You are on page 1of 90

EVROPSKI UNIVERZITET

Fakultet za uslužni biznis, S.Kamenica

UPRAVLJENJE RAZVOJEM MALIH I


SREDNJIH PREDUZEĆA

Predmetni nastavnik
dr Nenad Penezić, vanr.prof.

Novi Sad, 2007.


Preduzetništvo i MSP menadžment

 Jednosemestralni nastavni predmet

 Zašto MSP ?

 Osnovni ciljevi nastave: razumevanje preduzetništva


kao fenomena imanentnog tržišnoj privredi, kao i
značaja i uloge mikro, malih i srednjih preduzeća u
savremenom ekonomskom razvoju, uz savladavanje
osnovnih znanja neophodnih za pokretanje i vođenje
sopstvenog biznisa.

 Fond sati aktivne nastave/ ECTS / SIR


Preduzetništvo i MSP menadžment

 Način rada: dvosmerni tok komuniciranja, pri čemu


studenti:
 Vežbaju i usvajaju elemente radne etike-profesionalizam,
spremnost za saradnju, nezavisnost, efektivnost, dobro
ponašanje,
 Pripremaju i učestvuju i timskim diskusijama-
eksperimentalnim (pisanim i govornim) vežbama, PowerPoint
prezentacijama, studijama slučaja (case study), Internet
istraživanjima
 Cilj: razvijanje sopstvenih vrednosti (motivacija, kreativno
razmišljanje, planiranje i postavljanje ciljeva, donošenje
odluka...) i sposobnosti za timski rad, unapređenje
informatičke pismenosti, unapređenje strategije aktivnog
učenja.
Preduzetništvo i MSP menadžment

 Ispitne obaveze

 Pohađanje nastave (minimalno zahtevano


prisustvo na predavanjima je 75% ukupno
raspoloživog fonda sati)
 SIR – studijski istraživački rad : studija
slučaja(case study)/Internet
istraživanje/prezentacije (pisane i u el. formi)
Preduzetništvo i MSP menadžment

 Predložena, referentna literatura


 Dr milenko Dostić: Menadžment malih i srednjih preduzeća,
Ekonomski fakultet Sarajevo, 2003.
 Dr Svetislav Paunović: Preduzetništvo, BK Univerzitet, Beograd,
2000.
 Dr Nenad Penezić: Upravljanje razvojem malih preduzeća,
Zadužbina Andrejević, Beograd, 1998.
 dr Blagoje Paunović, Mr Dimitraki Zipovski: Poslovni plan-vodič za
izradu, Ekonomski fakultet Beograd, 2005.
 Wickham Philip: Strategic Entrepreneurship, Prentice Hall, Harlow,
England, 2004.
 Aardt, Carel: Entrepreneurship and New Venture Management,
Oxford University Press, Oxford, England, 2002.
 Radni materijal sa predavanja

 Relevantna domaća i inostrana literatura; Internet domeni


Preduzetništvo i MSP menadžment

 Sadržaj predmeta:
• Uvod u preduzetništvo / MSP menadžment

• Preduzetništvo i “small business”,

• Preduzetnički algoritam,

• Kreiranje preduzetničke ideje / Preduzetničke osobine,

• Kako obezbediti kapital?

• Upravljenje poslovnim funkcijama malog preduzeća

• Inovacije i preduzetnički menadžment

• Država i preduzetništvo,

• Kako napraviti poslovni plan?


UVOD U PREDUZETNIŠTVO

Preduzetničko društvo i preduzetnička ekonomija

Šta je to (novo) preduzetništvo?

Preduzetništvo u ekonomskoj teoriji

Preduzetnička konkurencija

Kako do efikasnije tržišne strukture

Ekonomija zasnovana na znanju


PREDUZETNIŠTVO I “SMALL BUSINESS”

Relacija: vizija-misija-ciljevi-strategije-poslovni plan


Koncept životnog ciklusa organizacije(preduzeća),
Pojam preduzeća
Preduzetnik –mikro- mala – srednja preduzeća
Mala preduzeća / “small business”
MSP / SMEs u razvijenoj privredi i kod nas
PREDUZETNIČKI ALGORITAM

Iterativni proces sa sledećim fazama:

Kreiranje (definisanje) poslovne ideje,

Ocena ideje i opracionalizacija (BP),

Realizacija poslovne ideje i upravljanje biznisom,

Permanentna procena poslovnih šansi (rast)


KREIRANJE PREDUZETNIČKE/POSLOVNE IDEJE

Definisanje i izbor poslovne ideje

 Poslovna ideja kao tržišna šansa


 Mogući izvori poslovnih ideja
 Kako doći do uspešne poslovne ideje
 Šta treba znati pri kreiranju preduzetničke ideje?
PREDUZETNIČKE OSOBINE

 Zašto ljudi postaju preduzetnici?

 Lične osobine kao element preduzetničkog profila

 Osnovne i najčešće karakteristike preduzetnika


PREDUZETNIČKA ORGANIZACIJA I KULTURA

Organizacione forme preduzeća u tržišnoj privredi


Zakon o privrednim društvima u R.Srbiji
Različiti preduzetnički/organizacioni koncepti
Modeli preduzetničkog vođenja organizacije
Značaj organizacione klime i kulture
Preduzetnik vs menadžer
KAKO OBEZBEDITI KAPITAL?

Načini obezbeđenja potrebnog kapitala


o Lična sredstva,

o Porodica / prijatelji,
o Bankarski krediti,

o Kreditne (štedno-kreditne) zadruge,

o Državne institucije

o Krediti dobavljača,
o Venture capital (rizični kapital)

o Angels
INOVACIJE I PREDUZETNIŠTVO

 Praksa inovacija

 Svrsishodne inovacije i izvori inovativnih mogućnosti

 Preduzetničke strategije
DRŽAVA I PREDUZETNIŠTVO

 Države u tranziciji i preduzetništvo


 Strategije / politike prema preduzetništvu i MSP
 Institucionalna infrastruktura za podršku MSP i
preduzetništvu
 Oblici podrške i pomoći MSP / ciljne grupe
KAKO NAPRAVITI POSLOVNI PLAN

 Nužnost planiranja poslovnog poduhvata


 Pojam poslovnog plana
 Kome je namenjen poslovni plan?
 Elementi poslovnog plana
 Struktura poslovnog plana
 Case study – primer izrade poslovnog plana
Uvod u preduzetništvo

Ciljevi ovog dela su:

• Razumevanje preduzetničkog društva/ekonomije


• Usvajanje kategorije “novog preduzetništva”
• Kraći osvrt na teorije/škole preduzetništva
• Potenciranje savremenog preduzetništva utemeljenog
na znanju – knowledge based (entrepreneurial)
economy
Uvod u preduzetništvo

 Šta je to preduzetnička ekonomija


• 1955 – fokus na velika preduzeća
 Zasićenje “standardnim” proizvodima, problem stvarnih
potreba kupaca, “alijenacija” zaposlenih u velikim
kompanijama
• Tehnološki diskontinuitet sredinom 20. veka i
oslobađanje preduzetničke inicijative
• Izmena privredne strukture u dva pravca
 Brzo nastajanje velikog broja novih malih preduzeća,
 Preoblikovanje velikih korporacija u dinamičnija preduzeća
Uvod u preduzetništvo

• Koncept inovacije – novi obrazac preduzetništva


• Preduzetništvo kao dinamičan proces - preduzetnici:
• preuzimaju inicijativu u proizvodnji i novim
načinima poslovanja,
• (re)organizuju ekonomske mehanizme za
efikasniju upotrebu resursa,
• Preuzimaju rizik za mogući neuspeh poduhvata

• Šumpeterov model kreativne destrukcije


(stvaralačkog razaranja)
Uvod u preduzetništvo

 Šta je to “novo” preduzetništvo?

 Individualno preduzetništvo (entrepreneurship) –


bazira na tržišnoj konkurenciji i predstavlja spoj
svojine, upravljanja i rizika; jedna osoba
 Korporativno preduzetništvo (intrapreneurship) –
ograničena konkurencija i podela svojinskih,
upravljačkih i rizičnih funkcija
Uvod u preduzetništvo

Savremeni svet preduzetništva


 SAD
 Kombinacija preduzetničkog duha i istraživanja,
univerzitetske i finansijske sfere
 20 mil. novih radnih mesta sredinom 80-tih

 1.000 novih preduzetničkih jedinica, svakog sata u svakom


prosečnom radnom danu
 Steve Jobs (Apple Computers)

 Bill Gates (Microsoft)

 Richard Branson (Virgin)

 Ted Turner (CNN)

 Fred Smith (Federal Express)

 Interno preduzetništvo
Uvod u preduzetništvo

Savremeni svet preduzetništva


 Treća tehnološka revolucija-elektronika, računari,
telekomunikacije
 Novi potrošni proizvodi (zabavna elektronika),
 Izmena dotadašnjih proizvodnih i poslovnih procesa,
 Povećanje produktivnosti, specijalizacije na području
poslovnih usluga,
 Osamostaljivanje funkcija (dizajn, informatika,
marketing, logistika, održavanje)
Uvod u preduzetništvo

 Savremeni svet preduzetništva


Evropa

 Brojni nacionalni regulativni procesi, manja


mobilnost, naglašeni inženjerski pristup, konzervativni
potrošači...
 Zakasnela reakcija evropskih korporacija (insistiranje
na unutrašnjem redu i ustaljenim pravilima),
 Posebna politika podsticanja preduzetništva u Evropi
Uvod u preduzetništvo

 Savremeni svet preduzetništva


Srednja i Istočna Evropa (EITs region)

 Preduzetništvo i prioriteti ekonomske politike,


 Fenomen “socijalističke crne rupe”,
 Veliki preduzetnički talas početkom i sredinom 90-tih,
 Dinamičan razvoj danas
Uvod u preduzetništvo

Šta je to preduzetništvo?
• Kao ideja, staro je koliko i ljudsko društvo i nije
isključivo ekonomski fenomen
• Preduzetništvo je delatnost pojedinca (preduzetnika)
usmerena na pokretanje, organizovanje i
permanentno inoviranje organizacije (preduzeća), s
osnovnim ciljem stvaranja novog tržišta i ostvarivanja
dobiti...
Uvod u preduzetništvo

Šta je to preduzetništvo?

... to je proces konceptualizacije, organizovanja,


pokretanja i, kroz inovaciju, konverzije poslovne
prilike u tržišno prihvatljiv, dinamičan preduzetnički
poduhvat u jednom kompleksnom (i nestabilnom)
okruženju...
Uvod u preduzetništvo

 ... A ko je to preduzetnik ?

 Preduzetnik je inovator,
 Pojedinac koji je uvek spreman da iskoristi nove
poslovne prilike odgovarajućim kombinovanjem
faktora proizvodnje i preuzimanjem rizika,
 Pojedinac koji je uvek “budan”, pa otuda spreman
(sposoban) da uoči i iskoristi prilike koje su ostale
neopažene...
Uvod u preduzetništvo

A ko je preduzetnik?
• Pojedinac koji reaguje na promene u ekonomskim
uslovima, kompletira resurse (inpute) i popunjava
tržišne niše,
• ... Neko ko snosi rizik povezan s neizvesnošću...
• ... Osnivač i pokretačka sila preduzetničkog procesa,
• Lice nadareno poslovnim duhom i rukovodećim
sposobnostima, odlučno i spremno da preuzme rizik
upravljanja organizacijom na temelju inoviranja i
permanentnog razvoja...
Uvod u preduzetništvo

Neki od osnovnih zadataka (uloga) preduzetnika

 Identifikuje tržišne šanse,


 Kombinuje faktore proizvodnje
 Osniva novu organizaciju
 Inovira
 Prihvata rizik,
 Obezbeđuje tržišnu efikasnost
Uvod u preduzetništvo
 Neke važnije škole preduzetništva

1. Harizmatička škola
fokus na: lične karakteristike preduzetnika
Definicija: preduzetnici su izuzetno sposobni, pre
svega ambiciozni pojedinci
2. Psihološka škola
fokus na: lične karakteristike preduzetnika
Definicija: preduzetnici se “rađaju”, odlikuje ih
sistem vrednosti i sposobnost preuzimanja rizika
Uvod u preduzetništvo
 Neke važnije škole preduzetništva
3. Klasična škola
fokus na: prepoznavanje preduzetničkih prilika
definicija: preduzetnici su inovatori sa sposobnošću
preuzimanja rizika i donošenja odluka u neizvesnim
situacijama
4. Menadžerska škola
fokus na: preduzetnikovo ponašanje i vođenje
definicija: sposobnost prepoznavanja prilika koje,
uz bogato menadžersko znanje, zna i iskoristiti
Uvod u preduzetništvo
 Neke važnije škole preduzetništva

5. Liderska škola
fokus na: preduzetnikovo ponašanje i vođenje
definicija: preduzetnik je vizionar, dobar mentor i
vođa, vešt u komuniciranju i manipulisanju ljudima
6. Škola unutrašnjeg preduzetništva
fokus na: pred. prilagođavanje i prosuđivanje
definicija: u organizaciji se ponašaju preduzetnički
– iskorištavaju prepoznate preduzetničke prilike
Uvod u preduzetništvo

 Preduzetnička ekonomija zasnovana na znanju

Neka razmišljanja...
• Tipovi znanja

 Tehnička znanja (veštine, znanja koja se mogu naučiti)


 “case-based” znanja (iskustva specifičnih projekata)
 Eksplicitna znanja (ciljna znanja pojedinca)
 Ostala znanja
Uvod u preduzetništvo

 Preduzetnička ekonomija zasnovana na znanju

• Kritične dimenzije u učenju


 Sistemsko razmišljanje (učenje)
 Individualni doprinosi
 Mentalni modeli
 Vizija i usvajanje vizije
 Timsko učenje
Uvod u preduzetništvo

 Preduzetnička ekonomija zasnovana na znanju


• Proces učenja u organizaciji
 Sistemsko rešavanje problema,
 Eksperimentisanje sa novim pristupima,
 Učenje na sopstvenom iskustvu i primerima iz prošlosti,
 Učenje na sopstvenom iskustvu i iskustvima drugih,
 Transfer znanja brzo i efikasno kroz organizaciju
Uvod u preduzetništvo

 Preduzetnička ekonomija zasnovana na znanju


• Karakteristike malih (knowledge-based) preduzeća
 Posluju na globalnim tržištima,
 Zavise od visoko kvalifikovanih HR sa ključnim veštinama
 HR kao ključni resurs,
 Sistem nagrađivanja i mogućeg akcionarstva umesto
(visokih) plata,
 Kontinuirano unapređenje i razvoj proizvoda i usluga
Preduzetništvo i “small business”

 Relacija: vizija-misija-ciljevi-strategije-poslovni plan


 Koncept životnog ciklusa organizacije(preduzeća),
 Pojam preduzeća
 Preduzetnik –mikro- mala – srednja preduzeća
 Mala preduzeća / “small business”
 MSP / SMEs u razvijenoj privredi i kod nas
Preduzetništvo i “small business”

 Preduzetništvo i “small business”


 Small business - “mala privreda” – definicija ?
 Pojam malih i srednjih preduzeća (MSP),
 Kriterijumi za kategorizaciju preduzeća po veličini
o Broj zaposlenih,

o Ukupna aktiva preduzeća,

o Ukupan prihod preduzeća


Preduzetništvo i “small business”

Značaj MSP za privredni razvoj

 Apsorbuju oko 70% novog zapošljavanja,


 Naglašeno su inovativna (proizvode 24 puta više
inovacija po dolaru investiranom u razvoj nego velike
firme)
 Od 60% fundamentalnih otkrića u XX veku
preduzetnici/MSP su produkovali oko polovine (laser,
hem.olovka, insulin...),
 Dinamiziraju regionalni razvoj,
 Faktor konkurentnosti
Preduzetnički algoritam

 Preduzetništvo u praksi
 Preduzetnički algoritam:
Iterativni proces sa sledećim fazama:
1. Kreiranje (definisanje) poslovne ideje,

2. Ocena ideje i operacionalizacija (BP),

3. Realizacija poslovne ideje i upravljenje biznisom,

4. Permanentna procena poslovnih šansi (rast)


Preduzetnički algoritam

Preduzetnički algoritam

Algoritam – (konačan) skup (simbola) koraka i uopšteni


postupak za sistemsko (sistematično) rešavanje pojedinačnih
zadataka...
Kreiranje preduzetničke ideje

 Zašto ljudi postaju preduzetnici:

o Dramatične promene u porodici,


o Dostupnost izvora za pokretanje posla,
o Proverene preduzetničke sposobnosti,
o Primeri drugih preduzetnika koji su ostvarili uspeh
Kreiranje preduzetničke ideje

VIZIJA-Definisanje i izbor preduzetničke/poslovne ideje

 Poslovna ideja kao tržišna šansa (atraktivnost,


postojanost, proizvod/usluga u vidu nove vrednosti za
tržište),
 Poslovna ideja je u interakciji sa uslovima realnosti i
preduzetničkom kreativnošću...
 Inicijalne percepcije o potencijalnom biznisu mogu
poticati iz: stečenog iskustva u bavljenju istim
poslom; preuzimanja nečije ideje, uključivanjem u
već uhodani biznis, započinjanjem sasvim novog
posla...
Kreiranje preduzetničke ideje

 Mogući izvori preduzetničkih ideja


(Istraživanje West Virginia Univ., 2005)

a. Prethodni posao (43%),


b. Lični interes (19%),
c. Šansa (11%),
d. Sugestija (8,6%),
e. Prijatelj/rodbina (6,3%),
f. Porodični biznis (6%),
g. Obrazovanje (5,7%),
h. Ostalo (4,9%)
Izvor: W.Bygrave& A.Zacharakis: The Portable MBA in Entrepreneurship, J.Wiley&Sons Inc., N.Jersey, 2006.
Kreiranje preduzetničke ideje

 Kako doći do uspešne poslovne ideje?

 Pomoću tehnika koje podstiču intuitivno razmišljanje:


• Brainstorming (moždana oluja)
• Delphi (opinion leaders)
• Synectis (diskucioni tim, različito obrazovanje,
stručnost...)
• Morfološka metoda (višedimenzionalna kalsifikacija)
Preduzetničke osobine

Preduzetničke osobine – osnovne karakteristike


preduzetnika

 Vizija,
 Potpuna posvećenost, odlučnost i upornost,
 Samopouzdanje,
 Optimizam,
 Inovativnost i kreativnost,
 Orijentisanost ka rezultatima,
 Sposobnost preuzimanja rizika
Preduzetničke osobine
NAJČEŠĆE KARAKTERISTIKE PREDUZETNIKA

Poverenje Istrajnost, upornost Energija, marljivost


Snalažljivost Preuzimanje rizika Dinamizam, vođstvo
Postizanje rezultata Mnogostranost Kreativnost
Inicijativa Fleksibilnost Sposobnost za saradnju
Inteligencija Zrelost Sposobnost da utiče na druge
Odgovornost Nezavisnost Orijentacija ka jasnim ciljevima
Kooperativnost Efikasnost/efektivnost Sposobnost za brzo odlučivanje
Hrabrost Profitna orijentisanost Otvorenost za sugestije i kritike
Osećaj moći Agresivnost Sposobnost za učenje na
greškama
Poštenje Posvećenost poslu Poverenje prema radnicima
Preduzetničke osobine

 W.D. Bygrave – koncept “10 D”:

1. Sklonost ka sanjarenju (dream),


2. Ubedljivost (decisiveness),
3. Tvorac (doer),
4. Odlučnost (determination),
5. Posvećenost (dedication)
Preduzetničke osobine

6. Odanost (devotion),
7. Detaljista (details),
8. Sudbina (destiny),
9. Novac (dollars),
10. Distribucija vlasničke funkcije (distribute)
Preduzetničke osobine

 Lične karakteristike preduzetnika

1. Preduzetnici su sposobni da uoče šansu i spremni su


da stalno tragaju za novim šansama
 U svakom problemu vide određenu šansu,
 Uvek traže oblasti u kojima potrebe ljudi ili nisu
zadovoljene ili su zadovoljene na neadekvatan način
Preduzetničke osobine

2. Vera u ideje i sopstvene kvalitete

 Preduzetnik razmišlja slobodno i samostalno,


 Uveren je da njegova ideja poseduje stvarnu
tržišnu opravdanost,
 Veruje u biznis ideju
Preduzetničke osobine

3. Orijentacija na budućnost

 Preduzetnici veoma malo obraćaju pažnju na ono


što se desilo u prošlosti,
 Oni u sadašnjem trenutku aktivno rade na
otkrivanju novih šansi koje se nalaze na nekom
bližem ili daljem vremenskom horizontu
Preduzetničke osobine

4. Kreativnost

 Ispoljavaju kreativnost u svim fazama biznisa,


 Razmišljaju na način koji je oslobođen svih barijera
tradicionalizma i konvencionalizma
Preduzetničke osobine

5. Tržišna orijentacija i želja za takmičenjem

 Uspeh zavisi od sposobnosti da se zadrže postojeći


i kreiraju novi kupci,
 Takmičarski duh, kao bitna odrednica
preduzetničkog stila/profila, znači stalno
potvrđivanje i dokazivanje na tržištu
Preduzetničke osobine

6. Fleksibilnost i adaptabilnost

 Biznis treba planirati i istovremeno činiti neophodne


korekcije nakon svake veće promene u okruženju,
 Preduzetnik treba da jasno definiše svoje ciljeve,
 Preduzetnik treba da predvidi i ono što se u biznisu
obično smatra teško predvidivim
Preduzetničke osobine

7. Realni optimizam

 U svim, i na izgled nepovoljnim okolnostima,


preduzetnik traži potencijalne šanse,
 Preduzetnim treba da uvek definiše realne ciljeve i
načine njihovog ostvarenja,
 Uvek operiše realnim pretpostavkama i
perspektivama
Preduzetničke osobine

8. Sposobnost komuniciranja

 Svojom idejom preduzetnik komunicira jasno i sa


velikim entuzijazmom,
 Preduzetnik mora da shvati krajnji cilj
komuniciranja
Preduzetničke osobine

9. Spremnost na velika odricanja i totalnu


posvećenost poslu

 Preduzetnici žive s uspehom i neuspehom svog


biznisa,
 Spreman je na velika odricanja,
 Spreman je da se bori sa brojnim problemima koji
prate njegov biznis
Preduzetničke osobine

10. Preuzimanje rizika

 Preduzetnik prihvata činjenicu da otpočinjanje i


upravljanje biznisom podrazumeva elemente rizika,
ali on upravlja rizikom,
 On definiše nivo prihvatljivog rizika i pokušava da
shvati šta dobija, a šta gubi ako rizikuje
Preduzetničke osobine

11. Istrajnost i upornost

 Mala je verovatnoća uspeha preko noći,


 Preduzetnik nikada ne odustaje od realizacije
određene ideje, sve dok veruje da postoje značajne
tržišne mogućnosti za njegov proizvod / uslugu
Preduzetničke osobine

12. Akciona orijentisanost

 Kritični momenat nastupa onda kada treba u praksi


realizovati određenu ideju,
 Uspeh je ostvarenje svakog cilja, bez obzira da li je
on veliki ili mali
Inovacije i preduzetništvo

 Inovacije i preduzetništvo
 Šta je to inovacija?
Inovacija (lat. innovatio – novina, novotarenje,
menjanje...) – u proizvodnji: uvođenje novih
konstrukcionih, tehnoloških i organizacionih
rešenja, kao rezultat tehničkog i organizacionog
progresa...
Inovator, lat. innovare – uvoditi nešto novo,
menjati...
Inovacije i preduzetništvo

 Svrsishodne inovacije
 Inovacije-specifični instrumenti preduzetništva koji
kreiraju resurs!
 Pre jednog stoleća, mineralna ulja, boksit, ruda
aluminijuma... nisu predstavljali resurse...
 Penicilinska plesan je bila “štetočina”, a ne
“resurs” – A.Fleming
 Kupovna moć kao rezultat kreacije inovativnih
preduzetnika (kupovina na otplatu - primer
američkih farmera s početka 19. veka)
Inovacije i preduzetništvo

 Kontejner – karoserija kamiona premeštena na


teretni brod (povećanje produktivnosti pomorskog
saobraćaja, rast svetske trgovine),
 Udžbenik – pedagogija, sistemska obuka,
 Menadžment kao “korisno znanje” koje čoveku
omogućava da okupi produktivne pojedince, različitih
nivoa i stručnosti da rade zajedno u organizaciji –
inovacija ovog stoleća!
 Menadžment – kao socijalna inovacija (bolnica) imala
je veći uticaj na zdravstvenu zaštitu od bilo kojeg
direktnog otkrića u medicini.
Inovacije i preduzetništvo

 Inovacija – socijalni i ekonomski; tehnički pojam


 Inovacija – primena moguće koristi od raspoloživog
resursa,
 Inovacija – nosilac promena
 Preduzetnik (uvek):
 Traži promene,
 Odgovara (reaguje) na njih, i
 Koristiih kao mogućnosti
Inovacije i preduzetništvo

 U kontekstu promena, moguće je praviti razliku


između:

 “reaktivnog” preduzetništva – najpasivnija varijanta


preduzetničkog ponašanja; svi konkurenti su približno iste
snage; ne poseduju sposobnosti za radikalnije promene i
poteze – adaptiranje novonastalim promenama u okruženju
 “proaktivno” preduzetništvo – aktivnija varijanta
preduzetničkog ponašanja; bazira na verovanju da
preduzetnik treba, ne samo da se prilagođava promenama,
već i da ih sam kreira/izaziva.
Inovacije i preduzetništvo

 Preduzetnik kao:

 Inovator,

 Imitator, adaptor – “kreativna imitacija”

 Aplikator

 Realokator
Inovacije i preduzetništvo

 Fenomen svrsishodnih inovacija (P.Drucker) – njihovi


izvori su:
 Izvori koji proizilaze iz nečeg neočekivanog (bolnička oprema)
 Izvori koji proizilaze iz nepodudarnosti stvarnosti kakva jeste
i kakva bi trebalo da bude (zdravstveno osiguranje)
 Izvori koji se temelje na potrebama procesa rada (Kodak film)
 Izvori koji proističu iz promena koje zainteresovane zatiču
nespremne (“Rols-Rojs” – “Ford”)
 Izvori koji proističu iz demografskih promena (teen trendovi,
univerziteti...)
 Izvori koji proističu iz promena u shvatanjima, ponašanju i
mišljenju (primer City bank-žensko preduzetništvo)
 Izvori koji proističu iz novih spoznaja, znanja (binarna teorema-
kompjuteri; “žakard” kartica...)
Kako obezbediti kapital

Načini obezbeđenja potrebnog kapitala


o Lična sredstva,

o Porodica / prijatelji,

o Bankarski krediti,

o Kreditne (štedno-kreditne) zadruge,


o Državne institucije
o Krediti dobavljača,
o Venture capital (rizični kapital)

o Angels
Kako obezbediti kapital

 Venture (rizični) kapital

 Finansiranje putem deoničkog kapitala


 Podrazumeva stalnu pomoć u menadžmentu
 Obezbeđuje superiorni povraćaj uloženog kapitala
 Zahteva strpljenje
Kako obezbediti kapital

a) Finansiranje putem deoničarskog kapitala


 20-40% udela u preduzeću
 Retko većinski udeo, ali udeo mora biti dovoljno veliki da ima
uticaja na ostaje deoničare, ali ne suviše veliki da se od
investitora pretvori u operativca
 Udeo mu omogućava da: učestvuje u raspodeli profita, u
donošenju odluka u vezi sa menadžmentom i strategijom
kompanije, kao i sva prava koja proističu iz suvlasništva u
kompaniji.
Kako obezbediti kapital

 Učestvuje u menadžmentu
 Po pravilu ne želi da učestvuje u upravljanju
organizacijom
 Ako su dva ili više ulagača u kompaniju, onda će
rizični kapital biti najveći pojedinačni kapital, te će
se zahtevati informacije o poslovanju,
 Oblasti “znanja” : marketing, strateško upravljanje
i finansije
Kako obezbediti kapital

c) Superiorni povraćaj uloženog kapitala


 Vrednovanje investicionih (preduzetničkih) poduhvata –
samo 2-5% ponuđenih se finansiraju

 Mnogi rizični kapitalisti tvrde da im se uloženi kapital


utrostruči posle tri, ili upetostruči posle pet godina

d) Strpljenje

 Rizik / povraćaj (politička stabilnost, povoljn aekonomska


klima, poreska politika, podsticanje preduzetništva
Država i preduzetništvo

Država i preduzetništvo

 Uloga države u podsticanju preduzetništva


 Danas, u većini država postoji vrlo široka paleta
raznih oblika, programa i izvođača (service providers)
MSPP sektoru
 To su obično: država, lokalne i regionalne vlasti,
NGOs, i komercijalni ponuđači poslovnih usluga.
Država i preduzetništvo

 Neki primeri oblika (i nosioca) preduzetničke podrške


 SAD (nefinansijski oblici podrške)
• SBA – Small Business Administration: nezavisna, federalna
agencija, osnovana 1953. godine; do sada je pružila 9 mil.
različitih oblika podrške i ima 110 kancelarija,
• SBDC- Small Business Development Centre: 1977, prisutni na
700 lokacija; programi savetovanja (funkcionalne oblasti u
svim fazama životnog ciklusa); osposobljavanje (javne
nabavke, internacionalizacija poslovanja, tehnološki transfer)
• SBI – Small Business Institutes: podrška specifičnim ciljnim
grupama (studenti, na primer), pod nadzorom savetnika;
nekad su ti i penzionisani poslovni ljudi...
Država i preduzetništvo

 Neki primeri oblika (i nosioca) preduzetničke podrške


 SAD (finansijski oblici podrške)
• SBA – garancije za kredite: i do 90% vrednosti kredita;
mikrokrediti (do 50.000$); često za specifične ciljne grupe:
građevinska preduzeća, preduzeća sa sezonskim
poteškoćama, high-tech, za ekološke projekte...
• SBA – krediti za određene ciljne grupe: vojni veterani,
invalidi, preduzetnike iz “pogođenih” područja, žene
preduzetnike...
• Javne nabavke – neposredno od MSP i za kooperaciju MSP i
velikih preduzeća na javnim nabavkama
• Internacionalizacija poslovanja – izvoz, transfer know-how
Država i preduzetništvo

 Neki primeri oblika (i nosioca) preduzetničke podrške


 Evropa (RZ-EITs)
• Zaostajanje u razvoju preduzetništva i problemi zaposlenosti
• Ekstenzivna mreža organizacija za podršku u kojima se
programi EU nadovezuju na lokalne, regionalne i državne
programe s osnovnim ciljem pospešivanja privrednog rasta i
zapošljavanja
• Diferenciraju se dva područja delovanja:
a) Programi podrške povezani sa tržištem radne snage i
nezaposlenošću (programi samozapošljavanja), i
b) Preduzetnička infrastruktura i podsticaj edukacije /
obrazovanja preduzetnika
Država i preduzetništvo

Trougao podrške novim i malim preduzećima

Strategija razvoja MSP


(politika)

Potrebe MSP:
MSP Nova, preduzeća u razvoju, izvoznici,
tehnologija…

Programi
Institucije podrške
savetodavnih usluga
Država i preduzetništvo

 Strategije / politike razvoja MSPP sektora


 Primer Srbije
 Strategija razvoja MSPP sektora za period 2003-2005
• Elementi i ciljevi Strategije
• Prioriteti
• Način implementacije
• Akcioni planovi
Država i preduzetništvo

 Značaj savetodavnih usluga za podsticaj i razvoj


preduzetništva,
 Budućim preduzetnicima i MSP, zbog njihove veličine,
izolacije i neiskustva, često nedostaje odgovarajući
pristup važnim informacijama i resursima (posebno
finansijama i tehnologiji)
 Nedostatak tržišno determinisanih savetodavnih
usluga u mnogim zemljama u tranziciji / SCG
Država i preduzetništvo

 Dosadašnja iskustva pokazuju da su oblici pomoći


koju preduzetnici trebaju vrlo različiti i da, pre svega,
zavise od:
 Stepena obrazovanja i poslovnog iskustva
preduzetnika,
 Ličnih sposobnosti i mogućnosti preduzetnika,
 Prirode aktivnosti i granskih karakteristika,
 Nivoa poslovne organizacije,
 Faze razvojnog (životnog) ciklusa preduzeća (početna
faza, ekspanzija…)
 Raspoložive preduzetničke infrastrukture…
Država i preduzetništvo

 Prema našem iskustvu, identifikovane su najvažnije


kategorije savetodavnih usluga:
 Finansije: pristup, upravljanje... u ranoj i / ili razvojnoj fazi
poslovne akivnosti,
 Podrška u razvoju biznis plana,
 Pravne usluge (registracija, ugovori, druge pravne usluge),
 Marketing usluge (informacije o tržištu, istraživanje tržišta,
kontakti u prodaji, saveti ili kontakti u distribuciji...poslovni
prostor, proizvodna oprema),
 Preduzetnička obuka i obuka u menadžmentu,
 Povezivanje sa drugim MSP i internacionalizacija poslovnih
aktivnosti...
Država i preduzetništvo

Šta treba znati/poštovati pri osnivanju i razvijanju


institucija za podršku MSPP sektoru?

 Relativna veličina države


 Gustoća naseljenosti,
 Broj registrovanih i aktivnih preduzetničkih jedinica,
 Njihovu razvijenost i strukturu,
 Razvijenost saradničke kulture preduzetnika sa
spoljašnjim organizacijama (korišćenje i plaćanje
usluga)
 Raspoloživi resursi (iskustva, znjanje...)
 Strategije/politike podrške...
Država i preduzetništvo

Kako treba da izgleda delotvorna organizacija pomoći i


podrške MSPP sektoru?

 Relevantna pomoć (pravi oblici u odnosu na potrebe);


usmerena prema problemima i prilikama - akcijski
usmerena,
 Lako dostupna; brza i uvek na raspolaganju,
 Dostupna (u odnosu na platežnu moć preduzetnika),
 Lokalna (blizu sedišta preduzeća); poznata institucija,
 Lakoća razumevanja, neformalna (bez prevelike
birokratije), neslužbena (element ličnih kontakata)...
Država i preduzetništvo

 Ključna pitanja/dileme:

 Da li država (i donatori) treba da intervenišu ili ne?


 Ukoliko intervenišu, do koje mere i kako postići
efikasnost?
 Uključivanje privatnog sektora u pružanju usluga,
 Održivost, povlastice i naplaćivanje,
 Obim pruženih usluga
Država i preduzetništvo

 Neki izazovi/preporuke (1):

 Osmisliti i pružiti savetodavne usluge (intervenisati) u


delovima tržišta gde nedostaju takve usluge,

 Upravljati savetodavnim uslugama/programima kao


komercijalnim entitetima,

 Izgraditi savetodavne usluge na osnovu jasne


identifikacije potreba MSP i u svim regionima
obezbediti fleksibilan obim usluga, koji se može
prilagoditi promenljivim potrebama.
Država i preduzetništvo

 Neki izazovi/preporuke (2):

 Uključiti privatni sektor u pružanje savetodavnih


usluga i obezbediti da privatni sektor pruža ove
usluge na dugi rok,

 Težiti održivosti u kreiranju savetodavnih usluga i


posebno obezbeđenju različitih izvora za njihovo
finansiranje,

 Upravljati procesom selekcije, obuke i nadzora


zaposlenih na pružanju savetodavnih usluga.
Institucionalna infrastruktura.. u Srbiji

Vlada
Resorna miinistarstva Agencije za
Asocijacije razvoj
preduzetnika MSPP sektora

PKS Donatori

MSPP Nac. služba


Mikrokreditne
organizacije
sektor za
zapošljavanje

Banke APR

Međunarodne kreditne Univerziteti i Lokalne organizacije


I ekonomske organizacije Istraživački instituti Za podršku MSPP
Država i preduzetništvo

 Specifični oblici podrške preduzetnicima

 Poslovni inkubatori

 Tehnološki parkovi

 BIC – Business Inovation Centre


Savremeni svet preduzetništva

Poslovni - preduzetnički plan

You might also like