Professional Documents
Culture Documents
IZRADA POPISA
LITERATURE
Vrste i načini uporabe i bilježenja izvora
Zašto koristiti izvore?
■ Izvore koristimo:
1) kako bismo pokazali poznavanje materije o kojoj pišemo;
2) kako bismo priznali postojeća istraživanja;
3) kako bismo poduprli i ilustrirali naše tvrdnje;
4) kako bismo dali pregled postojećih istraživanja.
■ Korištenje i prenošenje tuđih spoznaja – što vjernije prenijeti sadržaj tih spoznaja i što
pouzdanije uputiti na (relevantan) izvor
■ Dva načina
■ 1) Izravno prenošenje – citiranje
■ 2) Neizravno prenošenje - parafraziranje
Citiranje
■ Primjer 1:
Stoga možemo zaključiti da je taj koncept prava priroda bića po sebi. No važno je
zapamtiti da to nije sama ‘esencija stvari’”. (Houlgate, 2005: 28) ili:
Stoga Houlgate zaključuje da je „taj koncept prava priroda bića po sebi. No važno je
zapamtiti da to nije sama ‘esencija stvari’”. (2005: 28)
- obratite pozornost i na navodnike – ako se unutar citata nalaze navodnici, onda su oni
različiti (jednostruki) u odnosu na navodnike koji označavaju preuzetu rečenicu
- obratite pozornost na razliku – u prvom je primjeru prezime autora navedeno u uputi na
izvor jer nije dio rečenice, dok je u drugom primjeru dio rečenice pa je ispušteno iz upute
na izvor
Citiranje
■ Primjer 2:
Do tog završnog trenutka razvoja umjetnosti svijest je često bila i pogrešna kako tvrdi i sam
Danto (2007: 51) pozivajući se pritome izravno na Hegelovo djelo:
Filozofija je promjenjiva svijest o toj povijesti u tom smislu da se na svakom stupnju pojavljuje dio mozaika za koji filozofija
pretpostavlja da je ono što Kunst jest. No, kao u Fenomenologiji, to je često parcijalno i često pogrešno.
■ Primjer 3:
Možemo ustvrditi da je do tog završnog trenutka razvoja umjetnosti svijest često bila i
pogrešna:
Filozofija je promjenjiva svijest o toj povijesti u tom smislu da se na svakom stupnju pojavljuje dio mozaika za koji
filozofija pretpostavlja da je ono što Kunst jest. No, kao u Fenomenologiji, to je često parcijalno i često pogrešno.
(Danto, 1997: 51)
- Primijetite da je ovaj citat jednako naveden kao i u prethodnom primjeru s tom razlikom
da autor nije spomenut u rečenici glavnog teksta pa je dodan na kraj uz ostale potrebne
bibliografske podatke
Citiranje
■ Primjer 4:
Upravo utemeljeno na tom argumentu Danto (1997: 60) tvrdi kako Goodman „navodi
krajnju izoštrenost oka i uha pri zamjećivanju nevjerojatnih razlika izazvanih
najsitnijim promjenama”, tvrdi da to „gotovo […] postaje problem psihofizike, a ne
ontologije“ i odbacuje Goodmanovo tumačenje o postojanju fizičke razlike između
takvih predmeta.
■ Primjer 5:
Upravo se u tom dijelu argumenta odbacuje Goodmanovo (2002) tumačenje o
postojanju fizičke razlike između takvih predmeta:
Radi se o krajnjoj izoštrenosti oka i uha pri zamjećivanju nevjerojatnih razlika izazvanih najsitnijim promjenama.
Tako to gotovo da postaje problem psihofizike, a ne ontologije. (prema Danto, 1997: 60)
- primijetite da se ovdje citira jedan autor, ali ne iz njegovog rada, već iz rada drugog
autora
- navodimo izvor u kojem se nalazi citirani tekst i tekst iz kojeg smo uistinu preuzeli ako
nismo čitali izvor u kojem to uistinu stoji
Citiranje
■ Primer 6:
Stoga možemo zaključiti da je taj koncept prava priroda bića po sebi. No važno je
zapamtiti da to nije sama ‘esencija stvari’”. (Houlgate, 2005: 28, kurziv dodan/kurziv
moj)
■ Primjer 1:
Možda je najpoznatiji zagovaratelj argumenta o umjetnosti kao ideološkom
mehanizmu Terry Eagleton. Navedeni se argument kod Eagletona pojavljuje kao
okosnica analize ideologije estetskog (1990).
- budući da se autor spominje u glavnom tekstu, kao i kod citiranja, upućuje se na djelo
koje će čitatelj pronaći prema godini u popisu literature na kraju
- uz godinu se može dodati i uputa: usporedi/vidi
Parafraziranje
■ Primjer 2:
O umjetnosti se može govoriti i kao o ideološkom mehanizmu koji se pokazuje kao
okosnica analize ideologije estetskog (usporedi/vidi u Eagleton, 1990).
- budući da se autor ne spominje u glavnom tekstu, kao i kod citiranja, upućuje se na autora
i djelo koje će čitatelj pronaći prema godini u popisu literature na kraju
- uz autora i godinu se često dodaje i uputa: usporedi/vidi
Parafraziranje
■ Primjer 3:
Možda je najpoznatiji zagovaratelj argumenta o umjetnosti kao ideološkom
mehanizmu Terry Eagleton. Navedeni se argument u njegovoj knjizi The Ideology of
the Aesthetics pojavljuje kao okosnica analize ideologije estetskog (str. 16-17).
- budući da se autor i djelo spominju u glavnom tekstu, kao i kod citiranja, upućuje se samo
na stranicu kraticom str.
Popis literature
■ Na kraju rada donosi se kompletni popis korištene (citirane i parafraziraneI literature, tj.
izvora
■ Na tom se popisu mora pojaviti sve ono na što se upućuje (referira) u tekstu
■ Na tom se popisu ne smije pojaviti ništa na što se ne upućuje (referira) u tekstu
■ Popis literature se organizira abecednim redom
■ Popis literature se organizira u skladu s pravilima koje smo slijedili u navođenju
Načini referiranja
■ 2) Chicago Style
https://owl.purdue.edu/owl/research_and_citation/chicago_manual_17th_edition/cmos_f
ormatting_and_style_guide/general_format.html
Načini referiranja