KREATIVNOST

Kreativnost se promatra kao opći ljudski

potencijal.
Za razvoj kreativnosti je bitan kontinuitet
kreativnosti . Kreativnost odraslih stvaratelja
je rezultat razvoja i sazrijevanja njegova
djetinjeg stvaralaštva.
Karlavaris: pojam kreativnosti obuhvaća splet
obilježja intelekta i osobnosti, motivacija,
emotivnosti i drugih faktora koji u svojoj
koncetraciji i usmjerenosti predstavljaju osnovu
stvaralaštva.

Kreativnost je i sposobnost povezivanja dosad

nepovezanih informacija i na taj način
iznalaženje novih rješenja.
Kreativnost je rezultat operacija koje nazivamo divergentnim
mišljenjem.

DIVERGENTNO MIŠLJENJE( prema Guilfordu)

a) redefinicija
b) osjetljivost za probleme
c) fluetnost
d) originalnost
e) elaboracija
f) fleksibilnost
Kreativan pojedinac mora posjedovati bogati fond znanja.
Kreativnost obuhvaća dva pojma: proces i
produkt.

Divergentno mišljenje je proces koji je

pretpostavkom dolaženja do novog likovnog
djela.

U dječjem likovnom stvaralaštvu možemo više

očekivati proces, a manje kreativno realiziran
likovni produkt.
 RAZVOJNI STUPNJEVI KREATIVNOSTI
(prema Tayloru)
1. kreativnost spontane aktivnosti - samostalno
izražavanje, spontan djetetov izraz (1.-6. god.)
2. kreativnost usmjerene aktivnosti – spontano
izražavanje uz svjesno nastojanje za
poboljšanjem (7.-10. god.)
3. kreativnost invencije - opažanje i izražavanje
novih likovnih odonosa (11.-15. god)
4. kreativnost inovacije - unošenje složenijih
likovno-jezičnih i tehničkih mogućnosti (16.-17.g.)
5. kreativnost stvaranja – stvaranje potpuno novih
likovno-pojmovnih sustava
Dječja kreativnost i kreativnost odraslih ne
mogu se procjenjivati istim kriterijima.
Kod odraslih procjenjujemo kreativnost prema
gotovom djelu.
Najvažniji aspekt dječje kreativnosti jest priroda
procesa.
Kreativnost je pristup problemu, način rada,
stvaralački proces.
Odgoj kreativnosti proizilazi iz pristupa
problemu, otvorenost svijesti za nove
mogućnosti, drugačija rješenja i spremnost za
odbacivanje poznatih putova.

Likovni rada djetetov je iskustvo samo po sebi,

likovni doživljaj i likovna misao.

Dječji izraz nije vizualna prezentacija objekta –

on nije pokušaj da se postigne vizualna sličnost.
Forme i simboli zamjenjuju predmet baš kao što
riječ zamjenjuje predmet kod odraslih.
Rene Magrit
Rene Magrit