You are on page 1of 21

CITIRANJE I

IZRADA POPISA
LITERATURE
Vrste i načini uporabe i bilježenja izvora
Zašto koristiti izvore?

■ Izvore koristimo:
1) kako bismo pokazali poznavanje materije o kojoj pišemo;
2) kako bismo priznali postojeća istraživanja;
3) kako bismo poduprli i ilustrirali naše tvrdnje;
4) kako bismo dali pregled postojećih istraživanja.

- Ovo su najvažniji razlozi, a mogli bismo ih izvesti još…


Kako koristiti izvore?

■ Koristiti tuđe spoznaje je potpuno legitimno


■ No kad to činimo, to moramo napraviti prema nekim pravilima
■ Prije svega, tuđe spoznaje moramo jasno odvojiti i označiti

■ U korištenju izvora moramo:


■ 1) citirati ili parafrazirati
■ 2) uputiti na izvor
■ 3) pripremiti popis literature
Citiranje i parafraziranje

■ Korištenje i prenošenje tuđih spoznaja – što vjernije prenijeti sadržaj tih spoznaja i što
pouzdanije uputiti na (relevantan) izvor

■ Dva načina
■ 1) Izravno prenošenje – citiranje
■ 2) Neizravno prenošenje - parafraziranje
Citiranje

■ Izravno navođenje ili citiranje je doslovno prenošenje tuđeg teksta


■ Tuđi se tekst umeće u vlastiti
■ Pritom se mora slijediti određena pravila:
1) Preneseni se tekst stavlja u navodnike – u pravilu kada se radi o kraćem citatu kao dijelu rečenice
(pri čemu se najčešće kao navodnici koriste >> i << (ovdje ćemo zbog ekonomičnosti zadržati „ i ”;
2) Preneseni se tekst grafički odvaja od glavnog teksta – u pravilu kada se radi o dužem citatu
(obično više od dva retka, iako nije jednoznačno propisano i to tako da se margine teksta uvuku
(obično za 1 cm s lijeve i desne strane), smanjuje se font (na 10);
3) U oba se slučaja obvezno navodi izvor iz kojega dolazi preneseni tekst – neposredno prije ili
nakon citata, ovisno o samom tekstu. Način navođenja obrađujemo posebno, a u primjeru koristimo
jedan od načina upućivanja na izvor.
Citiranje

■ Primjer 1:
Stoga možemo zaključiti da je taj koncept prava priroda bića po sebi. No važno je
zapamtiti da to nije sama ‘esencija stvari’”. (Houlgate, 2005: 28) ili:
Stoga Houlgate zaključuje da je „taj koncept prava priroda bića po sebi. No važno je
zapamtiti da to nije sama ‘esencija stvari’”. (2005: 28)
- obratite pozornost i na navodnike – ako se unutar citata nalaze navodnici, onda su oni
različiti (jednostruki) u odnosu na navodnike koji označavaju preuzetu rečenicu
- obratite pozornost na razliku – u prvom je primjeru prezime autora navedeno u uputi na
izvor jer nije dio rečenice, dok je u drugom primjeru dio rečenice pa je ispušteno iz upute
na izvor
Citiranje

■ Primjer 2:
Do tog završnog trenutka razvoja umjetnosti svijest je često bila i pogrešna kako tvrdi i sam
Danto (2007: 51) pozivajući se pritome izravno na Hegelovo djelo:
Filozofija je promjenjiva svijest o toj povijesti u tom smislu da se na svakom stupnju pojavljuje dio mozaika za koji filozofija
pretpostavlja da je ono što Kunst jest. No, kao u Fenomenologiji, to je često parcijalno i često pogrešno.

- primijetite da je citirani dio teksta uvučen (u svom tekstu ga uvucite s obje


strane/word/odlomak/uvlaka-lijevo-desno: obično 1 cm)
- primijetite da je citirani dio teksta u manjem fontu (standardni tekst pišete u fontu 12, citirani
dio smanjite na font 10, često se smanjuje i prored na jednostruko)
- da autor nije spomenut u osnovnom tekstu, njegovo bi se prezime pojavilo u zagradi kao i u
prethodnom primjeru
Citiranje

■ Primjer 3:
Možemo ustvrditi da je do tog završnog trenutka razvoja umjetnosti svijest često bila i
pogrešna:
Filozofija je promjenjiva svijest o toj povijesti u tom smislu da se na svakom stupnju pojavljuje dio mozaika za koji
filozofija pretpostavlja da je ono što Kunst jest. No, kao u Fenomenologiji, to je često parcijalno i često pogrešno.
(Danto, 1997: 51)

- Primijetite da je ovaj citat jednako naveden kao i u prethodnom primjeru s tom razlikom
da autor nije spomenut u rečenici glavnog teksta pa je dodan na kraj uz ostale potrebne
bibliografske podatke
Citiranje

■ Primjer 4:
Upravo utemeljeno na tom argumentu Danto (1997: 60) tvrdi kako Goodman „navodi
krajnju izoštrenost oka i uha pri zamjećivanju nevjerojatnih razlika izazvanih
najsitnijim promjenama”, tvrdi da to „gotovo […] postaje problem psihofizike, a ne
ontologije“ i odbacuje Goodmanovo tumačenje o postojanju fizičke razlike između
takvih predmeta.

- Obratite pažnju na to da citat možete i „razlomiti”, tj. isprekidati ga na manje dijelove


onako kako odgovara vašem oblikovanju osnovnog teksta
- Sva ostala pravila citiranja i dalje vrijede
Citiranje

■ Primjer 5:
Upravo se u tom dijelu argumenta odbacuje Goodmanovo (2002) tumačenje o
postojanju fizičke razlike između takvih predmeta:
Radi se o krajnjoj izoštrenosti oka i uha pri zamjećivanju nevjerojatnih razlika izazvanih najsitnijim promjenama.
Tako to gotovo da postaje problem psihofizike, a ne ontologije. (prema Danto, 1997: 60)

- primijetite da se ovdje citira jedan autor, ali ne iz njegovog rada, već iz rada drugog
autora
- navodimo izvor u kojem se nalazi citirani tekst i tekst iz kojeg smo uistinu preuzeli ako
nismo čitali izvor u kojem to uistinu stoji
Citiranje

■ Primer 6:
Stoga možemo zaključiti da je taj koncept prava priroda bića po sebi. No važno je
zapamtiti da to nije sama ‘esencija stvari’”. (Houlgate, 2005: 28, kurziv dodan/kurziv
moj)

- Primijetite da se ovdje radi o identičnom primjeru kao u primjeru 1 uz jednu izmjenu


- Možemo dio teksta istaknuti ukoliko to smatramo potrebnim
- Taj dio teksta ističemo kurzivom (italicom) i to naglašavamo uz uputu na izvor
Parafraziranje

■ Neizravno navođenje ili parafraziranje je nedoslovno prenošenje tuđeg teksta


■ Tuđi se tekst ne umeće u vlastiti, već se sažeto prepričava
■ Pritom se mora slijediti određena pravila:

1) moramo paziti da ispravno i vjerno prenesemo sadržaj;


2) pazimo da se ne radi o citiranju, tj. da dovoljno izmijenimo tekst;
3) uputimo na izvor jednako i obvezno kao i u slučaju citiranja.
Parafraziranje

■ Primjer 1:
Možda je najpoznatiji zagovaratelj argumenta o umjetnosti kao ideološkom
mehanizmu Terry Eagleton. Navedeni se argument kod Eagletona pojavljuje kao
okosnica analize ideologije estetskog (1990).

- budući da se autor spominje u glavnom tekstu, kao i kod citiranja, upućuje se na djelo
koje će čitatelj pronaći prema godini u popisu literature na kraju
- uz godinu se može dodati i uputa: usporedi/vidi
Parafraziranje

■ Primjer 2:
O umjetnosti se može govoriti i kao o ideološkom mehanizmu koji se pokazuje kao
okosnica analize ideologije estetskog (usporedi/vidi u Eagleton, 1990).

- budući da se autor ne spominje u glavnom tekstu, kao i kod citiranja, upućuje se na autora
i djelo koje će čitatelj pronaći prema godini u popisu literature na kraju
- uz autora i godinu se često dodaje i uputa: usporedi/vidi
Parafraziranje

■ Primjer 3:
Možda je najpoznatiji zagovaratelj argumenta o umjetnosti kao ideološkom
mehanizmu Terry Eagleton. Navedeni se argument u njegovoj knjizi The Ideology of
the Aesthetics pojavljuje kao okosnica analize ideologije estetskog (str. 16-17).

- budući da se autor i djelo spominju u glavnom tekstu, kao i kod citiranja, upućuje se samo
na stranicu kraticom str.
Popis literature

■ Na kraju rada donosi se kompletni popis korištene (citirane i parafraziraneI literature, tj.
izvora
■ Na tom se popisu mora pojaviti sve ono na što se upućuje (referira) u tekstu
■ Na tom se popisu ne smije pojaviti ništa na što se ne upućuje (referira) u tekstu
■ Popis literature se organizira abecednim redom
■ Popis literature se organizira u skladu s pravilima koje smo slijedili u navođenju
Načini referiranja

■ Upućivanje na izvore, tj. referiranje nije jednoznačno određeno


■ Postoji više stilova referiranja na izvore – nije unificirano
■ Neki se stilovi više koriste u pojedinim znanstvenim disciplinama
■ Najvažnije: kada se jednom odabere stil citiranja, parafraziranja i referiranja, nužno je
konzistentno ga se držati i poštovati navedena pravila
Načini referiranja

■ Najčešće načine citiranja ovdje stavljamo s poveznicama zbog ekonomičnosti


■ Najčešći načini citiranja i poveznice za upoznavanje:

■ 1) MLA (Modern Language Association)- https://


owl.purdue.edu/owl/research_and_citation/mla_style/mla_formatting_and_style_guide/
mla_general_format.html

■ 2) Chicago Style
https://owl.purdue.edu/owl/research_and_citation/chicago_manual_17th_edition/cmos_f
ormatting_and_style_guide/general_format.html
Načini referiranja

■ 3) APA Style (American Psychological Association) - https://


owl.purdue.edu/owl/research_and_citation/apa6_style/apa_formatting_and_style_guide/
general_format.html

■ 4) AMS (American Mathematical Society) -


https://ms.mcmaster.ca/~vantuyl/courses/LibrarySlides_1.pdf
Načini referiranja

■ 5) Harvard Style - https://www.mendeley.com/guides/harvard-citation-guide

■ 6) Oxford Style - https://penmypaper.com/referencing-styles/oxford-referencing-style


Posljednje napomene

■ Odabrati jedan način citiranja, parafraziranja i referiranja


■ Držati ga se dosljedno
■ Vjerno prenijeti sadržaj
■ Paziti da se umjesto parafraziranja ne radi o citiranju – dovoljno izmijeniti i koristiti vlastiti tekst!
■ Parafraziranje, a posebno citiranje koristiti ekonomično i kada je to uistinu potrebno kako se ne biste
doveli u situaciji da nemate vlastiti tekst
■ Uvijek kada koristite tuđe spoznaje jasno označiti da su to tuđe spoznaje
■ Precizno i prema pravilima uputiti na izvor
■ Birati vjerodostojne i pouzdane izvore

You might also like