Professional Documents
Culture Documents
20 Hz 20 kHz
Zvučni izvor
Zvučni izvor je svako
tijelo koje svojim
oscilacijama proizvodi
zvuk, tj. osciluje sa
frekvencijama koje su u
opsegu čujnosti.
Zvučna viljuška
Zvučna viljuška emituje
prost zvuk čija frekvencija
zavisi od dimenzija i od
materijala od kojeg je
izrađena. Na svakoj zvučnoj
viljušci označena je
frekvencija. Emituje slab
zvuk, ali se pomoću
rezonatora može pojačati.
Kako čujemo?
Oscilacije se od izvora prenose na čestice sredine. Čestice osciluju
tako da se naizmjenično zgušnjavaju i razrijeđuju i to predstavlja
zvučni talas.
Zvučni talas izaziva oscilovanje bubne opne u uhu te to stvara osjećaj
čujnosti zvuka.
Visina zvuka
Visina zvuka određena je frekvencijom: viša frekvencija – viši ton
Prost ton ima samo jednu frekvenciju, a složeni tonovi sadrže i više
harmonike pored osnovne frekvencije
I visinu složenog zvuka određuje frekvencija osnovnog harmonika
Promjenu osnovne frekvencije registrujemo kao promjenu visine
tona
Prost zvuk ili muzički ton jeste zvučni talas koji se može prikazati
sinusnom funkcijom. Slaganjem više prostih zvukova nastaje složeni
muzički ton. Oni su periodična oscilovanja
Šumovi su neperiodične oscilacije zvučnih frekvencija.
Osobine zvučnih talasa
Zvučni talasi se ne prenose kroz vakuum – to su mehanički talasi i za
njihovo prostiranje potrebna je neka materijalna sredina;
Zvuk je longitudinalni talas
Jačina zvuka zavisi od energije koju talas prenosi
Visina zvuka zavisi od frekvencije - veća frekvencija – veća visina
Zvuk propoznajemo na osnovu boje – karakteristična je za svaku vrstu
zvuka i zavisi od odnosa amplitude i frekvencije
Visina zvuka
Visina zvuka određena je frekvencijom: viša frekvencija – viši ton
Prost ton ima samo jednu frekvenciju, a složeni tonovi sadrže i više
harmonike pored osnovne frekvencije
I visinu složenog zvuka određuje frekvencija osnovnog harmonika
Promjenu osnovne frekvencije registrujemo kao promjenu visine
tona
Boja zvuka
Na osnovu boje zvuka
Parni harmonici daju
prepoznaju se različiti zvuku toplinu I mekoću
zvuci, boja zvuka je a neparni hladnoću i
karakteristična za svaku oštrinu
vrstu zvuka
Boju zvuka određuju
viši harmonici.
Zavisi od broja
harmonika i odnosa
njihovih amplituda i
frekvencija
Jačina zvuka
Jačina zvuka je brojno jednaka energiji koju zvučni talas prenese u
jedinici vremena kroz jediničnu površinu normalnu na pravac
prostiranja talasa, odnosno, brojno je jednaka snazi zvučnog izvora
po jedinici površine:
I = E/ St = P/ S
Jačina zvuka definisana na ovaj način jeste objektivna jačina zvuka
Srazmjerna je kvadratu amplitude i kvadratu frekvencije zvučnog
talasa.
Jedinica za objektivnu jačinu zvuka jeste 1 W/m2.
Jačina zvuka
Subjektivna jačina zvuka
Ljudsko uho različito čuje tonove koji objektivno imaju istu jačinu. Drugim
riječima, moramo da razlikujemo jačinu zvuka koju registruje instrument i
onu koju registruje naše uho. Jačina zvuka koju čuje naše uho naziva se
subjektivna jačina zvuka. Ona raste sa objektivnom, ali ova zavisnost nije
linearna.
Subjektivna jačina zvuka definiše se kao: L = 10 log I/I0 , gdje je I
objektivna jačina zvuka a I0 prag čujnosti. Jedinica za subjektivnu jačinu
zvuka je decibel, 1 dB.
Subjektivna jačina zvuka zasniva se na neposrednom osjećaju.Ljudsko uho
na zvuke iste jačine a li različite frekvencije reaguje različito. Zvuke više
frekvencije doživljavamo kao jače, iako ne znači da je to tako.
Jačina zvuka
Da bi zvučni talas mogao da izazove osjećaj zvuka potrebno je
da jačina zvuka bude veća od neke minimalne vrijednosti koja
se naziva prag čujnosti.
Zvuk velike jačine izaziva bol. Granica bola je ona jačina zvuka
koja izaziva neprijatan osjećaj koji prelazi u bol ako se jačina
smo malo poveća.
Između praga čujnosti i granice bola je oblast čujnosti, tj.
frekvencije 20 Hz – 20 kHz
Brzina zvuka
Brzina zvuka zavisi od osobina
sredine kroz koju se zvuk
prostire – jedna od tih osobina
je temperatura
Brzina zvuka je veća u čvrstim i
tečnim tijelima nego u vazduhu.
Brzina zvuka u vazduhu je 341
m/s.
7) Šta je objektivna a šta subjektivna jačina zvuka i kako se definišu? Koje su njihove jedinice?
9) Šta je infrazvuk a šta ultrazvuk? Navedite gdje se javljaju u prirodi i neke primjene.