Legenda o Ali – paši

Radio: Kalajdžija Amar Mentor: Nermin Šušić

 ENVER ČOLAKOVIĆ

Biografski podaci Bibliografski podaci

Enver Čolaković je rođen u Budimpešti 1. Legenda o Ali-paši
27.5.1913. godine. U Sarajevu polazi u srednju 2. Izabrane pjesme
školu, a završava je u Budimpešti gdje je 1932.
godine upisao Tehničku visoku školu. U 3. Četrnaest dana
Budimpešti studira matematiku i fiziku, historiju 4. Eto ide naša sila
u Zagrebu. Od 1939. godine stalno živi u
5. Pripovijetke Ervina Šinka
Sarajevu, a potom u Zagrebu. Prve stihove
objavio je na mađarskom, a pisao je i na 6. Aronova ljubav
njemačkom. Od 1939. godine piše samo na 7. Zlatna knjiga mađarske poezije
hrvatskosrpskom jeziku.
Umro je u Zagrebu 14.4.1976. godine.

2
 I TEZA

○ Vrsta djela: roman.

○ Mjesto radnje: Sarajevo i Travnik.
○ Vrijeme radnje: Bosna za vrijeme Osmanlija.
○ Vrsta kazivanja: hronološko.
○ Tema: put Alije od sanjača do glavnog junaka i
protagoniste tog čudesnog sna.
○ Ideja: treba uvijek vjerovati u sebe i nikada ne gubiti nadu.

3
 O B L I C I K A Z I V A NJ A
○ Monolog: „O moj silni Bože,
zašto?...Zašto patim?Šta sam
zgriješio...Zar zato što mi je
draga?...zato što je volim?...“
○ Dijalog: „Ne ruži ga, hodža-
efendi, meni je pošteno platio...“
Platio ti? –
začudi se hodža.
○ Onomatopeja: „Pričalo bi sunce
Aliji priču o postanku svijeta...“
4
○ Personifikacija: „A sunce ga
peklo, milovalo...“ (str. 36)
○ Hiperbola: „...a on zasukao crne
brčine tako da mu se njišu s obje
strane obraza kao dvije velike i
zrele banane“ (str. 31)
○ Epiteti: crne brčine, stari hodža,
lijep nakit...
○ Komparacija: „Kapi padaju brzo
kao da se nadmeću.“
 FAB U LAR N I S I Ž E

○ Alija i njegov san o postanku kupuje njegovu kuću i pronalazi

paše i uzvraćanje ljubavi od
Almase
○ Ali-hodža tumači njegov san
○ Alija upoznaje Hasan – dedu i
postiže njegovo povjerenje
○ Alijin odlazak u Travnik
○ Smrt Hasan-dede
○ Nakon njegove smrti, Alija
blago i postaje paša
○ Spasio Hilmi-efendiju od
suda
○ Svadba
○ Odlazak u Stambol
○ Povratak sa ožiljkom na čelu
○ Smrt Ješue

5
 MOTIVI

STATIČKI MOTIVI
○ Motiv sumnje: „Nego, ovaj kako bi bilo da ti pregledam džepove. Ne, nemoj
misliti, ne daj Bože, da ja...“ (str. 92)
○ Motiv tuge: „On samo skamenjen gleda za Ismet-efendijinim zekanom, na čijim
leđima se njiše Almasa...ona, koju je on volio, a drugi odveo“ (str. 100)
○ Motiv sreće: „Da znaš kako je stari hodža bio sretan. Sve ga milovao, ono tvoje
pismo, i u njedra ga turio.“

6
 MOTIVI

DINAMIČKI MOTIVI
○ Motiv smrti: „Zgranuše se jer je ležao ukočen, a na kaldrmi pred ustima mu
pušila se lokvica krvi. Udarila ga kap...“
○ Motiv dolaska: „Doći će babo. Doći će uskoro. Dojahat će na vilenu konju i
donijeti nam u desnoj ruci sunce, u lijevoj mjesec.“

7
 I I TEZA
LIKOVI
Ali-hodža Ismet
Alija Leptir Misirlija efendija
1 3 5

2 4 6

Almasa Mula-Hasan Ješua

dedo
8
 ANALIZA GLAVNOG LIKA

○ Odrastao bez roditelja, bio je hamal. Dobre duše i neiskvaren, volio je

pomagati svima. Radio je za onoliko koliko mu se dadne. Dugo vremena je
patio za neuzvraćenom ljubavi koja se na kraju i ostvarila. Jedini koji je uspio
steći povjerenje od Hasan-dede. Život mu se mijenja kada odlazi da živi kod
Ali-hodže koji ga nagovori da ode u Travnik da čuva begovo imanje. Pri
povratku iz Travnika, spasio je život Franjevcima koji su mu dali zlato i to mu
omogućava da kupi Hasan-dedinu kuću u kojoj pronalazi ogromnu količinu
bogatstva. Plaća ratni porez za Sarajevo, ženi se Almasom i nedugo poslije
toga, odlazi u Stambol i postaje paša.

9
 LIČNI OSVRT

○ Knjiga je veoma zanimljiva i pokazuje nam kako nikada ne treba odustajati od

svojih snova i kako nikada ne smijemo gubiti nadu u sebe.
○ Dobrota se na kraju isplati.
○ Najljepši dio – kada Alija dobija zlato kojim je kupio Hasan-dedinu kuću u
kojoj pronalazi bogatstvo te dolazi do ostvarenja njegovog sna u kojem
završava sa Almasom i postaje paša.

10
 KNJIŽEVNA KRITIKA
○ „Roman sam po sebi ne sadrži dramske napetosti niti tragičke sudare lica i
njihovih strasti. No, mnoge njegove dionice slike su tragičkih prizora, do neke
mjere i jezivih. U kompoziciji romana važnu funkciju igraju tzv. Anticipativni
motivi, a mi bismo ih ovdje nazvali proročkim ili motivima predskazanjima.
Roman „Legenda o Ali-paši“ mnogo je manje priča o legendarnom, zlatnom
dobu Alije Lepira, Omera kazandžije i drugih, a mnogo više priča o tragičkoj
kobi jednog Ješue Bararona, nesretnom životu Ismet-efendije, ljubavnoj drami
krasotice Almase... Sva ta kompleksna romaneskna građa podređena je jednom
autorskom gledištu, koje sve veze i odnose u romanu drži u svojim rukama,
upravljajući ne samo gestama velikih junaka već i njihovim subjektivnim
svjetovima.“ Nihad Agić

11