Prestanak pravnih odnosa

Na prestanak (kao i postanak) pravnih odnosa djeluju tzv. pravne injenice. Pravni odnosi mogu prestati: 1.) Prestankom pravnog pravila. Pravni odnosi bivaju inicirani postojeim pravilom, ali isto tako nestankom pravila gube svoj pravni karakter. Dravna vlast moe donijeti i propis na osnovi kojeg moe prestati mnotvo konkretnih pravnih odnosa npr. da se odreenoj grupi graana, prestanu dugovi prema pojedinim dravnim ustanovama. 2.) Prestankom subjekata. Pravni odnos nestaje smru jednog ili vie subjekata ukoliko je taj odnos bio osnovan na osobnim obvezama ili osobnim pravima (slikar, brak) 3.) Prestankom objekta moe nestati pravni odnos samo u sluaju ako se radi o tzv. individualnim stvarima tj. onim koje se ne moe zamjeniti. Ali, pravni odnos unitenjem nezamjenive stvari ne prestaje i trabina vjerovnika vrijedi i dalje. Treba paziti i je li unitenje objekta nastupilo krivnjom dunika, drugih ili vie sile 4.) Vlastitim ukinuem subjektivnog prava ( tzv. oprost duga). Vjerovnik oprosti duniku dug te meu njima prestaje pravni odnos. 5.) Ispunjenjem obveze. Pravni odnos izmeu vjerovnika i dunika nestaje ispunjenjm obveze, u skladu s odredbama dotinog pravnog posla. 6.) Konfuzijom prestaje pravni odnos ako se subjektivno pravo i dotina pravna obveza sjedine u istoj osobi, tj. ako obveza prijee na nositelja subjektivnog prava ili subj. pravo na na nositelja obveze; ili subj. pravo i obveza prijeu na treu osobu. 7.) Kompenezacija. Taj nain prestanka pravnog odnosa nastaje kada izmeu pravnih subjekata postoje uzajamna potraivanja ili uzajamne obveze, koja su istovrsna i dospjela su za ostvarivanje, te su i utuiva.