Pravo na

smrt
Jakov Perkov
Ivana Kulušić
Leona Predoban
Krisitna Picić
Danica Pilipac Šibenik,
09.10.2023.
Sadržaj

 Pravo na smrt
 Povijest eutanazije
 Podjela eutanazije
 Eutanazija u svijetu
 Etičke dileme eutanazije
 Medicinska sestra u palijativnoj njezi
Pravo na smrt

 Samostalna odluka o okončavanju svog života

 Pitanje ljudskog dostojanstva, slobode odluke, svrhe života
 Pojam se pojavljuje u 20. stoljeću
 Jost, Haeckel, Binding, Hoche, Hitler
 Zagovarači tvrde da su terminalni bolesnici na trošak javnim i privatnim
resursima
 Pitanje prava sa smrt pojavilo se zbog napretka medicine i promjene u sustavu
etičkih vrijednosti
Pravo na smrt

 Pravo na život je najavažnije pravo (konvencija u Rimu 1950.)

 Svaki čovjek je slobodan donositi odluke sa svojim životom
 Je li čovjek uistinu slobodan pri okončanju svog života?
 Težnja za podizanjem kvalitete ostatka života
 Ustav RH navodi kako svako biće ima pravo na život
 U Hrvatskoj usmrćenje na zahtijev i asistirani sucid su privilegirana kaznena djela
Povijest eutanazije

 Eutanazija – grčka riječ eu (dobro, lijepo, lako) i thanatos (smrt)

 Pojam je prvi upotrijebio Francis Bacon u djelu Novum organum
 Eutanazija je prisutna kroz povijest čovječanstva
 Stari Grci su malformiranu djecu bacali s litica
 Rimljani i Germani „nakaznu” djecu ostavljaju zvijerima
 Šveđani su stare i bolesne ljude na svečani način premlaćivali
 U 4.st.Pr.Kr. Hipokratova zakletva: „nitko neće propisati smrtni lijek niti dati savijete koji bi
mogli urokovati nečiju smrt”
 Thomas More (utopija) za doba renesanse predstavlja eutanaziju kao opciju za smrtno
bolesne
 U Švicarskoj (1935.g.) postoje klinike gdje pacijenti umiru kada požele
 1939. Hitler dozvoljava da se neizlječive bolesti oslobode patnje
Podjela eutanazije
 Podjela prema izražavanju volje za eutanazijom:

DOBROVOLJNA
Na zahtjev ili molbu
Informirani pristanak
neizlječivo bolesne
osobe
NEDOBROVOLJNA
Bez izričitog pristanka
osobe, pretpostavljena
volja pojedinca uz
pristanak članova obitelji

OPORUČNA EUTANAZIJE PROTIV

EUTANAZIJA VOLJE
Izjava bolesnika, Usmrćivanje uz
bolesnik bira smrt primjenu sile
unaprijed Kazneno dijelo ubojstva
 Podjela eutanazije

 Podjela s obzirom je li smrt rezultat činjenja ili nečinjenja

AKTIVNA PASIVNA
Upotreba smrtonosne Izostanak potrebnog
tvari ili sile s namjerom liječenja s namjerom
okončanja života okončanja života
 Podjela eutanazije

DIREKTNA
Ciljanje intervencije s INDIREKTNA
neposrednim ili direktnim Palijativna skrb
uzrokovanjem smrt
Eutanazija u svijetu
Država Eutanazija Potpomognuto
samoubojstvo
Nizozemska dopušteno dopušteno

Belgija dopušteno dopušteno

Luksemburg dopušteno dopušteno

Španjolska dopušteno dopušteno

Švicarska zabranjeno „Zabranjeno iz sebičnih

pobuda”
Eutanazija u svijetu
Država Eutanazija Potpomognuto
samoubojstvo
Njemačka zabranjeno nije zabranjeno
Oregon zabranjeno dopušteno
Kambodđa zabranjeno dopušteno
Japan zabranjeno dopušteno

Kanada dopušteno dopušteno

Belgija dopušteno dopušteno

 Prve zemlje koje su legalizirale određene oblike eutanazije su Belgija Nizozemska i

Luksemburg početkom 21. st.
 Uz ispunjavanje određenih uvjeta
Etičke dileme eutanazije

 Etička dilema nastaje kada je osoba prisiljena odlučiti između dvije moralno
ispravne opcije
 Etičke dileme mogu uključivati slijeđenje istine nasuprot odanosti prijatelju;
poštivanje zakona nasuprot suosjećanja za nesreću pojedinca; zabrinutost za
pojedinu osobu u odnosu na veći utjecaj na zajednicu.
 Primjer: Liječnik odbija dati terminalnom pacijentu morfij, ali medicinska sestra
može vidjeti da je pacijent u agoniji.
Etičke dileme eutanazije

 Teške patnje mogu dovesti do raznih odluka, među kojima je i drastična odluka o
okončanju vlastitog života
 Pitanje je da li izloženost intenzivnim fizičkim bolovima i duševnim patnjama
predstavlja dovoljan i opravdan razlog da čovjek donese odluku o okončanju
vlastitog života?
 Važno je promovirati palijativnu skrb, hospicijske ustanove te educirati
medicinsko osoblje.
Medicinska sestra u palijativnoj njezi

 Palijativna skrb – palijativnu skrb je aktivna, ukupna skrb o bolesniku čija

bolest ne reagira na postupke liječenja (najvažnije je suzbijanje boli)
 Praksa palijativne skrbi – temelji se na zadovoljavanju potreba umirućih osoba
(fizička, psihološka, emocionalna, socijalna i duhovna dimenzija)
 Započinje kada se klasične metode liječenja pokažu neučinkovitima
 Obuhvaća bolesnika, obitelj i zajednicu
 Ne ubrzava smrt niti je odgađa
 Nastoji održavati najbolju moguću kvalitetu života sve do smrti
 Afimira život, a smrt smatra normalnim procesom
Medicinska sestra u palijativnoj njezi

 Temeljni ciljevi
o umanjiti ili odgoditi patnju
o U potpunosti ukloniti ili smanjiti intezitet boli
o Pomoć u očuvanju integriteta i dostojanstva
o Smanjiti ili ukloniti druge poteškoće
o Osigurati udobnost
o Okolinu učiniti sigurnom
o Skrbiti za bolesnikove članove obitelji
 Medicinska sestra u palijativnoj njezi
 Kome se sve može pružati palijativna skrb?
• Osobama bilo koje dobi koje boluju od akutnih, ozbiljnih i po život opasnih bolesti
• Osobe koje pate od progresivnih kroničnih stanja
• Osobama koje pate od kroničnih i po život ograničavajućih posljedica nesreće ili drugih oblika
teških ozljeda

 Mjesta za pružanje palijativne skrbi:

 Pruža se na različitim razinama :  Domovi zdravlja
 Palijativni pristup  Kuća bolesnika
 Specijalistička palijativna skrb  Domovi za starije i nemoćne
 Centri izvrsnosti  Ustanove za zdravstvenu njegu
 Bolnice i hospicij
Zaključak

 Mi kao zdravstveni radnici ne smijemo imati nikakvu ulogu u smrti pacijenta

 Nama bi cilj u ovom pitanju trebao biti promicanje života i njegove kvalitete, a ne
skraćivanje života
 Cilj ne smije ni biti besmisleno produživanje već poboljšanje njegovog ostatka
 Ni jedan čovjek nema pravo nekome oduzeti život
HVALA NA PAŽNJI