sestre Suđenice, tri kćeri Zeusa i Temide ili Nikte ili u nekim izvorima Ananke -one su inkarnacije sudbine te drže niti života, to su: Klota, Laheza i Atropa -u Homerovoj Ilijadi se govori o samo jednoj Mojri, a u Odiseji specifično o Kloti -opisivane su kao hladne, bezosjećajne, bezdušne i nemilosrdne -moguće je da su prije sudbine bile božice rođenja μοῖρα - starogrčka riječ μοῖρα znači dio cjeline, a povezana je s μέρος (dio) i μωρός (sudbina, propast) - može značiti i dio u životu, sudbini, smrti... - držale su niti života, a i sam Zeus je bio pod njihovom moći - nalazile su se iznad bogova jer ih je sama sudbina nadizala - pojavljivale su se u prve tri noće djetetova života kako bi odredila kakav će mu život biti - kada čovjek umre, postaju božice smrti Moirai Thanatoi Podrijetlo - samo njihovo podrijetlo je predmet mnogih rasprava - u Heziodovoj „Teogoniji“, uz postanak Moira se spominje Nikta, božica noći koja ih je sama rodila - kasnije u istom djelu se govori kako su Moire kćeri Zeusa i titanide Temide, božice pravednosti, te je njima Zeus podario najveću čast, da gospodare sa ljudskom sudbinom - Platon u svojoj „Republici“ navodi kako je Ananka, božica potrebe, neizbježnosti i sudbine, jedna od primordijalnih božanstava, majka Moira - sudbina je, prema narodnom vjerovanju, sila koja određuje život svakog pojedinca i od koje nije moguće pobjeći - Grci smatraju kako je svakomu čovjeku sudbina predodređena te da ne mogu pobjeći od nje Što je sudbina? - smrt se mogla izbjeći jedino apoteozom (Hijacintova apoteoza u Pauzanijevom „Opisu Grčke“ ) ili metamorfozom (Ampelosova metamorfoza koju je prikazao Nonnus u svojoj „Dionysiaca-i“ ) Tri Mojre
- poznate su nam tri Moire, to su:
Klota- započinje presti nit života, tj. određuje rođenje (vreteno) Laheza- prede nit, tj. čuva život (štap) Atropa- kida nit, određuje smrt (škare)
- u ,,Republici" Platona Mojre pjevaju u skladu s
glazbom sirena, Laheza pjeva o onomu što je bilo, Klota o onome što jest, a Atropa o onome što će biti - Moirama su bile dodijeljene Erinije, u grčkoj mitologiji boginje su osvete i prokletstva, koje stanuju u podzemlju - kao poslanici na zemlji, ponovno su uspostavljale ravnotežu među porušenim ljudskim odnosima, vraćajući i osvećujući zla djela koja su ljudi nanijeli jedni drugima - Keres je još jedan atribut koji se često vezao uz Moire, riječ „Ker“ je označavala smrt kao nužnost (Kêres Danatoio) - bili su ženski duhovi (demoni) nasilne i okrutne smrti, uključujući i smrt na bojištu, nesretnu smrt, ubojstvo i smrt uzrokovana epidemijom, tj. bolešću Zeus i Mojre - u Homerskim pjesmama Moira je predstavljena kao jedinstveni entitet čijim postupcima ne upravljaju bogovi - blizak joj je samo Zeus, poglavar bogova, koji u nekim slučajevima djeluje u sličnoj ulozi - u Ilijadi, koristeći vagu za vaganje Zeus je odmjerio Hektorovu ,,lutriju smrti" protiv Ahileja, njegova težina ide prema dolje te tako Hektor umire prema sudbini Kultovi i hramovi
- u južnoj Grčkoj nalazimo najviše hramova posvećenih
njima, a ima ih i nešto u centru Grčke - važniji lokaliteti su u Korintu, Sikijsko- Filoskoj cesti (negdje u blizini grada Sikija, u današnji sjeveroistočni Peloponez), u Sparti (Lakonija, gdje je posvećen oltar Moirama, uz kojeg se nalazi po pričama i Orestov grob), u Olimpiji, u Arkadiji (u blizini grada Akakesiona), u Tebi, Delfima i na otoku Krfu (Korkyra) - kao glavni izvor u otkrivanju hramova ističe se Pauzanijev „Opis Grčke“ iz 2. st. po. Kr Izvori https://www.starapovijest.eu/sudenice-u-grckoj-mitologiji/ https://www.theoi.com/Daimon/Moirai.html https://www.greekmythology.com/Other_Gods/The_Fates/the_fates.ht ml HVALA NA PAŽNJI!