na brodske uvjete (kompatibilnost s postojećim brodskim

sustavima, jednostavnost rukovanja i održavanja, kompleksnost izvedbe).
 Metode obrade vodenog balasta

• Toplinske metode mogu biti

primjenjive na brodove s relativno
dužim putovanjima (preko 10 dana)
ili na tankerima za prijevoz sirove
nafte.

• Mehaničke su optimalne u prvom

stupnju obrade jer eliminiraju veće
organizme.

• Kemijske metode, iako biološki

efikasne, štetne su po morski okoliš.

• Kombiniranim metodama postiže se

najveći učinak uklanjanja
organizama iz balastnih voda
• Primarne metode
obrade
– Mehaničke metode
• Filtracija
• Hidrociklonska
separacija
• Centrifugalna
separacija
 Filtracija
– proces koji se kontinuirano provodi kroz mrežicu
propusnu samo za tekuću fazu i čvrstu fazu s
promjerom čestica manjim od promjera mrežice.
– Čvrste čestice većeg promjera ostaju na mrežici i
talogu koji se pri tom stvara.
– Strujanje kroz filter obično se provodi iz sredine
prema obodu filtra. Pri filtraciji brodskog vodenog
balasta odvajaju se organizmi od vodenog balasta s
pomoću poroznih materijala.
– Na filterima će zaostati naslage organizama čija je
količina proporcionalna propusnosti filtera. Što je
propusnost manja veća je efikasnost odvajanja, ali
to ima za posljedicu manji protok kroz filter.
– Proces filtracije zahtijeva periodičko čišćenje filtera
u radu. Izbor propusnosti filtera ovisi o tome koje
se organizme želi odstraniti.
 Pješčana filtracija
• Brza pješčana filtracija se već rabi u obradi
pitke i otpadne vode. Pješčanom filtracijom
odstranjuju se organizmi i ublažava
zamućenost vode.
• Odstranjivanje organizama zasniva se na
mehaničkom filtriranju organizama koji su veći
od pora filtara, zadržavanju manjih čestica i
organizama u porama, taloženju u aktivnom
sloju filtara
• Ovi filtri zadržavaju čestice u rasponu od 1,5
do 60 μm. Porast protoka dovodi do
smanjenja efikasnosti filtara. Ova metoda
može imati primjenu u kopnenim
postrojenjima.
 Membranska filtracija
• Membranski filtri mogu ukloniti bakterije i viruse iz
vode ako imaju veličinu pora manju od 0,1 μm.
• Virusi se uklanjaju adsorpcijom na membrani i u
nečistoći koja se nataloži na membrani.
• Membrana zadržava organizme koji apsorbiraju viruse
u retencionim slojevima.
• Za zaštitu membrana od većih čestica služi
predfiltracija filtrima od 50 μm do 200 μm, a za zaštitu
polimera od kojih su napravljene membrane potrebno
je prilagoditi ph vrijednosti balastne vode.
• Zbog visokih kapitalnih troškova i troškova u radu,
membranskim se filtrima koristi samo za manja
postrojenja za obradu pitkih voda na kopnu.
• Prema Owenu ukupni troškovi membranske filtracije
su od 12 do 22 puta veći od onih za druge metode
obrade.
 Granularna filtracija
• Granularna filtracija osniva se na prolasku
balastne vode kroz zrnate filtre.
• Učinkovito se pročišćivanje postiže kada se
prilikom filtracije koristi sredstvima za koagulaciju
koja vezuju fino raspršene čestice potpomažući
njihovo zadržavanje na filtru.
• Sredstvo za koagulaciju mogu biti metalne soli,
kao što su aluminijev sulfat i željezni sulfat.
• Kroz zrnate filtre balastna voda prolazi slobodnim
padom u otvorenim bazenima ili tankovima.
• Zbog relativno velike zahtijevane površine metoda
nije primjenjiva na brodovima, već u
postrojenjima na kopnu
 Antiosmotska filtracija
• Antiosmotska filtracija zasniva se na prolasku balastne vode kroz
vlaknaste membrane veličine otvora od oko 0,01 μm.

• Ultrafiltracijom i antiosmotskom filtracijom moguće je iz balastne vode

ukloniti i gotovo sve viruse.

• Iako su troškovi za ovu metodu veliki, ipak se ti troškovi sve većom

primjenom polako smanjuju i neki istraživači preporučuju ugradnju
antiosmotskih uređaja na cruisere
 Antiosmotska filtracija
• Za pravilno razumijevanje antiosmoskog procesa pogodno je poći od
pojma procesa osmoze.
• Osmoza je spontani prolazak vode kroz polupropusnu membranu.
• Kada se u posudi postavi polupropusna membrana i s jedne strane nje
ulije morska, a s druge slatka voda, prirodna je težnja slatke vode da
prostrujava kroz membranu prema morskoj vodi, tj. obavlja se
prostrujavanje tekućine manje gustoće prema tekućini veće gustoće.
• Takav prirodni fenomen zove se osmoza.
• Da bi se uspostavio obrnuti proces, mora se uspostaviti tlak - koji je
veći od osmotskog tlaka, na strani morske vode, tako da sada morska
voda prostrujava kroz membranu prema slatkoj vodi. Taj obrnuti proces
naziva se reverzibilna osmoza ili antiosmoza.
• Proces se na brodovima već rabi za dobivanje slatke vode iz morske
vode (Kurtela11). Polupropusna membrana propušta vodu, dok soli,
minerali i organizmi ne mogu proći kroz nju.
 Sedimentacija
• Sedimentacija ili taloženje odvija se u tanku uz
pomoć gravitacije.
• Teže čestice, sedimenti i većina organizama s
vremenom padaju na dno tanka. Kako sve čestice i
organizmi nisu teži od vode, potrebno je dodavati
sredstva za zgrušavanje, tj. koagulante.
• Oni vezuju i skupljaju manje čestice u veće,
pospješujući njihovo padanje na dno tanka.
Obrađena se voda uvijek usisava pri vrhu tanka, a
sedimenti i organizmi periodički se prazne s
njegova dna pripadajućim cjevovodom.
 Flotacija
• Flotacija ili isplutavanje osniva se na ubrizgavanju malih
mjehurića zraka pri ulasku balastne vode u tank.
• Nakon ubrizgavanja zraka u proces se dodaje sredstvo za
zgrušavanje koje se vezuje za čestice, tj. organizme i zrak.
• Novonastale “pahuljice” imaju manju gustoću od balastne
vode i isplutavaju na površinu tanka.
• Flotacija je učinkovita za odstranjivanje alga.
• Ova je metoda tri do četiri puta brža od sedimentacije i pri
tome zahtijeva manju površinu tanka ili bazena.
• cijena instalacije je veća zbog sustava za ubrizgavanje zraka,
a prilikom rada na površini tanka zamućuje se tekućina.
• Pri ovoj metodi pročišćeni se balast odvodi s dna tanka, a
slojevi s površine tanka odstranjuju se posebnim
„češljevima”. Procjena brzine u procesu flotacije (vflot) ovisi
o vrsti flotacije i sastavu čestica koje se uklanjaju.
 Hidrociklonska separacija
• Načelo rada zasniva se na ubrzanju čestica i
odvajanju lakše faze od teže zbog razlike
gustoća.
• Centrifugalna sila potiskuje organizme i
sedimente zbog njihove mase prema stjenci
hidrociklona, te klize sve do donjeg izlaza, a
pročišćeni balast ostaje u središnjem dijelu.
• Hidrociklonskom separacijom se ne može
postići efikasnost odstranjivanja organizama
kao kod filtracije, ali:
– nema gubitaka protoka balastne vode
– nema gubitaka vremena čišćenja filtra
– nema nikakvih pokretnih dijelova
– zanemarivo održavanje
– mali gabariti
– niska cijena
– mogu se koristiti za brodske balastne
sustave najvećih kapaciteta
 Proces centrifugalne mehaničke
separacije
• Slični rezultati kao kod hidrociklonskog
separatora, ali je složenije konstrukcije jer sadrži
rotirajuće dijelove na mehanički pogon
(uglavnom elektromotore)
• Osniva se na odjeljivanju tekuće i čvrste faze
unutar bubnja koji rotira bez vanjskog pogona,
već se koristi energija tekućine. Talog se kupi na
periferiji bubnja i periodički čisti nakon
zaustavljanja separatora.
• Fizikalne
– UV zračenje
– Ultrazvuk
– Magnetska metoda
– Toplinska metoda
– Pulsirajuća plazma
• UV zračenje
– Ova je metoda najučinkovitija za uklanjanje mikroorganizama, tako da bi
trebala biti kombinirana s nekom drugom metodom kako bi efikasno uklonila
sve organizme iz balastnih voda. Najveći nedostatak ove metode je
neefikasnost UV svjetla u vodi bogatoj organizmima koja sadrži dosta soli i
minerala, tako da bi balastne vode prije tretmana trebale prvo proći kroz neke
filtracijske uređaje.
– Razarajući učinak UV zračenja koristi se za kontrolu mikroorganizama u pitkoj i
otpadnoj vodi te u industrijskim postrojenjima. UV zračenje ovisno o korištenoj
dozi može biti efikasno za inaktivaciju velikog broja organizama kao što su
virusi, bakterije, alge, praživotinje. Doza koja je potrebna za potpunu
inaktivaciju suma je intenziteta zračenja i vremena izlaganja. Postoji
mogućnost da izlaganje organizma zračenju izazove promjene na staničnom
genetskom materijalu organizma (DNA strukturi).
• Ultrazvuk
• Metode zasnivane na ultrazvuku - metode se temelje na korištenju visokih
frekvencija koje izazivaju vibracije u vodi proizvodeći fizikalne i kemijske
efekte. Postoje dvije vrsta ultrazvuka; ultrazvuk niskog i ultrazvuk visokog
intenziteta. Ultrazvuk niskog intenziteta nije primjenjiv za inaktivaciju
organizama, dok se ultrazvuk visokog intenziteta između 20 kHz i 100 kHz
može koristiti za inaktivaciju organizama.
• Magnetska metoda
– Direktan način za uklanjanje nekih beskralješnjaka npr.
zebrasta dagnja.
– Indirektno – dolazi do koagulacije organizama i
suspendiranih čestica upotrebom kemikalija, zatim jako
magnetsko polje uklanja ostatak, nisu potrebni biocidi
 Toplinska metoda
• Razvoj i korištenje toplinskih metoda za inaktivaciju morskih organizama započinje
s ispitivanjima u cilju sprječavanja širenja zebraste dagnje (Dreissena polymorpha)
u stacionarnim postrojenjima.
• Kod ove metode toplinska energija dobivena od brodskih toplinskih strojeva i
uređaja koristi se za zagrijavanje vodenog balasta tijekom putovanja u balastu.
• Toplina se može dobivati iz glavnog motora odnosno sustava rashladne vode ili
sustava ispuha.
• U sustavu ispuha ispušni plinovi predaju toplinu vodi u utilizacijskim kotlovima te
se dobivena para može koristiti za zagrijavanje balasta.
• Zagrijavanje balasta obavlja se u izmjenjivačima topline
• Kad se toplina dobiva iz sustava ispuha zagrijavanje balasta obavlja se u
izmjenjivaču topline, tako da balast recirkulira između balastnog tanka i
izmjenjivača. Postoji mogućnost ugradnje posebnog tanka za obradu manjeg
kapaciteta u kome bi se postigla viša temperatura i dulje vrijeme tretmana.
 Toplinska metoda
• Sva istraživanja obrade balastnih voda toplinskom metodom potekla su od
značajnog rada Bolcha i Hallegraeffa 1993.godine kada su objavili rezultate
istraživanja na cistama dinoflagelata (Gymnodinium catenatum).
• Istraživanjem ove vrste na temperaturi od 40 do 45°C u vremenskom trajanju od 30
do 90 sekundi ustanovljeno je njeno potpuno ugibanje.
• Drugo ispitivanje je bilo između Port Hedlanda i Mizushime (Japan). Ovim
ispitivanjem i labaratorijskim istraživanjem bilo je ustanovljeno da otrovne alge
ugibaju ako su 4 do 5 sati izložene temperaturi od 38°C.
• Istraživanjem je dokazano da se grijanjem balastnih voda ispušnim plinovima
motora, temperatura od 38°C postigne u periodu od 30 sati plovidbe.
• Istraživanja su pokazala da je kod tretmana balastne vode na 38°C uništen sav
zooplankton, a preživio je samo poneki fitoplankton
 Toplinska metoda
• U otvorenom krugu cirkulacije zagrijana se voda s izlaza iz glavnog
pogonskog brodskog dizel motora dovodi balastnim cjevovodima u
balastni tank, a višak balastne vode izlazi iz balastnog tanka
odušnikom, te kroz ostale izvore, kao što su otvori za inspekciju
• Toplinskim obradama balastne vode u zatvorenom krugu
cirkulacije nastoji se ubrzati cjelokupan proces obrade.
• Toplinski gubitci kod ovih metoda su znatno smanjeni korištenjem
izmjenjivača topline, a obrađena balastna voda se ne miješa s
oceanskom vodom u balastnim tankovima.
• Grijanje balastnih voda na temperaturu između 35 i 45°C u dužem
periodu vremena je efektivno pri odstranjivanju većih organizama
poput riba, ali manje učinkovitu pri otklanjanju mikroorganizama.
 Pulsirajuća plazma
• Obrada vodenog balasta pulsirajućom
plazmom zasniva se na djelovanju električno
provodljivog plina.
 Kemijske metode obrade
• Za određene biocide laboratorijski i s pomoću ograničenih istraživanja na
brodovima dokazana je učinkovitost u obradi vodenog balasta.
• Biocidi se dijele na organske biocide i anorganske biocide.
• Anorganski (klor, ozon, vodikov peroksid) djeluju oksidativno, odnosno, oduzimaju
kisik organizmima što rezultira uništavanjem staničnih membrana i njihovim
ugibanjem. Poznato je njihovo korištenje u industriji i kod obrade pitke i otpadne
vode.
• Organski biocidi (glikolna kiselina, perocetna kiselina, gluteraldehid) djeluju kao
pesticidi, toksično i oksidativno uništavajući vitalne funkcije organizma i
metabolizma.

• Biocidi se direktno dodaju u vodeni balast pomoću dozator pumpi na usisnom

cjevovodu balastnih pumpi. Obrada se odvija za vrijeme operacije balastiranja.
• Kemijske metode ipak predstavljaju određenu opasnost za sigurnost posade i nisu
prihvatljive sa stanovišta zaštite, morskog okoliša stoga se pretpostavlja da će
njihova primjena na brodovima biti vrlo ograničena.
• Biocidi su spojevi ili smjese spojeva koji su sposobni zaustaviti ili uništiti rast živih
organizama.
 Kloriranje
• klor je najrašireniji biocid najvećim dijelom zbog svoje
cijene i izgledno je da će se i dalje koristiti kao važnije
sredstvo za dezinfekciju pitke vode.
• U morskoj vodi klor je efikasan za inaktivaciju
vegetativnih oblika bakterija i virusa, a neučinkovit je
kod cisti dinoflagelata.
• Može se dodavati u različitim oblicima kao što su
elementarni klor, tekući natrijev hipoklorid ili kalcijev
hipoklorid u prahu ili tabletama.
• U morskoj vodi klor brzo reagira s bromidom što proces
dezinfekcije razlikuje od onoga u slatkoj vodi.
 Deoksidacija
• ovaj način obrade zasniva se na oduzimanju
otopljenog kisika iz vodenog balasta.
• Eliminacija kisika postiže se dodavanjem
kemikalija ispiranjem dušikom ili vakuumiranjem.
• Ispiranje dušikom je prihvatljivo za brodove koji
na sebi imaju generator inertnog plina budući je
postotak dušika proizvedenom inertnom plinu
oko 90 posto.
• Ova metoda je djelomično efikasna jer
odstranjuje samo one organizme koji ne mogu
preživjeti u okolišu sa malim udjelom kisika.
 Premazi balastnih tankova
• antivegetativne boje koje se koriste za sprječavanje
nastanka obraslina na trupu brodova mogu poslužiti za
određenu inaktivaciju organizama u balastnim
tankovima.
• Bojanje balastnih tankova može se izvesti za vrijeme
gradnje novoga broda ili tijekom dokovanja broda.
• Načelno su u primjeni 2 tipa boja:
– boje na bazi silikona koje sprječavaju prianjanje
organizama na površinu tankova
– biocidne boje koje permanentno otpuštaju određene
količine biocida te ubijaju organizme koji se pokušavaju
nastaniti na površini tankova
 Ozonizacija

• manje štetni nusproizvodi, najistaknutiji je bromat

• zahtijeva relativno složenu opremu za stvaranje ozona i za njegovo potapanje u
vodi
• kao jak dezinficijens u kratko vrijeme usmrti organizme oko sebe, a s obzirom
da je nestabilan i ne reaktivan, najčešće prelazi brzo u kisik i time nakon
obrade nema štetnih ostataka kao kod klora
• Tretman ozonom inaktivira velike količine bakterija, fitoplanktona i
zooplanktona. Najveće smanjenje broja organizama uočeno je za bakterije
99,99%, zatim za dinoflagelate 99%, te 96% za zooplankton.
 Ozonizacija

• Ozon nema iste kemijske reakcije u slatkim vodam i moru, zbog većeg
prisustva iona broma u moru, s kojima reagira.
• Ovo istraživanje je pokazalo da nije ozon primarni biocid, kako se na početku
istraživanja mislilo, već su se hipobromasta kiselina i hipobromitni ion
(HOBr/OBr-) pokazali kao jaki dezinficijensi.
• Ovo je posebice važno kada se tijekom putovanja u vodenom balastu prenose
organizmi s visokim fekunditetom, odnosno visokim reproduktivnim
potencijalom, jer ovi bromovi spojevi mogu spriječiti povećanje populacije
ovakvih organizama.
 Klor-dioksid (ClO2)
• kao i ozon i klor, klor dioksid je oksidacijski biocid, a ne metabolički
toksin.
• To znači da klor dioksid ubija mikroorganizme prekidanjem transporta
hranjivih tvari preko stanične stjenke, ne prekida same metaboličke
procese.
• Od oksidirajućih biocida, klor-dioksid je najselektivniji oksidans. Oba,
ozon i klor su mnogo više reaktivni nego klor-dioksid.
• Klor-dioksid je najefektivniji kada je pH između 4 i10.
• Utjecaj na koroziju je relativno nizak, kao i na okoliš
 Obrada balastnih voda natrij kloridom
(NaCl)
• Laboratorijski eksperimenti, provedeni na istraživanju
organizama u Velikim jezerima su pokazali da NaCl može
uništiti široki raspon slatkovodnih i oceanskih zooplanktona,
kroz kratko vrijeme, kada se koristiti minimalna koncentracija
NaCl -a od 77‰.
• Utvrđeno je da nakon što je došlo do miješanja unesene soli u
vodu balastnog tanka, otprilike nakon 25 h izlaganja
organizama 45 ‰ salamuri ili 1 h izloženosti 115 ‰ salamuri
je potrebno za učinkovito istrjebljenje slatkovodnih
zooplanktona.
 Odlaganje: Prihvat i Povrat

• Izdvajanje ukrcajnih balastnih voda podrazumijeva da izvozne luke i terminali

moraju omogućiti prihvat balastnih voda koje su dopremljene iz obalnih mora
drugih regija.
• Poteškoće su velika količina vode koja se doprema s brodovima, posebice tankera,
odlaganje tih voda u izdvojene prostore,a zbrinjavanje nekom od metoda obrade,
uzrokovalo bi dodatno zadržavanje broda u luci.
• Prva i jedna od rijetkih luka koja je instalirala takve uređaje je Vancouver, gdje se
može zbrinuti oko 1000m3 bal. voda na sat.
• Povratak i ispuštanje balastnih voda u istom lučkom bazenu u kojem su bile
ukrcane, moguće je kod putničkih brodova koji plove plovidbenim redom i vračaju
se u luku polaska.
 Odlaganje: Prihvat i Povrat
• Jedan od najefikasnijih načina koji bi spriječio širenje neželjenih
organizama bio bi da se zabrani ispuštanje balastnih voda u lukama.
• U tom slučaju balastne vode bi se ispumpavale u posebne balastne
tankove smještene u lukama ili pokraj njih.
• Ta opcija uključuje filtriranje te terminalni, kemijski i radijacijski tretman
balastnih voda kako bi se uništili svi živi organizmi.
• Problem tog rješenja je skupoća izvedbe i nedostatak prostora za izgradnju
balastnih tankova u već postojećim lukama.
• Takva postrojenja mogla bi biti instalirana i na brodovima, ali to je još
skuplja opcija.
 KONVENCIJA O BALASTNIM VODAMA
• Kako bi se pravno i legalno zaštitilo onečišćenje okoliša u
Londonu je organizirana Diplomatska konferencija pod
pokroviteljstvom IMO – International Maritime
Organization, 2004. godine
• Na Konferenciji je uočena problematika balastnih voda i
donešena je Međunarodna konvencija za
kontrolu i upravljanje brodskim balastnim
vodama i sedimentom.
• Svrha Konvencije je prevencija, minimaliziranje i
konačno sprječavanje prijenosa opasnih i otrovnih
morskih organizama kontrolom balastnih voda i
sedimenata.
• Konvencija zahtijeva da svi brodovi primjenjuju tzv. Plan
za balastne vode i upravljanje sedimentima (Ballast
Water and Sediments Management Plan).
 KONVENCIJA O BALASTNIM VODAMA
• Svi će brodovi morati imati tzv. Dnevnik za
balastne vode (Ballast Water Record Book) i
morat će provoditi zadane procedure upravljanja
balastnim vodama.

• Od novih brodova to će se tražiti odmah, dok će

postojeći imati određeni vremenski period za
implementaciju.
• Konvencija će stupiti na snagu dvanaest mjeseci
nakon ratifikacije od strane 30 zemalja, koje
predstavljaju 35 % svjetskih trgovačkih brodskih
tona.
• 2015 -
 KONVENCIJA O BALASTNIM VODAMA
• Nakon 2016. g. brodovi trebaju zadovoljiti
standarde pročišćavanja balastnih voda te
postići stupanj kvalitete balasnih voda predviđen
Konvencijom

• Do tada, izmjena balastnih voda vrši se na

udaljenosti od 200 nm od obale i dubini većoj od
200 m
• Iznimka – udaljenost 50 nm, dubina 200 m
(Jadransko more)

• Međunarodnu svjedodžbu o upravljanju

balastnim vodama moraju imati brodovi od
400 BT i veći na koje se odnosi Konvencija
 KONVENCIJA O BALASTNIM VODAMA
• Brod na koji se primjenjuju odredbe Konvencije,
može u bilo kojoj luci ili offshore terminalu bilo
koje države članice, biti podvrgnut inspekcijskom
pregledu od strane ovlaštenih inspektora kojima
je cilj utvrditi udovoljava li brod zahtjevima
Konvencije.36 Inspektori će, u okviru osnovnog
• pregleda, provjeriti:
• a) nalaze li se na brodu odgovarajuće
svjedodžbe
• b) vodi li se uredno Dnevnik balastnih voda
(engl. Ballast Water record book)
• c) uzorak brodskih balastnih voda
 KONVENCIJA O BALASTNIM VODAMA
• Konvencija u svojim pravilima u poglavlju D
razlikuje dvije vrste standarda upravljanja
balastnim vodama:
– standard kvalitete balastnih voda; i
– standard izmjene balastnih voda
 KONVENCIJA O BALASTNIM VODAMA
• Prema pravilu D-1 brod je dužan izmijeniti
najmanje 95% volumena balastnih voda.
• Konvencija propisuje izmjenu balastnih voda kad
god je to moguće, na udaljenosti od barem 200
nautičkih milja od najbližeg kopna i na dubini od
najmanje 200 metara.
• Kada se ovo pravilo ne ože ispoštovati, balastne
vode bi se trebale izmijeniti što je moguće dalje od
kopna, a na udaljenosti od najmanje 50 nautičkih
milja od obale i na dubini od najmanje 200 metara
• Od navedenog pravila je dozvoljeno odstupiti
ukoliko zapovjednik broda razumno odluči da bi
izmjena balastnih voda ugrozila sigurnost ili
stabilnost broda, njegove posade, ili putnika, zbog
vremenskih prilika, pritiska na konstrukciju broda,
otkazivanja rada opreme ili drugih izvanrednih
okolnosti
 KONVENCIJA O BALASTNIM VODAMA
• Pravilo D-2: Brod smije iskrcati manje od 10
vidljivih organizama po kubičnom metru većih ili
jednakih 50 mikrona i manje od 10 vidljivih
organizama po mililitru manjih od 50 mikrona i
većih ili jednakih 10 mikrona. Dok se ne stvore
uvjeti za primjenu ovog standarda, u
prijelaznom će se razdoblju primjenjivati
standard izmjene balastnih voda
 Pravilnik o upravljanju i nadzoru
vodenog balasta (NN 55/07)
• svaki brod konstruiran za krcanje vodenog balasta, koji
uplovljava u luke u RH, mora imati na brodu i mora
primjenjivati Plan za upravljanje vodenim balastom, a svi
tankeri od 150 BT ili veci, te svi drugi brodovi od 300 BT ili
veci, a koji dolaze iz inozemstva, moraju nadležnoj lučkoj
kapetaniji prijaviti količine i porijeklo vodenog balasta na
brodu
 Pravilnik o upravljanju i nadzoru
vodenog balasta (NN 55/07)
• Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (2007) sadrži:
• uzimanje uzoraka i ispitivanje vodenog balasta
• Ispuštanje vodenog balasta
• Prijava i evidentiranje vodenog balasta

• Clanak 4.
• Zapovjednik broda dužan je izbjeci ili ograniciti ukrcaj vodenog balasta u podrucjima:
– zagadenima štetnim mikroorganizmima,
– zagadenima tvornickim ispustima,
– gdje se vrše podmorska jaružanja,
– s visokim razlikama morskih mijena,
– visoke zamucenosti vode zbog rada brodskih porivnika (plitke luke,estuariji, sidrišta),
– mriještenja riba, i
– sudaranja morskih struja.
Pravilnik o upravljanju i nadzoru
vodenog balasta (NN 55/07)