PSIHOSOCIJALNA

REHABILITACIJA
INVALIDA
• Psihosocijalna rehabilitacija invalida
relativno je nov pristup ili oblik nastojanja da
se pomogne ljudima s tjelesnim, emotivnim
ili intelektualnim nedostacima.

• Javlja se sredinom 20-og st. (poslije II

svjetskog rata)

• Kurativni - ameliorativni proces

 VRSTA ONESPOSOBLJENOSTI

• Tjelesna - oštećenja lokomotornog

aparata i senzornih organa

• Duševna - mentalno retardirane osobe

• Kronične bolesti – (lokomotorni, CNS ili

krvožilni sustav)
• Onesposobljenost = invaliditet = hendikep

• ‘in-valid’- ’disabled’ – special needs

 IZVORI NEGATIVNIH STAVOVA I
PREDRASUDA PREMA INVALIDIMA

Glavni izvori negativnih stavova su:

Sociokulturni uvjeti sredine
Psihodinamski mehanizmi
Estetska odbojnost
Doživljaj invaliditeta kao kazne za grijeh
Percepcija invalida kao pripadnika nepoželjne
manjine
 PROCESI PRILAGODBE NA
INVALIDITET
• Prilagodba (adaptacija) na invaliditet može
biti optimalna, pozitivna i
samoaktualizirajuća ili negativna u vidu
ogorčenog povlačenja, povećane
agresivnosti prema sebi i drugima, trajne
nesreće i patnje

• Reakcije na invaliditet značajno ovise i o

ekonomskoj situaciji i zanimanju invalida
 MEHANIZMI SUOČAVANJA

• mehanizmi poricanja ili umanjivanja

ozbiljnosti oštećenja/bolesti

• traženje relevantnih obavijesti i učenje o

samom invaliditetu ili specifičnom gubitku
funkcija

• traženje potpore, ohrabrivanja i emotivne

potpore od obitelji, prijatelja i stručnih osoba
• Učenje specifičnih vještina vezanih uz
invaliditet (upotreba invalidskih kolica,
proteza, štaka i drugih pomagala)
• Odabir određenih dostižnih, ograničenih
ciljeva
• Traženje alternativnih rješenja i priprema na
različite teškoće koje donosi
onesposobljenost ili gubitak funkcija
• Pronalaženje općeg cilja u životu
 STRATEGIJE I POSTUPCI U
PSIHOSOCIJALNOJ REHABILITACIJI

• Proces prilagodbe odvija se kroz nekoliko

faza:
• Faza šoka i povećane tjeskobe
• Faza poricanja
• Faza srdžbe, ogorčenosti, agresivnosti
• Faza depresije i tugovanja
• Glavni ciljevi psihosocijalne rehabilitacije:
• U radu s invalidima treba se usmjeriti na
korištenje njihovih sposobnosti,a ne na
nadoknađivanje njihovih nedostataka
• Invalide treba poučiti vještinama potrebnim za
samostalan i produktivan život!
• Poticati samoodređenje (prepustiti im da
sami odluče što žele raditi i kako žele živjeti )
• Treba izraditi individualizirane planove
rehabilitacije, koji će uzeti u obzir njihove
sposobnosti, osobine ličnosti, interese i
vrijednosti i usmjeriti ih na rad i
zapošljavanje, što je primarni zadatak
profesionalne rehabilitacije invalida