• Rođen je 30.marta 1853 • jedan je od trojice najvećih slikara postimpresionizma i jedan od najcenjenijih slikara uopšte • Bio je takođe jedan od najorginalnijih i najtemperamentnijih modernih evropskih slikara • Poreklom je iz Holandije, bio je teolog i sveštenik u rudniku i slikao je rudare tamnim mrkozelenim bojama • Posle kratke pariske impresionističke faze kada rasvetljava paletu i napušta socijalne teme, Van Gog odlazi u Arl, na jugu Francuske, gde započinje njegov arlezijski period. Kopirao je Milea, Gogena i Lotreka. • Najčesšće je slikao: mrtvu prirodu, pejzaž, enterijer i portrete • Izvršio je veliki uticaj na modernu umetnost • Intenzivno je koristio crvenu i zelenu boju • Crtao je expresivna dela, prodorne snage, građeno na osnovu odnosa široko postavljenih bojenih ploha uznemirene frakture koja u svom uskovitlanom kretanjiu prati oblik predmeta čvrstih kontura • Na slikama odražava neposredna psihička stanja u širokoj skali raspoloženja • Nije bila tajna da se godinama borio sa anaksioznošću i mentalnim problemima a u borbi sa njima nije mu pomagalo što je uživao u alkoholu i opojnim drogama • 29. jula 1890 oduzeo je sebi život, pucajući sebi u grudi u 37 godini AUTOPORTRET SA LULOM I ZAVOJEM NA UHU SELJACI JEDU KROMPIR ZVEZDANA NOĆ SUNCOKRETI KAFANA NOĆU
"Soba je krvavocrvena i tamnožuta, u sredini je zeleni bilijar i četiri svetiljke limunove
boje, koje bacaju narandžastozelenu svetlost. Svuda se bore najrazličitije zelene i crvene boje: u sitnim likovima protuva koje spavaju, u praznoj i žalosnoj sobi... Pokušao sam da crvenim i zelenim izrazim strašne strasti ljudske duše." - piše svom bratu Teu u Parizu SPAVAĆA SOBA
Nastala je u oktobru 1888, krajem te godine, Van Gog je počeo da
pati od ozbiljnih psihičkih problema, a naredne godine je samovoljno otišao u sanatorijum u Sen-Remiju, gde je ostao godinu dana i naslikao 150 slika, uključujući neka od najvećih remek-dela. IRISI PORTRET DR. GACHELA ŽITNO POLJE SA ČEMPRESIMA AUTOPORTRET BEZ BRADE
Frankenštajnova majka: Agonija i smrt Aurore Rodriges Karbaljejre u vreme vrhunca nacionalkatoličke Španije, Duševna bolnica u Sjemposuelosu, Madrid, 1954–1956.