Šta je to ABS sistem?

• ABS (skraćeno od njemačke riječi “Antiblockiersystem”) jeste

sigurnosni elektrohidraulični sistem koji se ugrađuje u kopnena
vozila poput automobila, motora i autobusa koji sprječava blokiranje
kotača (prestanak okretanja kotača) prilikom kočenja, kako bi se
održalo ostvarenje traktivnog kontakta s prevoznom površinom.
• ABS ne pojačava snagu kočenja. Mnogi savremeni automobili imaju
sistem koji prepoznaje kritičnu situaciju po tome što je vozač
iznenada i oštro pritisnuo papučicu kočnice, pa automatski povećava
silu kočenja do maksimuma, ali ABS to ne radi. Sila kočenja zavisi od
toga koliko je vozač pritisnuo papučicu kočnice - ABS služi isključivo
da spreči blokiranje točkova.
 Šta je to ABS sistem?
• Iako ABS općenito pruža poboljšanu kontrolu vozila i smanjuje
zaustavne udaljenosti na suhim i nekim skliskim površinama, na
labavoj šljunkovitoj ili snijegom prekrivenoj površini ABS može
značajno povećati zaustavnu udaljenost, dok istovremeno poboljšava
kontrolu upravljanja.
• Od uvođenja ABS-a u serijske automobile, takvi su sistemi postali sve
složeniji i učinkovitiji. Moderni modeli ne samo da sprječavaju
blokiranje kotača pri kočenju, već mogu i mijenjati preraspodjelu
kočione sile od prednjih prema stražnjim kotačima.
Prvobitni protivblokirni sistemi
Koncept ABS sistema datira davno prije
modernih sistema uvedenih 1950-tih.
Naprimjer, 1908. J. E. Francis je uveo svoj
“Regulator prevencije proklizavanja za
željeznička vozila”.

Godine 1920. francuski pionir

automobilizma i zrakoplovstva Gabriel
Voisin eksperimentirao je s sistemima koji
su modulirali hidraulični pritisak kočenja na
njegovim zrakoplovnim kočnicama kako bi
smanjili rizik od proklizavanja guma.
Prvi patenti ABS-a
Prvo priznanje sistema ABS došlo je kasnije
s njemačkim inženjerom Karlom Wässelom,
čiji je sistem za modulaciju kočione snage
službeno patentiran 1928. godine. Međutim,
Wässel nikada nije razvio funkcionalni
proizvod, niti je to učinio Robert Bosch koji
je osam godina kasnije proizveo sličan
patent. Robert Bosch

Sličan sistem kočenja nazvan Decelostat,

koji je koristio generator istosmjerne struje
za mjerenje proklizavanja kotača, korišten je
 Uvođenje modernog ABS-a
Chrysler, zajedno s tvrtkom Bendix Corporation, predstavio je računalizirani,
trokanalni, četvero-senzorski ABS za sva četiri kotača nazvan "Sure Brake"
za svoj model Imperial iz 1971. Bio je dostupan nekoliko godina nakon toga,
funkcionirao je kako je predviđeno i pokazao se pouzdanim.

Ford je 1969. godine predstavio sistem protiv blokiranja kočnica nazvan

"Sure-Track" na stražnjim kotačima modela Lincoln Continental Mark III i
Ford Thunderbird, kao opciju; postao je standardan 1971. godine. Sistem
kočenja Sure-Track dizajniran je uz pomoć tvrtke Kelsey-Hayes.
 Komponente ABS-a
ABS se najčešće sastoji od 4 komponente.
 Senzori Brzine
Senzor brzine koristi se
za određivanje ubrzanja
ili usporavanja kotača.
Ovi senzori koriste
magnet i senzor Hall-ova
efekta, ili zupčasti kotač i
elektromagnetsku
zavojnicu kako bi
generirali signal. Rotacija
kotača ili diferencijala
izaziva magnetsko polje
oko senzora.
Ventili Pumpa Kontroler
U kočionoj liniji svake Pumpa u ABS-u koristi se Kontroler je jedinica tipa
kočnice koju kontrolira za vraćanje pritiska ECU (elektronička
ABS nalazi se ventil. Na hidrauličkim kočnicama kontrolna jedinica) u
nekim sistemima, ventil nakon što su ventili automobilu koja prima
ima tri položaja: otpustili pritisak. Signal s informacije od svakog
kontrolera će osloboditi pojedinačnog senzora
- Otvoren Ventil ventil pri otkrivanju brzine kotača.
- Zatvoren Ventil proklizavanja kotača.
- Ventil prooušta neku Nakon što ventil otpusti
količinu pritiska pritisak koji je korisnik
dostavio, pumpa se
koristi za vraćanje željene
količine pritiska u kočioni
sistem.
 Princip rada ABS-a
ECU stalno prati rotacijsku brzinu svakog kotača; ako detektira da se kotač
rotira značajno sporije od brzine vozila, što je indikacija približavanja blokade
kotača, aktivira ventile kako bi smanjio hidraulički pritisak prema kočnici na
pogođenom kotaču, čime se smanjuje kočiona sila na tom kotaču; kotač se tada
brže okreće.
Obrnuto, ako ECU detektira da se kotač okreće značajno brže od ostalih,
hidraulički pritisak prema kočnici se povećava tako da se kočiona sila ponovno
primijeni, usporavajući kotač.

Ovaj proces se neprekidno ponavlja i vozač ga može osjetiti kroz pulsiranje

papučice kočnice. Neki protivblokirajući sistemi mogu primijeniti ili otpustiti
kočioni pritisak 15 puta u sekundi.
 Princip rada ABS-a
Savremeni sistemi elektronske kontrole stabilnosti (ESC) evolucija su koncepta
ABS-a.

Ovdje se dodaju najmanje dva dodatna senzora kako bi se pomoglo u radu

sistema:
- senzor ugla volana
- žiroskopski senzor.

Teorija rada je jednostavna: kada žiroskopski senzor detektira da smjer kojim

automobil ide ne odgovara onome što senzor ugla volana prijavljuje, ESC
softver će kočiti potrebni pojedinačni kotač (do tri s najsofisticiranijim
sustavima), tako da vozilo ide onako kako vozač namjerava.
 Vrste ABS sistema
• ABS sistemi koriste ražličit raspored prema tipu kočnice u korištenju.
Mogu se razlikovati prema broju kanala (s koliko ventila individuelno
upravlja) i prema broju senzora brzine:
• Četverokanalni, četvero-senzorski
• Trokanalni, četvero-senzorski
• Trokanalni, tro-senzorski
• Dvokanalni, četvero-senzorski
• Jednokanalni, jednosenzorski
 ABS na
motorima
Između osnovnog principa i arhitekture koja se preuzela iz ABS-a putničkih
automobila, moraju se uzeti u obzir tipične karakteristike motocikala tokom
procesa razvoja i primjene.

Jedna od karakteristika je promjena dinamičkog opterećenja točka tokom

kočenja. Uspoređujući s automobilima, promjene opterećenja točkova su
drastičnije, što može dovesti do podizanja točka i prevrtanja. Ovo može biti
pojačano mekanim oslanjanjem.

Druga razlika je ta da je prednji točak kod motocikla mnogo važniji za stabilnost

od stražnjeg točka. Ako se prednji točak blokira između 0.2-0.7 sekundi, gubi se
girostatska sila i motocikl počinje oscilirati zbog povećanog utjecaja bočnih sila
koje djeluju na liniju kontakta točka. Motocikl postaje nestabilan i pada.
 Sigurnost ABS-a
• Studija od “Monash University Accident Research Centre” iz 2004. godine
provedena u Australiji otkrila je da ABS:
• Smanjuje rizik od višestrukih sudara vozila za 18%,
• Povećava rizik od sudara s odlaskom s ceste za 35%.
• Na površinama s visokom trakcijom poput asfalta ili betona, mnogi (iako ne
svi) automobili opremljeni ABS-om mogu postići bolje (kraće) kočne
udaljenosti nego što bi to bilo moguće bez prednosti ABS-a.
• Na vrlo klizavoj površini poput leda ili šljunka, moguće je istovremeno
zaključati više kotača, što može pobijediti ABS (koji se oslanja na usporedbu
svih četiri kotača i otkrivanje pojedinačnih kotača koji proklizavaju).
Dostupnost ABS-a oslobađa većinu vozača učenja praga kočenja.
 Sigurnost ABS-a
• Kočnice s protivblokirajućim sistemima predmet su nekih eksperimenata
usmjerenih na teoriju kompenzacije rizika, koja tvrdi da vozači prilagođavaju
sigurnosnu korist ABS-a vožnjom agresivnije. U studiji provedenoj u
Münchenu, polovina voznog parka taksija opremljena je protivblokirajućim
kočnicama, dok je druga polovina imala konvencionalne kočione sisteme. Stopa
nesreća bila je bitno ista za oba tipa taksija, a Wilde zaključuje da je to bilo zbog
vozača taksija opremljenih ABS-om koji preuzimaju više rizika,
pretpostavljajući da će se ABS pobrinuti za njih, dok su vozači taksija bez ABS-
a vozili opreznije jer ABS ne bi bio tu da pomogne u slučaju opasne situacije.
• Institut za osiguranje sigurnosti na cestama objavio je studiju 2010. godine koja
je utvrdila da su motocikli opremljeni ABS-om 37% manje vjerojatno bili
uključeni u smrtonosnu nesreću od modela bez ABS-a.
 Zaključak
• ABS je elektrohidraulički sigurnosni sistem koji sprječava blokiranje
kotača, što bi uzrokovalo gubitak kontrole nad vozilom.
• ABS radi na principu konstantnog uspoređivanja brzine kotača i
podešavanja pritiska kočnica na osnovu bilo kakvog odstupanja.
• ABS je postao standard u modernim kopnenim a i zrakoplovnim
prevoznim sredstvima radi sigurnosnih benefita koje pruža.
• ABS može pomoći olakšati upravljanje nad vozilom, i time smanjiti
broj saobraćajnih nesreća ili smanjiti štetu proizvedenu od strane istih.