Univerzitet u Tuzli

RGGF u Tuzli

Pješačke staze drumskih i željezničkih mostova

student:Nerminka Memić Predmet:MOSTOVI

UVOD
 UVOD

 Pored konstruktivnih dijelova, most sadrži opremu

i dekorativne elemente.
 Opremu mosta čine svi dijelovi neophodni za
udoban i siguran promet.
 Sadržaj i rješenje opreme mosta zavisi od
namjene,veličine, lokacije,klase mosta i gradiva.
 Elementi mosta mogu se konstruisati i proizvesti
kao njegovi dijelovi ili usvojiti kao gotovi tvornički
proizvodi.
 U opremu mosta spadaju i pješačke staze sa
svojim elementima kao što su ivičnjaci,odbojnici,
stubovi rasvjete,ograde,vijenci i hodnici[2].
PJEŠAČKE
 PJEŠAČKE STAZE
STAZE
 Pješačke staze su dijelovi na mostu između
ivičnjaka i unutrašnje strane ograde.

DRUMSKIH MOSTOVA
ŽELJEZNIČKIH MOSTOVA
-Pješačka staza na mostu
Pješačke staze se mogu izraditi monolitno (slika1)i
montažno(slika 2).
-Konzole pješačkih staza ne mogu biti suvišeširoke,
jer se dobijaju veliki momenti, takođe se ne može
izvesti efikasno ankerovanje u kolovoznu ploču, jer
su relativno tanke.

a) b)
c)
d)

Slika 1.

Slika 2.
Hodnici
 Hodnici
 Su dijelovi prometne plohe koji služe prometu
pješaka i/ili biciklista.
 To je složeni dio građevine i sadrži sljedeće:
-ivičnjak i vijenac mosta
-na hodnik se pričvršćuju ograde
(pješačke,odbojne,zaštitne)
-unutar hodnika se vode instalacije
-ispod hodnika se uređuje završetak
hidroizolacije kolovozne ploče
-uz hodnik se ugrađuju detalji odvodnje,slivnici
Kod projektovanja hodnika projektant mosta mora
predvidjeti:

-dovoljnu prometnu širinu za pješake i bicikliste

-prostor za smještaj i sidrenje odbojne i zaštitne
ograde
-prostor za smještaj rasvjetnih stubova
-završetak hidroizolacije ispod pješačke staze
-vezu betonskog hodnika i kolovozne ploče
-prostor za vođenje instalacija
-vezu vijenca i ivičnjaka na tijelo hodnika
Na cestama manjeg značaja(do 50km/h), izvode
se hodnici bez zaštitne odbojne ograde,gdje su
pješaci zaštićeni izradom povišenog ivičnjaka 20cm
(sl.3.).
 Na cestama sa većom projektnom brzinom
obavezna je izrada zaštitne odbojne ograde (sl.4)
sa niskim ivičnjakom do 7cm.[2]
Slika 4.
Slika 3.
Njemačke smjernice zahtijevaju izradu vijenca i
hodnika zajedno,betoniranjem u oplati,gdje vijenac
povezan sa konstrukcijom pomoću kuka koje se
ostavljaju u konzoli hodnika(sl.6.).

- Rješenja se često sastoje od hodnika u kombinaciji

betoniranja na mjestu i montažnih elemenata, tu
poteškoću pradstavlja povezivanje hodnika sa
konstrukcijom(sl.5)

Slika 5.
 Slika 6.

Prednosti njemačkog rješenja su u lakšem vođenju

izolacije i lakšem usidrenju ograde.
 Kod savremenih autocesta može se pješačka
staza izostaviti ili uraditi revizijska staza(50cm)
tada se postavi pješačka ograda koja je ujedno i
odbojna(sl.7)

Slika 7.
Oblikovanje hodnika u srednjem pojasu autoceste
ovisi o širini srednjeg pojasa.
Kada on iznosi 4m,obično se predviđa rješenje sa
dvije jednostrane odbojne ograde i revizijskom
stazom(sl.8.)

Slika 8.
Hodnik u srednjem razdjelnom pojasu na
autocestama širine 2m, sa jednom dvostrukom
odbojnom ogradom(sl.9).

Slika 9.
Vijenac je smješten na vanjskom rubu hodnika
koji bitno utiče na oblikovanu vrijednost mosta jer
se njime naknadno koriguju manje netačnosti
geometrije rasponskog sklopa.

 Visina vijenca je obično 50 do 80 cm.

 Može biti izveden monolitno,zajedno sa hodnikom
ili montažno i povezan armaturom sa hodnikom.
 U poprečnom presjeku mosta vijenac predstavlja
rubni završetak koji obezbjeđuje mehaničku
sigurnost prometa.
 To znači,da će točak koji skrene sa kolovoza, biti
usmjeren da se vrati nazad na kolovoz.
Rubni vijenac uz vanjski rub objekta na javnim
nekategorisanim cestama(sl.10)

Slika 10. Slika 11. detalj veze vijenca i

hodnika
Rubni vijenac sa komunalnim vodovima ispod
konzole(sl.13)

Slika 13.
Hidroizolacija
 Hidroizolacija
 Postavlja se o po čitavoj površini pješačke staze.
 Kod montažne izrade staze i vijenca vezu
armature treba ostvariti kroz hidroizolaciju.
 Savremena izolacija se izvodi lijepljenim trakama
i tu se mogu ugraditi tanjurasta sidra(sl.14)

Slika 14.
Tanurasta sidra se sastoje od donjeg dijela
ubetoniranog u ploču,gornjeg dijela sa petljom
armature i pričvrsnog vijka.[2]
 Kontinuitet hidroizolacije,probijene vijkom,se
ostvaruje pritezanjem vijka, pri čemu obrub steže
izolacijsku traku.
Slika 15. Slika 16.

Hidroizolacija sa jednoslojnim (sl.15) i dvoslojnim

(sl.16)bitumenskim trakama.
-Hidroizolacija konstrukcije uz rub kolovoza(sl.17)

Slika 17.
-Hidroizolacija oko otvora za oticanje vode-slivnika(sl.18)

Slika 18.
Hidroizolacija mora biti povezana sa površinama ostalih
konstruktivnih elemenata.
Radi toga se na tim površinama moraju obezbijediti fuge
širine 15-20mm koje se zapune bitumenskim smjesama.[7]

Slika 19.
 Ivičnjak
 Ivičnjak

 Ivičnjaci na našim cestama obično su montažni

betonski,a postavljaju se u sloj morta 3cm.
 Mogu biti izvedeni i monolitno zajedno sa hodnikom
sa izloženom plohom u nagibu.
 Ivičnjak je po izloženosti hemijskim agresivnim
tvarima i mehaničkim oštećenjima jedan od
najugroženijih dijelova mosta.
 Standardna dužina im je 1m, presjek 13*20cm.
 Posebnu pažnju treba posvetiti ugradnji ivičnjaka
zbog udara vozila.[2]
Ivičnjake treba dobro povezati jer slabo povezani
komadi mogu se odvojiti pri udaru vozila(sl.20).[7]

Slika 20.
Ograde
 Ograde
 Prema namjeni razlikujemo sljedeće tipove
ograda:
-pješačka ograda
-odbojna ograda
-ograda protiv buke
-ograda protiv vjetra
 Ograde štite korisnike mosta (pješake,bicikliste i
vozače)od pada s građevine.
 Obično su čelične.
 Dužina ograde obično se podudara sa dužinom
mosta, a može biti i veća.[2]
Ograde za pješake
 Najčešće su u izvedbi od čelika,sastoje se od
rukohvata usidrenih stubića i ispune(sl.21).

Slika 21.
Visina pješačke ograde varira,ali nesmije biti manja
od 100cm.
Uz biciklističke staze 120-137cm.
 Za objekte dužine veće od 20m, preporučuje se
ugradnja čeličnog užeta-zatege u rukohvat(sl.22)

Slika 22.
-Razlike među ogradama ostvaruju se oblikovanjem

ispune.
 Na mostovima gdje nije predviđen pješački
promet,za poslužnu stazu,ugrađuje se
jednostavna ograda(sl.23).[7]
Slika 23.
Ograda se ugrađuje nakon izrade pješačke staze, a
najbolje pričvršćenje ostvaruje se ubetoniranjem
stubića u otvore ostavljene u rubnom vijencu, koji
su osigurani spiralnom armaturom(sl.24).
 Slika 24.

Nakon što se ograda postavi u odgovarajući položaj

otvori se zapune betonom,a gornji sloj 2cm
epoksidnim mortom.
-Za sidrenje pješačke ograde na rubu betonskog
vijenca potrebno je najmanje 25-30cm debljine AB
presjeka.
-Ograde na mostovima sa intenzivnim pješačkim
prometom,gustom vertikalnom ispunom(12cm)
garantuje dodatnu sigurnost maloj djeci.

Rasvjetni stubovi često se postavljaju uz pješačku

ogradu ili u profilu ograde.
Njihov položaj mora biti takav da ne zadire u
pješačku stazu,pa se preporučuje rješenje sa
stubom na proširenom dijelu vijenca (sl.25).
Prostor za sidrenje obezbjeđuje se sa proširenjem
rubnog vijenca za 35cm na dužini 50cm,
50+2*35cm.

Slika 25.
Čelične odbojne ograde
 Odbojne ograde štite vozila od izlijetanja s
kolovoza na takav način da apsorbiraju energiju
udara uz kontrolisana oštećenja vozila i ograde.

 Odbojnik se u pravilu postavlja na takav način da

mu je visina gornjeg ruba 75cm nad kolovozom,
mađutim na mostovima, kada se odbojna ograda
postavlja na povišenu pješačku stazu, visina joj
je 65cm do gornjeg ruba odbojnika.

 Korisna vrijednost ograde uveliko ovisi o kvalitetu

ugradnje i sidrenja.[2]
Čeličnu odbojnu ogradu čine:odbojnici, nosivi
stubovi, distanceri, ploče za sidrenje i vijci za
sidrenje,sa maticama.

 Tipični sklopovi su projektovani i testirani na udar

vozila, pa se uzimaju po katalogu proizvođača.

 Odbojne ograde smještaju se između kolovoza i

pješačke staze.

 Stubići mogu biti različitog presjeka (npr. profil

IPE. 100), a bitno je da su načinjeni od lima
najmanje debljine 4 mm, kako bi se na spoju sa
sidrenom pločom mogli izvesti zavari debljine 3
mm.
Jednostrana čelična sigurnosna ograda za vozila
sl.26.

Slika 26.
Korisnavrijednost ograde uveliko ovisi o kvalitetu
ugradnje i sidrenja.

-Sidrenje stubova čelična sigurnosne ograde.[7]

Slika 27.
Betonske odbojne ograde
 Betonske odbojne ograde garantuju veću sigurnost
protiv pada vozila s mosta od uobičajenih metalnih
odbojnih ograde.
 Prema položaju u poprečnom smjeru objekta
razlikuju se:
-BSO na vanjskom rubu objekta
-BSO na 0,5m od ruba prometnih traka uz hodnik
 Prema načinu izrade: monolitne, montažne i
polumontažne.
 Visina betonskog dijela na objektima je 80cm,a
povećanje visine na 110cm postiže se čeličnim
rukohvatom.
Vidne površine BSO moraju biti ravne, glatke i
kompaktne bez neravnina ili oštećenja koja mogu
smanjiti otpornost na mraz i solenje.

-Otpornost na mraz i solenje može se obezbijediti i

zaštitnim površinskim premazima.

 Djelotvornost ograde ovisi o načinu sidrenja na

sklop, posebno uz rub mosta.

 Veza ograde s pločom kolovoza može se ostvariti

preklapanjem armature i naknadnim betoniranjem.
Detalj poprečnog presjeka polumontažneBSO
80cm(sl.28) i monolitne betonirane na licu mjesta
(sl.29).[7]

Slika 29.
Slika 28.
Poprečni presjek unutrašnje montažne BSO visine
82cm (sl.30).[8]

Slika 30.
Kod montažne izrade BSO veza ograde sa pločom
kolovoza može se ostvariti preklapanjem armature
i naknadnim betoniranjem(sl.31)

Slika 31.
Ograde za zaštitu od buke postavljaju se na
rubove objekata sa namjenom da se zaštite naselja
i stanovništvo u blizini AC protiv uticaja buke(sl.32)
[7]

Slika 32.
Zaštitna ograda kao dodatna mjera sigurnosti sl.33
Na ovom primjeru pričvršćena je za stubove ČSO.

Slika 33.
Antikorozivna zaštita odbojnih ograda

 Posebnu pažnju treba posvetiti antikorozivnoj

zaštiti ograda, koja može biti sa vrućim
pocinčanim i/ili zaštitnim prijemazom boje (za
odbojne ograde predlažu se isključivo pocinčani i
potom obojeni elementi)[2].
Konzola
 Konzola pješačke
pješačke staze
staze
 Površinski nosač oslonjen samo po
jednoj ivici
 Može se tretirati kao linijski nosač (prenosi
opterećenje samo u jednom pravcu)
 Posmatra se traka širine 1m
 BAB’-87 minimalni koeficient armiranja
glavnom armaturom ploče:
- 0.15%za GA 240/360
- 0.10%za RA 400/500
Kako se radi o površinskom, a ne o liniskom nosaču,
usljed spriječenosti bočnih deformacija javljaju se i
momenti u upravnom pravcu

-My=ν Mx , gde je v - Poasonov koeficijent

-BAB’87 vb=0.2

poprečna armatura treba da iznosi 20% od površine

glavne armature imajući u vidu Poasonov koeficijent
za beton.
Minimalni koeficient armiranja poprečnom armaturom
iznosi :
0.10% betonskog presjeka za GA 240/360;
0.085% betonskog presjeka za RA 400/500
Za određenu kategoriju mosta primjenjuje se
odgovarajuća računska šema opterećenja

Tabela 1.
ŠIRINE NALIJEGANJA I OPTEREĆENJE TOČKOVA TIPSKOG VOZILA
Razmak točkova na jednoj osovini je a=2,0m

Tabela 2.
TIPSKO VOZILO V600 (V300)
P = 200 kN
-Proračun konzole pješačke staze zavisi od
konstruktivnog rješenja staze i njenog položaja u
odnosu na kolovoz mosta.
-U praksi se primjenjuju sljedeća rješenja staze:
Izdignuta pješačka staza kod koje je visina ivičnjaka
h≥20cm
Izdignuta pješačka staza kod koje je visina ivičnjaka
h≤20cm
Izdignuta pješačka staza koja je odvojena od
kolovoza elastičnom odbojnom ogradom ili
armirano- betonskim parapetom
Pješačka staza u ravni kolovoza sa elastičnom
odbojnom ogradom ili armirano- betonskim
parapetom na rubu staze[1].
Proračun konzole pješačke staze kod koje je visina
ivičnjaka h≥20cm

 Mjerodavno je opterećenje točkom tipskog vozila V600, za

mostove I i II kategorije, odnosno V300 za mostove III
kategorije postavljajnem neposredno uz ivičnjak
 Preostala površina staze opterećuje se ravnomjerno
raspoređenim opterećenjem p3=5,0kN/m²

 Pored ovoga potrebno je uzeti opterćenje na ogradu.

 Pošto je visina ivičnjaka h≥20cm ne uzima se u obzir
iskakanje vozila na stazu.
Proračun ekstremnih statičkih uticaja na mjestu uklještenja

Ako zanemarimo
promjenu debljine
konzole uticaj točka
vozila V600 se
rasprostire na površinu :

b1r=b1+2dk+ds
=0,6+2dk+ds (m)
b2r=b2+2dk+ds
=0,2+2dk+ds (m)

b3=b2r+2a
Momenat od pokretnog opterećenja
 Mp, min=-(Bs-0,2)·5,0·(Bs-0,2/2 +0,2+0,3+a)-
100,0·kd·a/b3 (kNm/m)
 Tp;min=(Bs-0,2)·5,0+100,0·kd/b3 (kN/m)konzole

Momenat od stalnog opterećenja

Mg=-Σ Gi·ai (kNm/m) konzole

Tg=Σ Gi (kN/m) konzole

ai=vlastita tažina konzole(stalni teret)

kd=dinamički koeficijent za konzolu kd=1,4-0,008·ℓ

ℓ- dužina konzole
Ukupni uticaji na mjestu uklještenja

 Mmin =Mg+Mp+Mmin,og (kNm/m konzole)

 Tmax=Tg+Tpmax+Tv,og (kN/m konzole

primjer:
1) Analiza opterećenja
stalno opterećejne
 sopstvena težina konzole.......0,25·1,0·25=6,25 kN/m
 instalacije i izolacija .................................=1,0 kN/m
 pješačka staza sa ivičnjacima...0,12·1,0·25=3,0 kN/m
----------------------------------------
g=10,25kN/m

 opterećenje od ograde...............................F0=1,5kN
 opterećenje od čeone ploče.....................Fpl=1,25kN
 opterećenje od stuba rasvjete...................Fr =3,0 kN

--------------------------

Fu =5,75 kN
 pokretno opterećenje

 opterećenje od ljudske navale............p3 =5,0kN/m²

 opterećenje točkova vozila V600............P =100kN
 momenat od ograde........ ...................Mg =2,5kNm

Dinamički faktor prema DIN 1072

φ =1,4- 0,008 ·ℓ ≥ 1,0
φ =1,4- 0,008 ·2,3 =1,38

Za opterećenja drumskih mostova dinamički faktor je

uključen u zadane veličine za sve sheme opterećenja.
2) Statički uticaji
Šema opterećenja

Mg =-(5,75·2,25+10,25·2,3·2,3/2) =-35,11 kNm

Mp =-(1,0-0,18)·5·(1,0-0,18/2 +0,18+0,3+0,37)-
(100·1,38·0,37/1,45) =-40,4kNm

b2r=0,2+2·0,008+0,35=0,71m
b3=b2r+2·a=0,71+2·0,37=1,45m

Mu =1,6·35,11+1,8·40,4+1,8·2,5=133,39kNm≈133,4kNm
Qg =Σq·ai =5,75+10,25·2,25 =28,82kN
Qp =5,0·2,3+138 =149,5kN≈150kN
Qu =1,6·28,82+1,8·150 =316kN

 3) Dimenzioniranje
dimenzioniranje na savijanje
MATERIJAL MB 40
RA 400/500 hst=31cm
b 1
kh=h· Mu =31 133,4 =2,68 ka=2,62

potAa= ka·Mu/h= 2,62·133,4/31 =11,27 cm²/m

usvojeno ø 14/10 RA 400/500
stvarno Aa =15,39 cm²/m
dimenzioniranje na poprečne sile

za MB 400 -- τr =1,3N/mm²
3 τr =3,9N/mm²
5τr =6,5N/mm²

 maxτr=Qu/bo= (316·1000/1000·0,85·310)=
1,19N/mm²<τr
 (nije potrebna posebna armatura za probijanje)
Ograda mosta – momenat od ograde na konzolu pješačke
staze

 Opterećenje na ogradu
Pv =1,0 kN/m Ph =1,0kN/m
 Svođenje opterećenja na stubić

Pv̀ =Pv ·a =1·a kN/m

Ph̀ =Ph ·a =1·a kN/m
 a- razmak između stubova

Rasprostiranje opterećenja
b2=b˝,og+2dig+dk
b1=b,̀og+2dig+dk
b3=b˝,og+2l≤a
 Mv,og=-Pv̀·l/b3 (kNm/m)
Tv,og =Pv̀ (kN/m)
Mh,og=-Ph·H,og/b3
H,og=h,og+dig+d2/2
Th,og=0

Mjerodavan je veći uticaj po

apsolutnoj vrijednosti.
Proračun konzole pješačke staze kod koje je visina
ivičnjaka h≤20 cm

 Pješačke staze koje nisu osigurane odbojnim ogradama

protiv nalijetanja vozila, a čija je visina ivičnjaka manja od
20cm iznad površine kolovoza, opterećuju se pojedinačnim
opterećenjem P =50kN bez ravnomjerno podijeljenog
opterećenja sa površinom nalijeganja točka 0,3·0,3m.
Proračun konzole pješačke staze koja je odvojena od
kolovoza elastičnom odbojnom ogradom ili AB
parapetom

--Pješačka staza odvojena od kolovoza el.odbojnom ogradom


I slučaj opterećenja

-Na konzolu djeluje vlastita težina(g) i stalni teret,točak

tipskog vozila(P=100kN) ravnomjerno podijeljeno
opterećenje(p3=5,0kN/m²)na stazi i opterećenje na
ogradi(Ph i Pv).
 
II slučaj opterećenja

-Na konzolu djeluje vlastita težina(g) i ravnomjerno podijeljeno

opterećenje na pješačkoj stazi(p3=5,0kN/m²), opterećenje na
ogradi(Ph i Pv),iskakanje točka na zaštitnu traku(P=50kN) i
udar vozila u elastičnu odbojnu
Ogradu(H=100kN).
Udarac u odbojnik:
poprečno sila H na 50 cm uzdužno i na 10 cm ispod vrha
odbojnika, ali neviše od 1 m iznad kolnika uz istovremeno
djelovanje vertikalnog opterećenja.
 HRN ENV 1991-3 → H s iznosom 100 kN.
 •EN 1991-2 → četiri klase H ovisno o krutosti pričvršćenja
odbojne ograde:
A 100 kN (najslabije pričvršćenje)
B 200 kN
C 400 kN
D 600 kN (vrlo jako pričvršćenje)
 Za raspone (L)nosivih elemenata>10m,dopušteno je
smanjenje pokretnog opterećenja
p=5-0,05·L ≥ 4,0kN/m² prema HRN ENV 1991-3
p=2,5 kN/m ² prema EN 1991-2
 --Pješačka staza odvojena od kolovoza AB odbojnom ogradom
tipa”New Jersey”


šema za I slučaj opterećenja

Na konzolu djeluje:vlastita težina(g) opterećenje na

ogradu(Ph i Pv),ravnomjerno raspoređeno opterećenje
(p3=5,0kN/m²) i točak tipskog vozila (P=100kN) na
udaljenosti 50 cm od BSO.
 šema za II slučaj opterećenja

Na konzolu djeluje :
vlastita težina(g)
opterećenje na
ogradu(Ph i Pv),
ravnomjerno podijeljeno
opterećenje
(p3=5,0kN/m²) i točak
tipskog vozila (P=100kN) uz
rub BSO.
 Proračun konzole pješačke staze u ravni kolovoza sa
elastičnom odbojnom ogradom ili AB parapetom na
rubu staze

 I slučaj opterećeja

-Na konzolu djeluje vlastita težina i stalni teret(g), točak

tipskog vozila(P=100kN),ravnomjerno podijeljeno opterećenje
na preostalom dijelu staze(p3=5,0kN/m²) i opterećenje od
ograde(Ph i Pv).
II slučaj opterećenja

-Na konzolu djeluje vlastita težina i stalni teret(g), iskakanje

točka na stazu(P=50kN) i udar vozila u AB parapet ili elastičnu
odbojnu ogradu(H=100kN) na visini 60cm.
PRORAČUN KONZOLE PJEŠAČKE STAZE ŽELJEZNIČKIH
MOSTOVA

 Proračun se vrši po istim principima kao i kod drumskih

mostova, vodeći računa o odredbama.
Za proračun konzole službenog prolaza u račun se

uzima saobraćajno opterećenje .

“a” 4,0kN/m² ili

“b” koncentrisana sila od 2kN na najnepovoljnijem

mjestu na kontaktnoj površini 10·10cm

uz navedena djelovanja uzeti i opterećenja na ogradu

Pv ili Ph =0,8kN/m
Prema DIN Fachbericht 101

Opterećena nezaštičena površina

kolovoza izvan prometnih traka:
jedna osovina αQ2x Q2k koja može
stajati uzdužno poprečno.
Točkovi su na razmaku 2,0 m, a
naliježuća površina je
40x40 cm.
UDAR NA IVIČNJAK
Poprečno 100kN sa kontaktom
od 50cm dužine na 5cm ispod
vrha ivičnjaka uz istovremeno
djelovanje točka na prvoj
prometnoj traci(iznad ruba
ivičnjaka) sa intenzitetom
0,75 αQ1·Q1,k [6].
 LITERATURA
[1] B. Kobojević, B. Karalić-Hromić : STATIČKI
PRORAČUN AB PUTNIH I ŽELJEZNIČKIH MOSTOVA,
Sarajevo ,1994.

 [2] J. Radić, A. Mandić, G. Puž : KONSTRUIRANJE MOSTOVA,

Zagreb,2005.

 [3] KONZOLA PEŠAČKE STAZE ,

http://www.grf.bg.ac.yu/mm/files/learnmat/85konzola%20i%20ko ovozna%20ploca%20-
%20proracun.pdf

 [4] OPTEREĆENJA MOSTOVA, http://www.grf.bg.ac.yu/mm/files/learnmat/98OPTERECENJA%

20MOSTOVA.pdf

 [5]OPREMA MOSTOVAwww.grad.hr/mostovi/files/separat_3.pdf

 [6] OSNOVNI SISTEMI BETONSKIH MOSTOVA,

http://www.grf.bg.ac.yu/mm/files/learnmat/18OSNOVNI %20SISTEMI%20BETONSKIH
%20MOSTOVA.pdf

 [7] SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE,GRAĐENJE, ODRŽAVANJE I NADZOR NA

PUTEVIMA http://www.jpdcfbh.ba/ba/o_nama/Smjernice/1-2-2%20Rubni %20vijenci
%20ivicnjaci%20i%20hodnici.pdf

 [8] http://www.prometna-signalizacija.com/index.php?lang=hr&pid=460

[9] http://www.grf.bg.ac.yu/UniWeb/classMaterials.jsp? l=1&id=1&id2=31