1. tvorevine čoveka, a ne prirodne pojave 2. odnose se na suštinske osobine predmeta 3. izražavaju pojmove, a ne čulne predstave. Razlike jezičkih od drugih vrsta simbola Reči da ne moraju biti slične objektima koje označavaju. Kod drugih vrsta simbola nalazimo takvu sličnost (sličnost oblika, boja, perspektive, strukture). Npr. crtež kruga predstavlja sličnost različitih oblika koje nalazimo u prirodi, a reč “krug” ili the circle ili Der Kreis s tim oblicima nemaju nista zajedničkog. Onomatopejske reči predstavljaju izuzetak (“zviždanje”, ”jaukanje”). Karakteristike jezika Jezički izrazi imaju relativno samostalno, fiksirano značenje Mogu se menjati i međusobno spajati po utvrđenim sintaksičkim pravilima Ima svoj rečnik, gramatiku i sintaksu Jedna reč se može uvek zameniti drugom (sinonimom) ili grupom reči (definicijom) Značenje svake reči se može jezički izraziti da ga svako može naučiti. Definicija jezika Specifičan sistem simbola koji imaju utvrđeno značenje, koji se mogu menjati, međusobno spajati i zamenjivati po odredjenim pravilima i ne moraju biti obavezno slični objektima koje označavaju. Funkcije jezika 1. OBAVEŠTAJNA FUNKCIJA Mi najčešće govorimo i pišemo da bismo druge o nečemu obavestili, opisali neko stanje stvari. Npr. “Filozof Kand je bio malog rasta, ravnih grudi, s jednim neznatno deformisanim ramenom.” 2. EKSPRESIVNA FUNKCIJA Često se služimo jezikom da bi smo izrazili osećanja, druge u nesto ubedili, od njih nesto zahteveali, ili ih zamolili. Česta je ekspresivna funkcija jezika (izražavanje osećanja i misli). Npr. “Živeo!”, “Bravo!”, “Skandal”. Imperativi 3. ZAPOVEDNA FUNKCIJA jezika je u cilju delovanja na druge ljude da obave neku određenu radnju ili da se ponašaju na neki određeni način. Npr. “Zatvori prozor!”, “Sklonite se s puta!” itd. Često se otvoreni zahtev zamenjuje blažim frazama sugeriranja (vaspitači). Npr. “Dobro dete ne šara po zidovima.” Ubeđivanje Najrazličitije oblike ubeđivanja naći ćemo u jeziku reklama, gde nas ne obaveštavaju ni o čemu već pokušavaju da utiču na nas da bi smo kupili neki proizvod. Npr. “Ova kolonjska voda je proizvedena “specijalno za vas”. ” Sličnu pojavu nalazimo na terenu političke propagande. Svrha im nije da obaveste već da izazovu odobravanje ili osudu nekog političkog sistema. 4. USPOSTAVLJANJE I ODRŽAVANJE DRUŠTVENIH VEZA Jezik često nema ni jednu od navedenih funkcija već služi isključivo za održavanje i jačanje društvene kohezije. Takvu ulogu vrše učtive fraze: “Kako ste?” “Milo mi je sto smo se upoznali.” Naučni jezik
Za naučni jezik je karakteristična težnja da
se jezički simboli upotrebljavaju prvenstveno radi označavanja činjenica. U njemu je informativna funkcija izražena do maksimuma. Zaključak
Jezik može imati 4 različite funkcije:
1. da obavesti o činjeničnom stanju 2. da izrazi osećanja 3. da utiče na ponašanje drugih 4. da uspostavi i učvrsti društvene veze. Odgovorite na pitanja: 1. Šta je jezik? 2. Razlike jezičkih od drugih vrsta simbola? 3. Koje funkcije može imati jezik? 1. Šta je jezik? Sistem simbola koji imaju utvrđeno značenje, koji se mogu menjati, međusobno spajati i zamenjivati po odredjenim pravilima. 2. Razlike jezičkih od drugih vrsta simbola? Reči da ne moraju biti slične objektima koje označavaju. 3. Koje funkcije može imati jezik? Jezik može imati 4 različite funkcije: 1. da obavesti o činjeničnom stanju 2. da izrazi osećanja 3. da utiče na ponašanje drugih 4. da uspostavi i učvrsti društvene veze.