Izrada idejnog projekta

istraživanja

dr.sc. Ivana Visković, doc.

viskovicivana@gmail.com
 ISTRAŽIVAČKI PROJEKT
• Projekt predpostavlja pisani dokument u
kojem se opisuje što, kako, kada, s kim, s
kojim sredstvima i sl. se namjerava
ostvariti neka aktivnost;

• Projekt je temeljni dokument svakog

istraživanja.

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 IZBOR TEME (predmeta istraživanja)
Zavisi od
• Osobnog afiniteta istraživača

• Potrebe koje proizlaze iz same prakse

• konkretnih mogućnosti istraživanja

• Za kolegij Metodologija znanstvenih

istraživanja nije presudna tema nego način
izrade projekta istraživanja, mogućnost
provedbe istraživanja i obrade podataka
dr.sc. Ivana Visković, doc.
 tema / naslov
• Naslov predviđenog istraživanja treba
sadržavati konkretni problem istraživanja,
a na njega se odnosi i izrada projekta
istraživanja

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 Sastavnice idejnog istraživačkog
projekta

– Opći dio u kojem se opisuje i obrazlaže

tematika
– Posebni dio (tehnički ili provedbeni projekt)
gdje su obuhvaćene pojedinosti samog
predviđenog istraživanja

dr.sc. Ivana Visković, doc.

Struktura idejnog projekta
– Ime i prezime studenta : Naziv predloženog projekta

– predmet istraživanja

– Obrazloženje teme - doprinosa koje bi to istraživanje moglo pružiti

• Unapređivanje znanstvene spoznaje

• Unapređivanje prakse

– Dosadašnja istraživanja (najmanje 5 recentnih izvora)

– Opći metodološki pristup projektu (paradigmatski aspekti pristupa, vrste istraživanja, metode koje
se namjerava primijeniti, cilj i hipoteze ili istraživačka pitanja)

– Detaljni opis postupaka i instrumenata prikupljanja podataka

– Pretpostavljena obrada prikupljenih podataka - postupci kvalitativne i/ili kvantitativne analize

– Kalendar radova na ostvarivanju projekta u kojem treba doći do izražaja realističnost

predlagatelja projekta

– Predračun predvidivih troškova kao i predvidivi izvori financiranja

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 Struktura idejnog projekta
• Naslov
• Uvod
(obrazloženje teme, očekivani znanstveni doprinos
predloženog istraživanja)

• pregled dosadašnja istraživanja (analiza ključnih

pojmova)

• Metodologija istraživanja: uzorak, postupak sakupljanja

podataka, instrument istraživanja, cilj i hipoteze
istraživanja, obrada sakupljenih podataka, plan
istraživanja
• Popis citirane literature (5- 30 izvora)

• Plan / kalendar istraživanja

dr.sc. Ivana Visković, doc.
 UVOD
• mora sadržavati dovoljno obavijesti da bi čitatelj mogao razumjeti i
procijeniti autorove zamisli, postupke i rezultate a da ne mora pročitati
opsežnu literaturu i predmetu istraživanja
• mora biti jasno zašto je autor istraživao taj predmet
• treba odabrati bitne spoznaje koje će čitatelja uputiti u predmet i istraživanju
odrediti mjesto u tom fondu
• uvod treba prikazati narav i značenje odabranog područja istraživanja, a
nastaviti pobližim određivanjem svrhe i predmeta istraživanja
• čitaocu moraju biti jasna autorova polazišta i slijed misli
• tri dijela dobrog uvoda:
• područje istraživanja – opisivanje istog
• podaci drugi autora koji će se provjeravati ili su polazišta za daljnja istraživanja
• pitanje na koje u članku treba odgovoriti (mogu se napisati i načela metoda te zaključci)
• kratko i jasno, izravan, nežargoniziran jezik

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 PREGLED DOSADAŠNJIH
ISTRAŽIVANJA
• Sadrži osnovne naznake predmeta koji se obrađuje u
radu s tendencijom usmjeravanja prema uskoj cjelini
problema istraživanja.
• Predmet istraživanja je ono što jeste problem (logično se
temelji na analizi recentnih izvora).
• Dosadašnja istraživanja polazišta su empirijskog
istraživanja.

• korisno je primijeniti redoslijed: determiniranje temeljnih

pojmova (ključne riječi), dosadašnji razvoj, sadašnje
stanje i postojeći problemi, procjena (značajnosti ili
procesa) za budućnost.

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 2. (okvirni) dio idejnog projekta
Metodološki dio /okvir
Metodologija istraživanja: uzorak, metode,
postupak sakupljanja podataka, instrument
istraživanja, obrada sakupljenih podataka,
plan istraživanja

• Teorijska analiza (u raspravi teme, istražiti

relevantne znanstvene izvore);
• empirijsko (neeksperimentalno) istraživanje;
• Navesti tehnike / postupke istraživanja.

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 Uzorak istraživanja

- navesti populaciju, a onda uzorak.

- Utvrditi omjer populacije i uzorka,
- Protumačiti uzorkovanje (metodologija
odabira jedinica uzorka)
- Reprezentativnost uzorka (veličinom,
stratificiranjem - obilježjima populacije)

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 Cilj i hipoteze
• Cilj istraživanja: što se želi postići, utvrditi
kako riješiti problem.

• Zadaci istraživanja: što je sve potrebno

napraviti da bi se ostvario cilj.

• .

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 PRIKUPLJANJE PODATAKA

POSTUPCI I INSTRUMENTI
• Rad na dokumentaciji
• Sustavno promatranje • Opservacijske i ček liste
• Intervjuiranje • Intervju
• Anketiranje • Anketa (upitnik)
• Testiranje • Test
• Procjenjivanje i • Etnografski zapisi,
prosuđivanje anegdotske bilješke

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 Znanstvena paradigma rada
KVANTITATIVNA
- Započinje se hipotezom koja se ne
mijenja tijekom istraživanja.
- Uzorak bi trebao biti slučajan.
- Uzorak bi trebao biti relativno velik
(Cohen, Manion, Morrison, 2007.).
- Podaci se prikupljaju
standarniziranim instrumentim.
- Podaci se statistički obrađuju
(mjere deskriptivne i inferencijske
statistike).
- Zaključci se generaliziraju na
populaciju.
dr.sc. Ivana Visković, doc.
KVALITATIVNA
- Započinje se općim problemom
bez specifičnih ciljeva i hipoteza.
-Postavljaju se istraživačka pitanja.
-(Hipoteze se mogu pojaviti, ali su
podložne promjenama).
-Uzorak je namjerni /prigodni.
- Uzorak je relativno malen.
-Podaci se prikupljaju
nestandarniziranim instrumentima
(ne nužno).
-Podaci se prikupljaju intenzivno.
- Ispitivač je u kontaktu s
ispitanicima.
- Rezultati su u deskriptivnom obliku
i odnose se na uzorak.
 Instrument istraživanja

• sukladan je znanstvenoj paradigmi

• verificirani ili konstruiran za potrebe
pojedinog istraživanja
• pouzdanost instrumenta
• zavisne i nezavisne varijable
• zasičenost varijable

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 Struktura instrumenta

1. pojašnjenje (prema ispitaniku), osigurana

anonimnost, izbjegavanje optruzivnosti

2. nezavisne demografske varijable

3. zavisne varijable

4. zahvala

dr.sc. Ivana Visković, doc.

KVANTITATIVNA ISTRAŽIVANJA

• Hipoteza (grč. hipóthesis = pretpostavka) jest vjerojatna zamisao,

pretpostavka koja pokušava premostiti praznine u iskustvu i ukazati na
vjerojatne zajedničke osnove, uzroke i zakone određenih skupina pojava te
tako zadovoljiti opravdanu težnju za suvislošću i jedinstvom znanstvene
spoznaje. U svom početku hipoteza je nedokazan stav koji se privremeno
uzima kao istinit (vjerojatan) jer na prikladan način objašnjava neke činjenice.
Daljnja istraživanja taj stav trebaju verificirati ili falsificirati, odnosno potvrditi ili
opovrći

• Generalna hipoteza je (najčešće?) NULTA (Nema statistički značajne razlike u

..)
• moguće je navesti alternativne hipoteze koje se prihvaćaju ako se odbace
nulte hipoteze
• Pomoćne hipoteze mogu biti afirmativne.

• Stav da hipoteze trebaju biti afirmativne (ono što se pretpostavlja povod je

istraživanja)

• U konačnici nije važno hoće li se hipotezu potvrditi ili odbaciti- važna je

znanstvena istina.

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 VARIJABLE (= promjenjivice)

– bitna značajka svih pojava, i prirodnih i društvenih, jest njihova

veća ili manja promjenjivost, tj. varijabilnost
Varijable koje su pri istraživanju uzročno-posljedičnih povezanosti
uzroci nazivaju se nezavisnim varijablama, a one, koje su
posljedice nazivaju se zavisnim varijablama

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 Varijable istraživanja

• nezavisne (demografske: dob, spol, godine života, stupanj

obrazovanja, radni staž),
• zavisne varijable razraditi po česticama,
• Ako se koristiti verificirane instrument: utvrditi pouzdanost i provjeriti
baždarenost,
• Za instrumente konstruirane za potrebe pojedinog istraživanja
utvrditi pouzdanost (Chonbah Alfa) i normalnost distribucije
(Konglomorov Smirnov test).

Obrada rezultata:
• Mjere deskriptivne statistike.
• Hipoteze verificirati / testirati mjerama inferencijske statistike.

• Moguće da student nije sam obradio podatke te bi bilo znanstveno

korektno navesti tko je statistički obradio podatke !?

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 Kvalitativna paradigma
• Prvenstveno usmjerena na shvaćanje i razumijevanje socijalnih
situacija.
• Na temelju prikupljenih deskriptivnih (opisnih, narativnih)
podataka (riječi, slike, dokumenti) te se nastoji izvući smisao
ili poruka
• Usmjerena na opis , interpretaciju, razumijevanje značenja.
• Ne teži otkrivanju općih zakona, nije moguće utvrditi apsolutnu
istinu (istina je ograničena kontekstom analize).
• Podrazumijeva multimedijski pristupi i prirodno (autentično)
okruženje.
• U pravilu se koristi više metoda paralelno.

• Nužna triangulacija : prikupljanje podataka iz većeg broja

izvora s više metoda; zahtjev za bar 3 empirijski utemeljena
indikatora da bi se prihvatilo umjereno složen teorijski koncept

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 Područja kvalitativne paradigme
(Creswell i Miller, 2000)

• biografija: prikupljanje podatka o osobi od nje

same i/ ili na temelju dokumenta,
• fenomenologija: prikupljanje informacija o
iskustvu više osoba o nekoj pojavi,
• etnografija: deskripcija ili interpretacija
kulturoloških ili socijalnih grupa i sustava,
• studija slučaja: opisuje se i analiziraju
„omeđeni sustavi“ : događaji, aktivnosti,
programi, grupe ljudi,
• razvoj teorije / akcijska istraživanja.

dr.sc. Ivana Visković, doc.

• Moguće pridodati:
– Metode grupne rasprave
– Metode anonimne grupne rasprave usmjerene na
konsenzus ili generiranje ideja (Delphi metoda)

• Postupci: (ne- sudjelujuće) promatranje, opažanje,

intervju (ne-strukturirani), multimedijalni oblici
(fotografiranje , snimanje, audiovizualni zapisi)

• Uloga istraživača: istraživač je primarni instrument u

definiranju nacrta istraživanja, prikupljanja podataka,
vođenju i analiziranju. Istraživač je obvezatan provjeriti
podatke i razumijevanje s ispitanikom.

• Ljudska bića promatrati holistički, a ne kao „zbroj

djelova“.

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 Vjerodostojnost kvalitativnih istraživanja
ovisi o: provodi se postupcima:

• metodi sakupljanja • triangulacija,

podataka, sustavnosti
analize i usmjerenosti
istraživača;
• iskustvu i vjerodostojnosti
istraživača;
• prihvaćanje filozofije
kvalitativnog istraživanja.
• supervizijom,
• recenzija, „debrifing“
kolega ili supervizora,
• razjašnjavanje
istraživačke pristranosti,
• mišljenje ispitanika,
• eksterna revizija.

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 Znanstveni doprinos
• Mogući doprinos u
a) teorijskom smislu: navesti konkretne i jasne činjenice gdje se to
teorijski može primjeniti,
b) aplikativnom smislu: određeno naznači gdje, kada, kako i uz
koje predpostavke nalazi istraživanja mogu aplikativno
primjeniti u praksi.

• Mora biti izravno u funkciji rješavanja znanstvenoga

problema istraživanja, stvarivanja znanstvenoga projektnog
zadatka, dokazivanja postavljene znanstvene hipoteze i
pomoćnih ipoteza te ostvarivanja misije znanstvenoga
istraživanja.

• Formuliranje očekivanoga doprinosa mora biti sukladno

temeljnim načelima i zakonitostima određenoga
znanstvenoga područja.
dr.sc. Ivana Visković, doc.
 Najčešće pogreške
• Selektivni odabir izvora (izvori koji zastupaju
istovjetne, a ne oprečne stavove).
• Odabir uzorka, kriteriji reprezentativnosti (omjer
veličine uzorka i populacije nije dostatan kriterij,
uzorak bi trebao biti stratificiran prema bitnim
stratumima populacije.)
• Odabir instrumenta (problem standarniziranih
instrumenata koji nisu baždareni na autentične uvjete
ili problem samostalne konstrukcije instrumenta koji
nije metrijski obrađen).
• Odabir optimalnih statističkih mjera i postupaka.
• Zaključivanje / problem hipoteza: ako nešto nije
nađeno ne može se tvrditi da toga nema, a ako je
nešto nađeno upitno je koliko se može generalizirati
(problem uzorka).
dr.sc. Ivana Visković, doc.
 Literatura
• Navodi se sva literatura koja je korištena i
navedena u radu.
• Izvori se navode abecednim redom (prema
prezimenu autora, a ne postoji li autor ili urednik,
prema prvoj riječi naslova).
• Označavaju se arapskim brojevima (moguća i
drugačija određenja).
• Redoslijed navođenja podataka zavisi o
izabranom načinu citiranja
• Internet stranice se posebno navode kao grupa
(mrežni izvori:). Uz mrežne izvore navodi se i
datum posjete (posjećeno: xx.xx.2015.).

dr.sc. Ivana Visković, doc.

• Prilozi (u priloge obvezno priložiti instrumente
istraživanja u slučaju empirijskog istraživanja)

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 Pogreške i moguće korekcije u sadržajnome i formalnome
oblikovanju
• preuzimanje materijala s
interneta bez naznake • završavanje citatima:
datuma (sve podatke s citate umetati kada su
interneta valja prikazati doista nužni te ne
kao i ostale, ali i s pretjerivati u tome,
obveznim datumom jer se
podatci na mreži • ne preporučavaju se
obnavljaju), citati u zaključcima (ako
je nužno - parafrazirati)
• smještanje bibliografskih
podataka u naslove: • rad s
preporučljivo je slobodno tipfelerima/omaškama u
nasloviti svaku od tih pismu/zatipcima: rad
cjelina, obvezatno lektorirati i
kolektorirati

dr.sc. Ivana Visković, doc.

 Jezično-stilska obilježja
• Rad treba biti jezično i stilski ujednačen, s odgovarajućom znanstvenom
terminologijom.

• Stil bi trebao podržavati: jasnoću, prirodnost, odmjerenost, konciznost,

koherentnost, raznolikost i formuliranje pasusa.

• Jezik ne bi smio biti: patetičan (zanesen, strastven), emfatičan (napuhan),

bombastičan (kićen), panegiričan (onaj koji sve hvali), dijaboličan (koji sve
negira), ironičan (koji sve ismijava), skeptičan (koji u sve sumnja), polemičan
(koji povodom svega i svačega počinje polemiku), hiperkritičan (koji
pretjerano kritizira), pretenciozan (koji je umišljen).

• Jezični izraz bi trebao biti koncizan, izbjegavati verbalizam - svaka suvišna

rečenica je neracionalna (doktorska disertacija ne bi smjela biti lirska
deskripcija).

• Rečenice, odlomci i dijelovi rada moraju biti interakcijski povezani (manje

podcjeline čine veće cjeline i obrnuto), a misaono povezani čine djelo
homogenom cjelinom.

dr.sc. Ivana Visković, doc.

• Izbjegavati riječi s krajnje neodređenim značenjem, primjerice: “slabo”, “jako”,
“često”, “rijetko”, “mnogo”, “malo” … Označavaju relativne pojmove pa ih
stoga u znanstvenim radovima ne bi trebalo rabiti. Značenje tih riječi trebalo bi
kvantificirati.
• Izbjegavati uporabu prvoga lica jednine i množine, primjerice: “prema mojim
istraživanjima…”, “mislim…” i sl. Nije u duhu hrvatskoga jezika, a niti
znanstvenoga izražavanja upotrebljavati zamjenicu “ja”. Korištenje zamjenice
“mi” nije kvalitetnije rješenje. Ako je moguće, u znanstvenom bi radu trebalo
pisati bezlično, odnosno u trećem licu, primjerice “istraživanja su pokazala…”,
“smatra se…” i sl.
• Kada se koriste izrazi “istraživanja su pokazala…”, “smatra se…” i/ili kod
implicitnih tvrdnji u zagradama obvezno navesti izvor.
• Izbjegavati uporabu izraza kao što su: “opće je poznato”, “svatko zna”, “kao
što je poznato” i sl. U znanstveno-istraživačkom radu aksiomi su činjenice koje
se prihvaćaju i upotrebljavaju, ali ne znači da su apsolutno poznate.
• Koristiti aktiv, izbjegavati pasiv.

• Strane riječi, gdje je to moguće, zamjenjivati riječima iz vlastitoga jezika.

• Izbjegavati neologizme, odnosno kovanice koje još nisu prihvaćene u znanosti

i u svakodnevnom govoru. Kada se ustanovi da su oni sastavni dio
međunarodnoga znanstvenog rječnika, treba svakako navesti njihovo
podrijetlo. Kada istraživač sam stvori neku novu riječ, odnosno termin, dužan
je objasniti kako je to učinio, dati etimologiju i definiciju novoga termina.
dr.sc. Ivana Visković, doc.
 Literatura
• Brkić, M., Kundačina, M. (2003): Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja, Sarajevo:
Jela educa.
• Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007): Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
• Creswell, J. W., Miller, D.L. (2000). Determining validity in qualitative inquiry. Theory into
practice 39.3 : 124-130.
• Halmi, A. (2005). Strategija kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
• Mužić, V. (2004.), Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja (2. prošireno
izdanje). Zagreb: Educa.
• Silobrčić, V. (2000), Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska
naklada.
• Kundačina, M., Banđur, V. (2007): Akademsko pisanje. Užice: Učiteljski fakultet.
• Zelenika, R. (2012.): Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka:
IQ Plus.
• Žugaj, M., Dumičić, K.,Dušak, V. (1999) Temelji znanstveno-istraživačkog rad. Metodologija i
metodika, Varaždin: Fakultet organizacije i informatike.

Mrežni izvori.
• http://web.efzg.hr/dok/dokumenti/efzg (posjećeno: 29.1.2015.)
• http://www.ffst.hr/images/50013762/Prirucnik%20o%20sustavu%20osiguranja%20kvalitete%
20FF_lipanj%202014..pdf (posjećeno: 20.1.2015.)

dr.sc. Ivana Visković, doc.