You are on page 1of 24

Sveučilište J.J.

Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku

Kultura i društvo
Naši obrasci ponašanja

Akad. godina 2016./2017.


Koju od sljedećih definicija kulture preferirate?

1. Objektivni vidljivi predmeti (artefakti) poput obreda,


praznovjerja, heroja, mitova, simbola i tabua.
2. Osnovne istine o identitetu i odnosima, vremenu i prostoru,
načinu razmišljanja i učenja, načinu rada i organiziranje, te
načini komuniciranja.
3. Ideali koje dijele članovi skupine a uz koje su vezane jake
emocije
4. ‘Ispravno ili krivo’ raditi stvari. Pravila po kojima ljudi žive u
praksi.
5. Subjektivne orijentacije ponašanja kako raditi stvari na jedan
način radije nego na drugi. Orijentacije su najprimjetnije u
stilovima odnosa prema ljudima i stvarima, razmišljanju ili
učenju, organizaciji ili radu i stilovima komuniciranja.
Kultura i društvo
• Društvo i kultura su povezani pojmovi jer društvo stvara kulturu,
a kutura društvo (bez društva nema kulture i obratno).
• Ljudi kulturu uče da bi postali sposobni za život u društvu za
razliku od životinja čija je društvenost biološki determinirana.
• Možemo sa sigurnošću tvrditi da je kultura sve ono što je
čovjek ostvario, prihvatio kao vrijednosti: zakoni, moral, religija,
književnost, običaji.
• Santa ledenog brijega:
– Ponašanja
– Uvjerenja
– Vrijednosti i način razmišljanja
• Ako znamo tuđe vrijednosti možemo objasniti njihovo
ponašanje.
• Ako je njihovo ponašanje drugačije od našega, često ga
opisujemo subjektivno i negativno.
Karakteristike kulture
• Kultura je zajednička.
– Predstavlja kolektivni okvir referenci; načini na koji organiziramo život u
određenom društvu.
– Tri stvari nas ‘ujedinjuju’ kao ljude:
• urođene sposobnosti: smijanje, plakanje itd.
• naučena ponašanja: pripadnost
• jedinstvenost: svatko je poseban na svoj način

• Kultura se prenosi s generacije na generaciju.

– Nasljeđe = ostavština prošlih generacija za dobrobit budućim


generacijama; sva ponašanja, vrijednosti i slični atributi koje smatramo
fundamentalno važnima.
– Učimo od djetinjstva bez da smo svjesni toga: znamo što znači biti
suprug ili supruga, kako se odnositi prema starijima, kako odgajati
djecu itd.
• Kultura se uči.
– Mi smo rođeni bez ikakvog znanja: refleksi pomažu preživjeti
u konfuznom svijetu; ‘konfuzija’ traje cijeli život samo u
promijenjenim okolnostima.
– Rođenjem pripadamo kulturološkoj sredini, a
podizanjem/odgojem nas uče znanjima, znanjima vještinama,
normama i obrascima ponašanja.
– U „praksi”: ako se u vašoj obitelji govori tiho i vi ćete govoriti
tiho; ako ste taktilni i vi ćete biti taktilni...
– Neformalno učenje odvija se kroz interakcije, uočavanjem i
imitacijom.
Edward T. Hall: Hidden Dimension

• Kulturu možemo naučiti i kroz neprimjetne/neuočljive kanale:


– Tišina
– Prostor
– Kontakt očima
– ...
• Primjeri:
– Opominjanje djece za neprikladne izjave uči pristojnosti,
emptiji itd.
– Upozorenje da se pruži ruka pri upoznavanju je učenje
dobrih manira;
– Japanska djevojčica koja promatra ceremoniju čaja uči o
strpljivosti, tradiciji i sl.
– ...
• Kultura se uči kroz poslovice.
– Maksime, narodne poslovice i sl. predstavljaju ‘mudrosti’
koje pomažu da se ponašamo na određeni način.
– Na lagan, koloritan i lako pamtljiv način šalju poruke:
• De gustibus non disputandum est – svatko ima svoj
ukus; ne nameći svoj ukus drugima; dozvoli da se
nekome nešto ne sviđa ...
• Tko rano rani, dvije sreće grabi! – lijenost te neće daleko
dovesti...

– Izreke i poruke: izabrani primjeri iz svijeta


• Kultura se uči kroz priče, mitove i legende.
– Narativne konstrukcije čine središnji dio ljudskog svjesnog iskustva.
– Folklor učvršćuje naše vrijednosti: Pinoccio i dugi nos, odvažnost
Kolumba, Robn Hood i pomoć siromašnima (...)
– Nadljudski junaci: Grci i Heraklo, Živodi i Samson, Norvežani i Thor
...
– Rodne i klasne konstrukcije:
• Katniss: heroina
• Suština: bave se kozmičkim pitanjima o svijetu kao cjelini.

• Kultura se uči putem umjetnosti.


– Kinezi gledaju na umjetnost kao na način podsjećanja ljudi na
vrline iz zlatnih razdoblja prošlosti.
• Motivi slika šalju kulturne poruke:
– Kineska, južnoamerička, islamska, europska umjetnost
• Kultura je dinamična.

– Kultura se mijenja ...


• inovacijom pronalazak novih oruđa;
• difuzijom – posuđivanje (širenje) kulturnih
elemenata;
• kulturnim gubitkom -npr. jezika, običaja…
• akulturacijom - u susretu različitih kultura pr.
Indijanci i Europljani, pobjeđuje tehnički jača
kultura
Procesi koji utječu na promjene (elemenata)
kulture

• Uzroci dvostruki:
– Unutarnji uzroci: bolesti i epidemije, prirodne katastrofe,
građanski ratovi, iseljenja…
– Vanjski uzroci: meduržavni ratovi, seobe naroda, promjena
klime
• Vrlo često čujemo da je neki kulturni element autohton i
autonoman.
• Neki kulturni elementi prelaze iz jedne kuture u drugu: pizza,
coca cola itd.

Tko su glavni prijenosnici kulture:


a. U prošlosti?
b. Danas?
Elementi kulture

Jezik Religija
Verbalni i neverbalni
Vrijednosti i
stavovi

Maniri i
Društvene Kultura običaji
institucije

Materijalni elementi
Obrazovanje
Estetika
Jezik
• Jezik pomaže u prikupljanju informacija i vrednovanja.
• Jezik omogućuje pristup lokalnoj zajednici.
• Jezične sposobnosti su sve važnije za komunikaciju
poduzeća.
• Jezik omogućuje više od sposobnosti komuniciranja
jer nadilazi mehaniku i obuhvaća tumačenje konteksta
koji mogu utjecati na poslovanje.
Neverbalni jezik

• Vrijeme
• Prostor
• Materijalna imovina
• Obrasci prijateljstva
• Poslovni sporazumi
Najpopularniji jezici u svijetu

1. Mandarinsko-Kineski: 882 milijuna ljudi


2. Španjolski: 325 milijuna ljudi
3. Engleski: 320 milijuna ljudi
4. Arapski: 206 milijuna ljudi
5. Hindu: 181 milijun ljudi
6. Portugalski: 178 milijuna ljudi
7. Bengalski: 173 milijuna ljudi
8. Ruski: 146 milijuna ljudi
9. Japanski: 128 milijuna ljudi
10. Njemački: 96 milijuna ljudi

Izvor:
http://punkufer.dnevnik.hr/clanak/putovanja/savjeti-za-putovanja/najjaci-jezici-i-najbrojnije-religije-svijeta---335974.html
Izgubljeni u prijevodu: izabrani primjeri

• Ford u Belgiji:
• "Every car has a high-quality body."
– Prijevod slogana: Svaki auto ima visoko kvalitetne leševe
u sebi.
• KFC u Kini (kasne 1980-te):
– Poznati slogan „Finger -lickin’ good” (za prste polizati)
preveden s „Pojedite si prste”.

Izvor:
http://www.businessnewsdaily.com/5241-international-marketing-
fails.html#sthash.5o34Jtq8.dpuf
Religije svijeta

1. Kršćanstvo: oko 2,1 milijardi vjernika


2. Islam: oko 1,5 milijardi vjernika
3. Hinduizam: oko 900 milijuna vjernika
4. Kineska tradicionalna religija: oko 800 milijuna vjernika
5. Budizam: oko 500 milijuna vjernika
6. Narodne (etničke, tradicionalne) religije: oko 300 milijuna
vjernika
7. Afričke tradicionalne religije: oko 100 milijuna vjernika
8. Sikizam: oko 20 milijuna vjernika
9. Spiritizam: oko 15 milijuna vjernika
10. Judaizam: oko 14 milijuna vjernika
11. Scijentologija: oko 500.000 vjernika
Vrijednosti i stavovi

• Vrijednosti i stavovi su pretpostavka ljudskom ponašanju.


• Često proizlaze iz vjerskog uvjerenja:
– Tibetanci: protivnik materijalnog bogatstva vs. Amerikanci
zagovornici materijalnog bogatstva.
Zapadna
civiliziacija?! Vrijednosti i stavovi

Američke vrijednost Alternativna vrijednost Function Affected


Pojedinac može utjecati na Život slijedi predodređen put Planiranje i datumsko
budućnost utvrđivanje obveza
Moramo naporno raditi kako Težak rad nije preduvjet
Bi ostvarili svoje ciljeve za uspjeh Motivacija i sustav
nagrađivanja
Obveze se trebaju poštivati Konflikt je nadmoćan obvezi Pregovaranje i pogađanje

Trebamo učinkovito koristi Rasporedi su važni, ali samo u Kratkoročno i dugoročno


(svoje i tuđe) vrijeme Odnosu na prioritete planiranje
Primarna predanost zaposlenika Zaposlenikova primarna Lojalnost, predanost i
je prema organizaciji predanost je prema obitelji motivacija
Najbolje kvalificirana osoba bi Obiteljska pitanja i prijateljstvo Zapošljavanje, promocije
Trebala dobiti najbolju poziciju mogu utjecati na zapošljavanje regrutacija, izbor
18
Maniri i geste

• Poznavanje manira i gesta dio su komunikacijskih


vještina
– razumijevanje različitih načina razmišljanja
– poznavanje i uvažavanje zemlje domaćina
– prepoznavanje procesa odlučivanja i uloga osobnih
odnosa i osobnosti
– raspodjela vremena za pregovore
• U manire i geste ulazi: način pozdravljanja, javaljanja na
telefon, odijevanja, gestikulacije prilikom (raz)govora itd.

19
Poslovno odjevanje: business dress code

• Način na koji se odijevamo ostavlja izuzetan trag na ljude


koje susrećemo profesionalno.
• Odijevanje je oblik komunikacije: odjevni stil utječe na
formiranje prvog dojma i uspješnost našeg poslovanja.

• U međunarodnoj poslovnoj zajednici vrijede tri osnovna


pravila odijevanja:
– Formal Dress: formalna odjeća
– Business Casual Dress Code: poslovna ležerna odjeća
– Casual Dress Code: ležerna odjeća
Materijalna kultura

• Materijalna kultura se odnosi na rezultate tehnologije i


izravno je povezana s načinom na koje društvo organizira
svoju gospodarsku aktivnost.

• Očituje se u dostupnosti i prikladnosti osnovne


ekonomske, socijalne, financijske i marketinške
infrastrukture za međunarodno poslovanje u tržištu.
Elementi materijalne kulture

Materijalna kultura

Financijska i
Ekonomska Društvena
marketinška
infrastruktura infrastruktura
infrastruktura

Stanovanje Istraživačka
Promet Energija Zdravlje Banke
poduzeća

Komunikacija Obrazovanje

22
Estetika
• Estetika se odnosi na poimanje lijepog te pitanje dobrog ukusa
u jednoj kulturi.
• Pronalazi se u raznim područjima – književnosti, dramskoj
umjetnosti, slikarstvu, bojama itd.
• Primjeri:
– Razlike u glazbi (iritantno vs. ugodno)
– Razlike u boji (bijela boja: žalost vs. veselje)
– Razlike u poimanju (ljudske) ljepote (mršavo vs. debelo)

• Standard ljepote za žene u svijetu:


https://www.youtube.com/watch?v=RT9FmDBrewA
• Standard ljepote za muškarce u svijetu:
https://www.youtube.com/watch?v=tneKwarw1Yk
Obrazovanje

• Obrazovanje se odnosi na prijenos vještina, ideja, stavova kao i


usavršavanje u pojedinim disciplinama.
• Obrazovanjem se mogu prenositi kulturne ideje ili se može koristiti
kao katalizator promjena.
• Obrazovanje nije dostupno svima i svuda jednako:
– Na primjer, UNESCO redovito prikuplja informacije o obrazovanju:
12% djece se obrazuje u Etiopiji vs. 97% djece u SAD-u

You might also like