Pitanja iz komunikologije

1. to je komunikologija? Znanost o mogucim putovima komuniciranja ljudi. Komunikologija je drutvena nauka ciji su predmet izucavanja, u najirem smislu, poruke koje ljudi upucuju jedni drugima. Proucava granice i mogucnosti humane komunikacije razumnih bica. Komunikologija proucava: a) b) c) d) e) f) g) Procese interakcijskog komuniciranja Strategiju dominacije i vlastodrtva Dijalektiku rijeci i moci Procese sporazumijevanja ivih bica Interkulturno i medunarodno komuniciranje Kulturne prepreke Paneuropsku perspektivu medija

2. Obrazloite povijesne etape u razvoju komuniciranja? Komuniciranje u prvobitnoj zajednici (spacijalna komunikacija, perceptivna komunikacija, geste) Sustavi javnog komuniciranja u robovlasnitvu i feudalizmu (abecedni sustav, prve novine, pisarnice, Verbalno komuniciranje dominira u manjim drutvenim jedinicama, pismena komunikacija u javnim odnosima) Sustavi javnog komuniciranja u kapitalizmu (vizualna graficka komunikacija, masovno komuniciranje novinama, stvaranje javnog mnijenja) Sustavi javnog komuniciranja u totalitarnim reimima (zatvoreni sustav javnog informiranja, vladajuca klasa kontrolira sve izvore informacija) Sustavi javnog komuniciranja u pluralistickoj demokraciji (razvoj konfliktnog sustava tzv. pluralistickog komuniciranja, sustav aktivnog komuniciranja svih gradana)

3. Obrazloite temeljne karakteristike prve, druge i trece informacijske revolucije? prva informacijska revolucija spacijalna komunikacija (rad, govor); perceptivna komunikacija druga informacijska revolucija u doba neolita kad je covjek poceo transformirati crte pod utjecajem verbalnog komuniciranja u sustav piktograma. Kasnije se javljaju i hijeroglifi prvi put u podrucju vizualne komunikacije omogucuju pojavu tzv. Gramatike kao sustava kodiranja i dekodiranja poruka treca informacijska revolucija usvajanje pisma kao grafickog sustava za konzerviranje i prijenos poruka 4. Navedite i obrazloite pet temeljnih komunikolokih zakonitosti? KOMUNIKOLOKA ZAKONITOST A = A Moguce je da input bude posve izjednacen output-u. I to je idealna formula u prijemu odaslanih informacija, jer se izmedu input-a i output-a uspostavlja stanje ravnotee koje je izraeno jednadbom A = A KOMUNIKOLOKA ZAKONITOST A = +A Moguce je da output premai kolicinom i kvalitetom informacijske jedinice input-a, to se izraava formulom A = +A KOMUNIKOLOKA ZAKONITOST A = -A Treca mogucnost u realizaciji komunikacijskog akta je da output oznacava samo parcijalno slaganje s input-om, to se moe izraziti formulom A = -A KOMUNIKOLOKA ZAKONITOST A = 0 Izmedu input-a i output-a takoder moe postojati i tzv. nulta opcija. Naime, informacijska kolicina output-a moe u recipijenta rezultirati nulom, to se izraava formulom A = 0 KOMUNIKOLOKA ZAKONITOST A = non A Konacno, kao posljednja mogucnost odnosa input-a i output-a su tzv. negativne relacije u smislu ponitavanja informacijskog toka. Taj se odnos moe izraziti formulom: A = non A

5. Navedite karakteristike komuniciranja u prvobitnoj zajednici? prije dva milijuna godina covjek je ovladao komunikacijom spacijalna komunikacija (rad, govor) prijelaz s perceptivne komunikacije na znakovnu, predodbenu komunikaciju. u prvobitnoj zajednici zapoceo je proces druge informacijsko-komunikacijske revolucije koja je ostvarila graficki sustav biljeenja i prijenosa poruka.

6. Koje su karakteristike komuniciranja u robovlasnitvu i feudalizmu? Fenicani stvaraju pismo na bazi principa jedan glas jedan znak (abecedni sustav) Rim razvija specijaliziranu izvjestiteljsku slubu Cursus publicus. u antici dolazi do zasnivanja prvih novina razvijanje pisarnica (skriptorija) retorika razvija neposredno verbalno komuniciranje sadraj komuniciranja je uglavnom predstavljao koncentriranu volju vladajuce klase

7. Koje su osnovne karakteristike komuniciranja u kapitalizmu? 1440. Gutenberg vizualna graficka komunikacija postaje dominantna rada se suvremeni sustav masovnog komuniciranja putem novina i novinskih agencija. (prve tjedne novine u Firenci) Pobjedom buroaske revolucije dolazi do stvaranja javnog mnijenja na temelju iroke interakcije raznih stranaka = usuglaavanje stavova vladajucih slojeva = vertikalna komunikacija 8. Obrazloite komunikoloki pojam to je informacija? Informacija = organizacija. Informacija je spoznaja. Ona je nacin kako covjek gleda, doivljava i utjece na svijet izvan sebe. Ona je obavijest, izvjetaj, podatak, spoznaja. Informacija je sadraj komuniciranja, ona je smisao komuniciranja. 10. Obrazloite komunikoloki pojam to je komunikacija? Komunikacija = komunikator poruka (konsenzualna validnost) - utjecaj komunikacijski partner mogucnost prihvacanja predloenih stavova i obrazaca ponaanja (interes nagrada/kazna). komuniciranje je proces opce razmjene informacija izmedu ljudi; to je proces meduljudske aktivnosti u kojem su moguce tri varijante prijema poruke: pozitivno-potkrepljujuca, negativno-potkrepljujuca i neutralna. 11. Obrazloite komunikoloki pojam to je medij? Medij se nalazi u funkciji ukupnog covjekovog stvaralatva; medij zbiljski uvijek postoji u procesu komuniciranja i nikako drukcije, ali kad ga se posebno izucava, moguce ga je tretirati kao poseban fenomen. Mediji su covjekovi produeci jer pomocu medija covjek se multiplicira u prostoru i vremenu. Pojam medija se zato ne smije tretirati izolirano od ljudskih poruka. medij je samo razvijeni drutveni covjek za razliku od prirodnog covjeka sa skucenim komunikacijskim kanalima.

12. Obrazloite to su komunikanti u procesu komunikativnog sporazumijevanja? U suvremenom drutvu svi su ljudi i komunikatori i recipijenti, jednom oni predaju informacije i svoje prijedloge, a drugi puta sluaju, promiljaju i kritiziraju tude informacije. kako je u masovnom komuniciranju svaki gradanin i komunikator (novinar) i recipijent, potrebno je da se u novinarskom smislu obrazuju svi ljudi. opce karakteristike komunikatora, odnosno opca pravila komuniciranja iznesena su u Kodeksu nacela profesionalne novinarske etike. 13. Obrazloite i graficki prikaite temeljnu strukturu komunikologije kao znanosti o komuniciranju ? komunikologija treba stvaralacki osmisliti i povezati u jedan komunikacijski lanac sve podsustave: snane elektronicke medije, psiho-strukturu covjeka i humanisticke ideale covjecanstva, tj. ona treba postati logikom i retorikom novog dolazeceg svijeta i ivota koji je pun izazova na koje valja dati konstruktivne odgovore. opca ili sistemska komunikologija je generalna znanost to proucava znakove optimalizacije i optimiranja ljudskog komuniciranja putem suvremenih medija. 14. to je etologija? Klasicno usporedno ispitivanje ponaanja ("etologija") se prije svega bavi pitanjem kako se neto dogada: dakle, mehanizmima koji upravljaju ponaanjem (usporedi s ovim teoriju instinkta) to znaci procjenom uzroka ponaanja. poredbeno i interdisciplinarno proucavanje ivih bica, covjeka i ivotinja (razvio ju je Konrad Lorenz) etologija komuniciranja istrauje filogenetski programirane mehanizme ponaanja i komuniciranja, genetske predispozicije ljudske dominacije i agresivnost.

15. Objasnite pojam etologije komuniciranja ? Etolokim pristupom komuniciranju razotkrivaju nam se spoznaje o filogenetskim programiranim mehanizmima ponaanja i komuniciranja, o genetskim predispozicijama covjekove dominantnosti i agresivnosti, o njegovim misticnim temeljima i nagonu za ubijanjem koji se pokazuje u dananjim ratovima. Komuniciranje se moe odrediti kao akcija organizma kojom on utjece na ponaanje drugog organizma tako da promjena ima adaptivnu vrijednost za poiljatelja ili za primatelja. Nova paradigma temelji se na pretpostavci da je komuniciranje oblik strateke interakcije koja sadri dva proturjecna procesa: proces pribliavanja (konjunkciju) i proces udaljavanja (disjunkciju)

16. to je komunikativna motivacija i akcijska spremnost? etolozi tvrde da je motivacija, kao unutarnje stanje ivotinje, neto trajno, ili neto to je nadredeno spremnosti ivotinje za akciju. Spremnost za djelovanje bi oznacavala spremnost za neku konkretnu akciju ili za njen dio. spremnost je uvjetovana i adaptacijom receptora, odnosno zamorenocu organizma. 17. Obrazloite pojmovno to znaci integracijska moc jezika? U procesu komunikacijskog djelovanja, tradicionalni teoreticari razlikuju tri dimenzije jezicnih znakova: semanticku dimenziju koja proucava odnos izmedu jezicnih znakova i izvan-jezicnih predmeta sintakticku dimenziju koja proucava medusobni odnos znakova pragmaticku dimenziju koja uspostavlja odnos izmedu znaka i njegova korisnika. Razvojem simbolickih sistema ire se i mogucnosti drutva. Evolucijom simbolickih sistema, komuniciranje postaje intenzivnije i specijalizirano. 18. Obrazloite to je modeliranje procesa komuniciranja i navedite karakteristike osnovnih modela komuniciranja? Modeli oblici videnja odredenih procesa i pojava, koriste se radi uocavanja strukturalnih karakteristika i odnosa izmedu pojedinih dijelova Zadatak modela procesa javnog komuniciranja je povezivanje podsustava (komunikanti, informacije, mediji i komunikativni postupci) SCHRAMMOV MODEL Proces komuniciranja je jednosmjeran(komunikator je aktivan a recipijent pasivan) oblikuje stavove i ponaanja naglaena vanost organizacije (inf. se tako kodiraju da dopiru do konzumenta u namjeri da kod njih razvijaju programirano ponaanje i uvjerenje) MODEL UMBERTA ECA semanticko shvacanje komunikacijskog procesa bavio se sistemima kodiranja i dekodiranja vanim za prijenos i razumijevanje poruke preciznije tumaci proces javnog komuniciranja nije uspio prikazati dvosmjerno komuniciranje uveo pojam semantickog uma KOSZYK-PRUYSOV MODEL Uocili su da isti model moe vrijediti za interpersonalno (bogatije, svestranije, feedback) i masovno komuniciranje (siromanije, posredno, bez feedback-a) Problem interpretacije i razumijevanja Model prikazuje proces difuzije poruka, bez interiorizacije Uocavaju problem aktiviranja primaoca

CHAFFOV MODEL K. = proces izmjene misli izmedu najmanje dvije osobe Spoznaje se radaju iz interakcija najmanje dvije osobe 3 tipa odnosa: a) Kad se obje osobe koje komuniciraju spoznajno pokrivaju b) Kad jedna osoba misli da su njeni stavovi jednaki stavovima druge osobe, ali nije potpuno sigurna (djelomicno podudaranje) ili sukladnost c) Kad osoba tocno zna jeli ocjena stanja druge osobe identicna njenom vlastitom stanju 19. Obrazloite karakteristike komunikativnog modela France Vrega? Polazi od sistemske teorije Vreg razlikuje komunikacijske sustave: Tradicionalni komunikacijski sustav Prijelazni sustav Proizvodni sustav Suvremeni komunikacijski sustav Nerazvijena drutva : skromna sadrajno-simbolicka struktura priopcavanja, redundancija, slabo adaptabilni, primjenjuju obrambeni mehanizam Najvanije karakteristike komunikacijskog sustava: a) b) c) d) e) f) g) otvorenost komunikacijskog sustava, dvosmjernost, selektivnost (tko ce biti filter?), negativna entropicnost, komunikacijska napetost (pluralisticko traganje za irim informacijama); komunikacijski policentrizam; integracijska funkcija.

20. Obrazloite vrste i oblike interkulturalnog suocavanja ? medunarodno komuniciranje odnosi se na komuniciranje masovnih medija u jednoj dravi i medu dravama. globalno komuniciranje: a) prijenos informacija, podataka, mnijenja i vrijednosti koje priopcavaju institucije, mediji i vlade preko granice; b) tehnologiju tog prijenosa; c) rezultate prijenosa. interkulturalno komuniciranje odnosi se na interakciju licem u lice, dakle na interpersonalno komuniciranje medu ljudima razlicitih kultura. transkulturalno komuniciranje komuniciranje preko dravnih granica, dakle komuniciranje medu pripadnicima razlicitih kultura pomocu pisama, telefona, masovnih medija, interneta i slicno. 21. to je interakcijsko biokomuniciranje? biokomuniciranje pretpostavlja da se bioporuke prenose preko osjetilnih receptora, koji podraaje okoline pretvaraju u signale, to putuju prema viim ivcanim sustavima i sreditima. Fenomen biokomuniciranja moemo shvatiti kao izvor novih spoznaja, kao proces prilagodavanja okolini i kao sredstvo ucenja. interakcijsko biokomuniciranje je intencionalno (ciljno) opcenje (posredovanje informacija, prijetnji, spolnih poziva) komunikacijskom partneru koji se ravnopravno odaziva na bioporuku (reciprocnost). 22. to je multimodalno sporazumijevanje? to je komuniciranje ne samo govorom vec svim ostalim komunikacijskim oblicima koje covjek cesto podcjenjuje. Covjek je razvio kulturu raznih oblika komunikacija: vizualne, akusticne, taktilne, kemijske, ritmicke. Sve govorne komunikacije su vezane uz negovorne komunikacije. Nijemi govor lica, kretnje ruku ili pokreti tijela, dodirivanje tijela, okusi i mirisi nisu samo prateca sredstva svakodnevne komunikacije medu ljudima nego su elementi interpersonalnih procesa, a i samostalno izraajno sredstvo. 23. Skicirajte graficki i obrazloite multidisciplinarnu holisticku komunikativnu paradigmu? moramo znati sve (cjeloviti pristup); malo znati od svake znanosti. sve stvari u svemiru su povezane, jedna stvar ne moe opstati bez druge i svaka utjece na drugu

24. to je interkulturalna komunikacija? Oblik susretanja kultura s razlicitom povijesnom i kulturnom tradicijom, s razlicitim oblicima civilizacija i stupnjevima socioekonomske i tehnoloke razvijenosti. Ono rada razlicite oblike interakcije i nije samo kompetitivno, nekonfliktno suocavanje kultura i kulturnih identiteta. Ono samo u rijetkim slucajevima sadri elemente racionalne komunikacijske interakcije dvaju komunikacijsko kompetentnih partnera koji se pokuavaju sporazumjeti. Interkulturalno komuniciranje je zato oblik strateke interakcije koji sadri dva proturjecna procesa: proces pribliavanja (konjunkciju) dviju kultura i proces udaljavanja (disjunkciju) kultura, odnosno ocuvanja identiteta, interesa i moci. 25. Obrazloite strategiju komunikativne dominacije i vlastodrtva ? U komunikacijskoj interakciji prevladavaju elementi strateke interakcije (sadri elemente agresivnog uvjeravanja, imperativnog naredivanja itd. to moe izazvati strah kod primatelja) u kojoj se suocavaju osobni, grupni, politicki i nacionalni interesi = uspostavlja se odnos odmjeravanja moci Dominacija je drutveni odnos koji je uspostavljen izmedu pojedinaca, skupina i drutvenih zajednica. Ono oznacava odnose nadredenosti i podredenosti, nadmoc nad partnerom u dijalogu, nadmoc u skupini, nadmoc interesne skupine, stranke ili vladajuce klase. Dominacija je uzurpiranje vlasti od strane jednog dijela drutva i otudivanje vlasti od drugih dijelova drutva. 26. Obrazloite trijadni odnos: ETOS PATOS LOGOS ? Komunikacijsko je djelovanje sloeni, kontinuirani komunikacijski proces u kojem komunikator pokuava utjecati na komunikacijskog partnera kako bi ovaj prihvatio predloene stavove obrasce ponaanja. Ako primatelj prihvati uvjeravacku poruku to cini zato to u novim stavovima i ponaanju vidi mogucnost realizacije svojih potreba i interesa. Poiljatelj oblikuje poruku tako da bi primatelj vjerovao kako ona ima drutveno prihvaceni znacaj, to znaci da ona sadri 'konsenzualnu validnost' (odobrenje skupine, stranke ili drutva). Vec je Aristotel naglaavao da je smisao retorickog uvjeravanja u tome da utjece na usvajanje odluka . Zato govornik mora ne samo pokuavati da u svom govoru prikae svoje argumente na nacin na koji bi oni bili vrijedni povjerenja nego mora i svoj vlastiti znacaj prikazati kao ispravan. Za Aristotela je bitan koncept vjerovanja (etos). On je u samom diskurzu i donosi uvid u znacaj govornika, u njegov integritet i dobru volju. Drugi oblici dokaza su emocionalni poziv (patos) i sam govor (logos). Samo je tako moguce dokazati istinu ili pojavnu istinu.

27. to je komunikativna homoekstaza? HOMEOSTAZA je stabilnost organizma koju osiguravaju fizioloki procesi. Odrava sve tjelesne funkcije u ravnotei tako da djeluju optimalno i harmonicno. Postignutom ravnoteom, u drutvenom sustavu uspostavljaju se trajni, harmonicni uzorci koji odravaju stabilnost sistema. Devijacije i napetosti, inovacije i novi drutveni zakreti iskljuceni su iz sistema jer naruavaju tu ravnoteu. Socijalni sustav mora biti sposoban ocuvati uzajamnu uskladenost djelovanja svih dijelova sustava i ravnoteu citavog sustava. Svi dijelovi sustava su funkcionalno sastavljena i uravnoteena cjelina. Sustav je u ravnotei ako su suprotne varijable uravnoteene. Ravnotea moe biti staticka i nepromjenljiva, a moe odrati dinamicku ravnoteu. Pomanjkanje ili prekoracenje input-a (odnosno output-a) znaci nestabilnost za sustav i proizvodi vanjski pritisak (stres) to uzrokuje unutarnju napetost sustava. 28. Obrazloite pojam dijalektika rijeci i moci (komunikativni aspekt) ? Otac retorike Empedoklo je polarnost u dijalogu shvacao u mitolokom kontekstu dvaju boanstva: Erosa (boga ljubavi) i Eris (boginje prepirke). Konfliktnost dijalokih situacija su vec istaki anticki filozofi. Parmenid je drao da sva priroda postoji samo kao retorika i eristika, samo kao dijalektika rijeci i i pojmova. Medusobno je komuniciranje suocavanje, odmjeravanje moci, borba rijeci, polemicko sukobljavanje dviju autonomnih licnosti u kojem svaka eli dokazati svoju misaonu pa cak i fizicku superiornost. Medusobno komuniciranje je dakle kompleksan, kontinuirani interakcijski proces uvjeravanja sugovornika u kojem poiljatelj (manifestno ili latentno) upotrebljava i elemente strateke interakcije (duhovne prinude i represije). Poiljatelj pokuava utjecati na komunikacijskog partnera da bi prihvatio predloene stavove i uzorke ponaanje. 29. to je simbolicki posredovana komunikacijska interakcija? Zvuk pokret i znak dobivaju znacenje kada njihova upotreba uspostavlja zaista zajednitvo akcije. Svako ivo bice svojim djelovanjem u stvarnom svijetu razvija odnos prema objektima i okolini . Doivljava predmete i iva bica kao stvarnost. Kada djeluje na okolinu raclanjuje je na djelice znacenja. To je proces simbolizacije u kojemu, po Meadu, stvaramo za ivo bice jo neostvarene objekte. Kada ivo bice djelic svoje okoline oznaci kao 'stablo' i na taj nacin ga izuzme iz totaliteta okoline, pocinje uvidati kako i druga iva bica djeluju glede spomenutog objekta ili ivog bica. Tek unutar tog konteksta moe utvrditi njihovu funkciju, a na osnovi iskustava dodijeliti im znacenje cime oni postaju simboli. Tjelesni rad u covjeku razvija odnos prema predmetima i uopce odnos prema okolini. Covjek ne samo da kontrolira okolinu nego je i stvara. Geneza licnosti je neodvojivo povezana s procesima miljenja, refleksivnom svijecu, (raz)umom, jezikom i komuniciranjem u interakciji sa okolinom. Nju nije moguce objasniti samo u svijetlu simbolickog interakcionizma i filozofije komuniciranja. Mead je dapace upozoravao na tjelesne dimenzije covjekova djelovanja, na motoricke, mimicke i glasovne izricaje organizma. Tako se pribliio tumacenju identiteta licnosti koju je kasnije razvila antropologija.

Za komunikoloku teoriju to znaci da su oblici neverbalne komunikacije sastavni kompleksnog spleta komunikacijskog procesa i da komuniciranje nije moguce svesti na izmjenjivanje samo verbalnih simbola. 30. to je interkulturalno komunikacijsko suocavanje? Elementi kulture su osobna i grupna identifikacija s tijelom i gestama, jezik, socijalni odnosi, religija, filozofija, vrijednosti, hrana, nacini rekreacije i kolovanja, zdravstvo, komunikacijski sustavi, rad i nacini upravljanja, transport, politicki i gospodarski sustavi. Postoje razliciti principi proucavanja komuniciranja i kulture, medu njima medunarodni, globalni , raznokulturni i interkulturalni. Interkulturalno komuniciranje se obicno odnosi na interakciju licem u lice, dakle na interpersonalno komuniciranje medu ljudima razlicitih kultura. Komunikologija je interkulturalno komuniciranje definirala kao oblik 'susretanja' kultura s razlicitom povijesnom kulturnom i povijesnom tradicijom, s razlicitim oblicima civilizacije i stupnjevima socioekonomske i tehnoloke razvijenosti. Razvijena je teorija o 'suocavanju', o 'sudaru' dviju kultura, dviju licnosti. Interkulturalno komuniciranje rada razlicite oblike interakcije i nije samo kompetitivno, nekonfliktno suocavanje kultura i kulturnih identiteta. Interkulturalni konflikt krije u sebi korijene proturjecnih interesa koje nije moguce razrijeiti idealnim modelom trijadickog procesa transkulturne medijacije. U interkulturalnom komuniciranju prevladavaju elementi stratekog djelovanja u kojemu se suocavaju osobni, grupni i nacionalni interesi. Komunikacijska situacija rada odnos odmjeravanja moci (politicke, ekonomske, tehnoloke i dr.) i cuva dominantnost. Interkulturalno komuniciranje je zato oblik strateke interakcije koji sadri dva proturjecna procesa : proces pribliavanja (konjunkciju) dviju kultura i proces udaljavanja (disjunkciju) kultura, odnosno ocuvanja identiteta, interesa i moci.

31. Komunikologija i tajanstveni svijet sporazumijevanja! Covjek komunicira usmjereno, svjesno za razliku od ivotinja. Covjek se sporazumijeva simbolima, a ivotinje se sporazumijevaju znakovima koje imaju signalne funkcije. Prirodni znakovi: na primjer dim= znak za poar Umjetni znakovi: zeleno i crveno na semaforu Signalni znakovi: ako neposredno utjecu na ponaanje svih ivih bica Simbolicki znakovi: budi odredene asocijacije, zamjenjuje (neto?) 32. to je poruka? 33. to je tehnologija posredovanja poruka ?

34. to je poruka kemijskim signalima? Komuniciranje pomocu kemijskih signala je u evoluciji ivotinja svakako prvi uspjean pokuaj sporazumijevanja medu pojedinim ivim bicima iste vrste. Bioporuke se prenose putem osjetilnih receptora. Oni se nalaze u nosu, uima, na jeziku, ocima. Takva komunikacija postoji vec kod algi, a kod kukaca je slonija, a svoj vrhunac dostie kod sisavaca. Najmanje kolicine mirisnih tvari dovoljne su da izazovu reakciju partnera. Biokomunikacija pomocu kemijskih signala ima jo neke karakteristike: kemijski osjetilni organi su izuzetno osjetljivi; osjetilnu stanicu moe nadraiti cak i sama mirisna molekula. ivotinje izlucuju razlicite spolne mirise, oznacavaju put dolaska kuci (pcele), oznacavaju prave staze (mravi); psi, divokoze i dr. kraljenjaci oznacavaju teritorij posebnim mirisima; pojedine ivotinje odailju bioporuke zbog opasnosti. Mirisne receptore klasificiramo na temelju karakteristicnih osobina: postoje receptori za mirise trava, za jestive plodove, za miris mesa; postoje feromonski receptori koje nadrauje samo ograniceni mirisni spektar s visokom kemijskom razlikovnosti, gdje spadaju i tvari za spolno nadraivanje. To ukazuje na raznolikost funkcija kemijskih signala u ivotinjskom svijetu. 35. Obrazloite to je poruka mehanickim signalima? Poruka mehanickim signalima podrazumijeva taktilno i vibracijsko komuniciranje. Medu oblicima komuniciranja koji su znanstveno najmanje istraeni je taktilno komuniciranje. Ono je elementarna potreba covjeka, zato ima psiholoke i terapijske efekte. U grupnim odnosima taktilno je komuniciranje je sredstvo postizanja fizioloke i psiholoke stabilnosti i homogenizacije grupe. To je temeljni oblik komuniciranja buduci da je koa najveci osjetilni organ na i ima najvie receptorskih nervnih koncica. Dodir je najucestaliji oblik taktilnog komuniciranja i moe imati razlicita znacenja. Taktilno komuniciranje ne cine samo dodiri nego i ritmicne vibracije putem vode ili zraka. Kod nekih ivotinja razvijeni su vibracijski signali koji omogucavaju sporazumijevanje , identifikaciju, spolne ponude, upozorenja na opasnost, dominantnost i agresivnost. Informacijski faktor vibracije je frekvencija. Razlika izmedu vibracije i zvuka jest u tome to je vibracija namijenjena komunikaciju na blizinu zvuk na daljinu. 36. to su poruke akusticnim i vizualnim signalima? Sporazumijevanje pomocu zvucnih signala postoji i kod sisavaca i kod kukaca, te zahtijevaju malo energije. Radijus djelovanja takvih signala u vecini prilika nadilazi doseg kemijskih i optickih signala. Prednost zvucne komunikacije je i u prilagodljivosti znakova koji se koriste za sporazumijevanje. Za razliku od kemijskog komuniciranja, u zvucnom samo jedan organ proizvodi brojne signale. Akusticni signali imaju slijedece funkcije: poiljatelj poruke se identificira kao clan odredene skupine, kao vlasnik teritorija, kao mujak koji je spreman za parenje i kao konkurent. Signal lokalizira mjesto odakle je poslana poruka, odgovor partnera pa mjesto primanja signala. Pored lokaliziranja mjesta i identificiranja, signal sadri i motivaciju status i rang. Komuniciranje vizualnim signalima ima neke prednosti pred ostalim komunikacijskim sredstvima. Vizualna poruka dolazi do primatelja simultano, brzinom svjetlosti. Intenzitet, boja, kretanje kao sastavni dijelovi vizualnog komuniciranja poruka su neograniceni. Ali ipak

vizualno komuniciranja je ograniceno. Nocu ili u mraku je nemoguce je slati vidljive signale osim u slucajevima kada ivotinje same imaju svjetlece organe kao npr. krijesnice. Jo jedan nedostatak je taj to vizualni signali ne mogu prelaziti preko fizickih prepreka. Vizualna komunikacija zahtjeva kompliciranu i ponekad rasipnu signalizaciju koja treba vie energije nego to je potrebno za slanje kemijskih ili tekstovnih poruka. 37. Obrazloite to je vibracijsko komuniciranje (komunikoloki aspekt) ? Kod nekih ivotinja razvijeni su vibracijski signali koji omogucavaju sporazumijevanje , identifikaciju, spolne ponude, upozorenja na opasnost, dominantnost i agresivnost. Informacijski faktor vibracije je frekvencija. Razlika izmedu vibracije i zvuka jest u tome to je vibracija namijenjena komunikaciju na blizinu a zvuk na daljinu. Ritmicna kontaktna vibracija je opipna zvucna vibracija mrava i pcela. Cvrcci takvu vibraciju koriste pri zavodenju kao uvod u parenje. Ona se moe koristiti i za znakove upozorenja.

38. Objasnite etape razvoja vizualne (medijske) komunikacije ? 1 etapa: prvobitna zajednica, vizualno komuniciranje gestama i ucenje na principu gledanja. Dolazi do prve pojave verbalne komunikacije, kolicina znanja se nije mogla prenositi samo vizualno. Dolazi do prijelaza iz perceptivne u predodbenu komunikaciju. Piktogrami -> hijeroglifi. Izum abecede, pisma (Fenicani), u Rim prve zidne novine -> komunikacija vladara -> pucanstvo (posrednik) 1440. Gutenberg izum tiskarskog stroja, vizualna komunikacija postaje dominantna -> rast populacije, opismenjivanje, novinske agencije, TV pa sve do pojave interneta. 39. Navedite i obrazloite 3 osnovne mjerne jedinice koje se koriste u komunikologiji kao znanosti o komuniciranju ? (Vjerojatno nece biti jer je prekratko) BIT, MOBIT = jedinica za diskriminaciju motivacijske vrijednosti informacije HUBIT = jedinica za mjerenje prakseoloke vrijednosti informacije 40. Navedite i obrazloite tri dimenzije jezicnih znakova koji se upotrebljavaju u komunikaciji ? SEMANTICKA DIMENZIJA: odnos izmedu jezicnih znakova i izvanjezicnih predmeta SINTAKTICKA DIMENZIJA: medusobni odnos znakova PRAGMATICKA DIMENZIJA: odnos izmedu znaka i korisnika

41. Obrazloite i graficki prikaite komunikacijski model Umberta Eca? Talijanski teoreticar Umberto Eco nastojao je u svom djelu semanticki ire shvatiti komunikacijski proces. On je zato vie panje posvetio podsistemima kodiranja i dekodiranja koji su odlucujuci za prijenos i pravilno razumijevanje odaslane poruke. Ecov model upravo inzistira na prikazivanju kodova i podkodova, kao i razlicitih razina u procesu dekodiranja informacije. On je zato eksplorativniji, jer preciznije tumaci proces javnog komuniciranja i informiranja. Time vri stanoviti prijelaz sa strogo matematickih na deskriptivne modele javnog komuniciranja kojima je vie stalo da prikau kako se odailja i prima informacija nego to od odaslane informacije ostaje u drugoj svijesti nakon njena transportiranja sistemima telekomuniciranja. Ovaj model izraden je detaljno i pociva na konzistentnoj teoriji. Medutim ni on nije uspio prikazati dvosmjerno komuniciranje. Eco je uspjeno sintetizirao matematicki i semanticki model javnog komuniciranja i zahvaljujuci tome ucinio korak naprijed k potpunijem odraavanju komunikacijskog procesa. 42. Pojasnite i graficki prikaite osnovnu strukturu informacijsko komunikacijskog sustava? Komunikologija treba povezati sve podsustave. Elektronicke medije, psihostrukturu covjeka i ideale covjeka. Opca komunikologija je generalna znanost koja proucava zakone optimalizacije ljudskog djelovanja putem suvremenih medija. Opca sistemska komunikologija je generalna znanost koja proucava zakone optimalizacije ljudskog djelovanja putem suvremenih medija.

43. Definirajte pet temeljnih interkulturalnih komunikativnih pojmova? BLIZINA Sudionici komuniciraju toplinu, bliskost i pokazuju sposobnost za komuniciranje. Visokokontaktne kulture: locirane u toplim klimama (sredozemna regija, francuska.) Niskokontaktne kulture: locirane u zemljama s hladnom klimom (skandinavske zemlje, Njemacka, Engleska..) INDIVIDUALNOST vs. KOLEKTIVIZAM Individualisticke kulture: ljudi su ponosni na svoj individualizam. Vie ih zanima osobni uspjeh nego blagostanje i ciljevi zajednice (SAD, Njemacka) Kolektivisticke kulture: naglaavaju odnose medu ljudima (Arapska kultura, Japan) MUEVNOST vs. ENSTVENOST Muevne kulture: naglaavaju dominantnost, kompetitivnost i materijalni uspjeh (Japan, Austrija, vicarska.) Feministicke kulture: visoko vrednuju kvalitetu ivota, medusobne odnose i brigu za slabijeg (vedska, Nizozemska, Danska.)

DISTANCA MOCI Odnosi se na raspodjelu moci i bogatstva u nekoj kulturi. Kulture s visokom distancom moci: imaju moc i utjecaj koncentriran u rukama elite (Panama, Filipini, Gvatemala.) Kulture s raspodjelom moci u kojima se vie cijeni konzultativnost pri donoenju odluka (Austrija, Izrael, Danska) VISOKI KONTEKST (dvosmislenost, razna tumacenja) vs. NISKOM KONTEKSTU (cinjenice, znacenja) Kontekst je definiran kao drutvena okolina u kojoj se dogada komunikacija. Kulture visoke kontekstualnosti: smatraju da je znacaj komunikacijskih poruka i osobnih odnosa vezan uz okruenje u kojem se ovijaju (Japan, Koreja, Kina.) Kulture niske kontekstualnosti: oslanjaju se na znacenja koja se prenose rijecima (SAD, Njemacka, skandinavske zemlje...) 44. Obrazloite pojavne oblike taktilnog komuniciranja ? TAKTILNI TIP LJUDI VISOKOG DODIRA (nekonformisticki) Takvi ljudi su nekonformisti, radikalisti. Oni su neovisni, samoinicijativni i u vecini slucajeva dominantni. Odbijaju tradicionalne moralne standarde i norme ponaanja. Povremeno osjete da socijalno nisu sasvim prihvatljivi. TAKTILNI TIP LJUDI VISOKOG DODIRA (samosvjesni) Samosvjesni , drutveno prihvatljivi. Imaju obican odnos prema tradicionalnim moralnim standardima i drutvenim normama ponaanja, zato osjecaju da su drutveno ipak prihvatljiviji. Konformisti, uspjeni poslovni ljudi. TAKTILNI TIP LJUDI NISKOG DODIRA (konzervativni) Manje samostalni, vana im je reputacija, norme Vladini cinovnici. TAKTILNI TIP LJUDI NISKOG DODIRA Krajnje oprezni, anksiozni Kroz ivot idu nezapaeni kao nii cinovnici; povremeno pokazuju znakove temperamenta ili padaju u depresiju 45. to je prirodna i socijalna komunikativna okolina? Priroda je svim ivim bicima u milijunima godina razvoja poklonila kao naslijede temeljna znanja o oblicima ponaanja. Prirodni obrasci su urodeni, genetski programirani obrasci ponaanja prenose se iz roda na rod i utisnuti su u sredinji ivcani sustav. Socijalni obrasci su nauceni obrasci ponaanja utiskuju se prilikom ucenja u sredinji ivcani sustav svakog pojedinca, a svaka ih generacija mora iznova primijeniti.

Kada se ivo bice nade u novim situacijama, urodeni oblici ponaanja nisu dostatni za preivljavanje. Ono se mora prilagoditi promijenjenim uvjetima ivota i razviti modificirane obrasce ponaanja. Ovo jednako vrijedi za covjeka kao i za ivotinje. 46. Obrazloite temeljne postavke misaonog i osjecajnog ivotinjskog svijeta? Temelji misaonog i osjecajnog ivotinjskog svijeta jesu inteligencija, govorni jezik, rjeavanje problema i strategija pomirbe (npr. enka primata pomiruje). ivotinju od covjeka razlikuje sposobnost upotrebe oruda te sposobnost govora i jezika. Mnogi primati se isto koriste orudem, a artikuliraju se 'glasovnim gestama'. Mnoge ivotinje imaju sposobnost 'razmiljanja' i rjeavanja 'problema'. Inteligencija je razumsko odazivanje na okolinu, proces ucenja i prilagodavanja. Svaka je inteligencija vezana uz odredenu ivotinjsku vrstu to znaci da postoje razliciti stupnjevi inteligencije. Pas ima svoj osjecajni svijet, pretpostavlja se da sanja. Razlicite pasmine imaju razlicite nagone, kretnje, iskustva i znanja, pa i 'razumnost'. 47. Objasnite komunikativni govorni jezik ivotinjskog svijeta? Komunikacija najblia ljudskoj sposobnosti komuniciranja jest ona u primata, iako zbog unutarnje strukture grla ne mogu komunicirati jednako. Majmunice mogu citati i pisati pomocu figurica koje predstavljaju odredene rijeci i upotrebljavati tipkovnicu sa simbolima. Po pitanju ljudskog jezika na razini su male djece, a cimpanze cak mogu nauciti jezik gluhonijemih. 48. to su filogenetski programirani mehanizmi ponaanja? ivotinje su u svom evolucijskom razvoju pronalazile nove nacine ponaanja potrebne za preivljavanje svoje vrste. Svako nauceno ponaanje ima svoje korijene u filogenetskom razvoju (razvoju svoje vrste) putem mutacija i novih kombinacija naslijedenih osobina te selekcijskih mehanizama. To su filogenetski programirane kretnje koje je selekcijski dopustio i inicirao urodeni pobudivacki mehanizam (nagon). Urodeni oblici ponaanja konzervativni su, stabilni i teko promjenjivi. Buduci da ih je ivotinja modificirala prirodnom selekcijom, potvrdili su se nunima za opstanak. Zato ih je nemoguce odbaciti dok uvjeti u okolini ostaju nepromijenjeni za odredenu ivotinjsku vrstu. Ako se promjene uvjeti u okolini, urodeni obrasci ponaanja se pokazuju nefleksibilnima. Promijeniti ih je moguce tek u duljem evolucijskom procesu, koji prolazi vie generacija. 49. to je komunikacija kao borba za prevlast? U drutvu postoji socijalni red, temeljen na hijerarhijskoj moci. Do te moci dolo je komunikacijom, borbom, odnosno interakcijskim stratekom komuniciranjem. Ono sadri elemente agresivnog uvjeravanja, te kasnije prelazi u manipulaciju, jednosmjernu politicku komunikaciju.

50. Obrazloite to je komunikativni homo sapiens i stvaranje novog komunikativnog svijeta? Moguci cimbenici ljudskog nastanka i razvoja jesu svijest i jezik. Covjek se razlikuje od drugih ivih bica zbog posebno razvijene metode cuvanja i prenoenja razvojnog plana. Komuniciranjem covjek se razvijao i opstao na evolucijskoj i socijalnoj razini. Pragovor je pokrenuo proces evolucije. Razvojem svijesti covjek se prilagodio promijenjenom okoliu. Svijest je najvii domet u razvoju mozga. 51. Komunikologija i nove informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT)? (nece biti) 52. Obrazloite komunikoloki pojam komunikanti? U suvremenom drutvu svi su jednom recipijenti a drugi put poiljatelji. Jednom primamo informaciju, kriticki ju analiziramo a drugi put ju prenosimo. Rastemo zajedno s informacijom i povecavamo stupanj usvojene slobode Najvanije u sustavu javnog komuniciranja je da se svakom covjeku omoguci njegovo osnovno pravo: da komunicira, da aktivno formira informaciju, bude slobodan te da slobodno iznosi miljenje i donosi odluke 53. Obrazloite karakteristike funkcionalisticke teorije komuniciranja ? Nastala kao posljedica izucavanja specificnih faktora koji ubrzavaju ili usporavaju komunikacijski tok. Te teorije pocinju s uocavanjem bipolarnosti komunikacijskog procesa (komunikator i recipijent), a zavravaju uocavanjem multifaktorske strukture javnog komuniciranja. Najveci teoreticari funkcionalizma su svakako B.Malinovski i T.Parsons. Obojica smatraju da je drutvo jedan sloen sustav funkcioniranja raznih funkcija kojima je cilj zadovoljavanje potreba. Funkcionalisti velike nade polau u sustave javnog komuniciranja kao sredstva za bolje medusobno povezivanje svih clanova jednog drutva. Funkcionalisti se dijele u dvije skupine: teoreticari (beskonfliktnog drutvenog razvitka), a drugi zastupaju teorije konfliktnog komuniciranja. Formuliraju sustave javnog komuniciranja prema strukturi komuniciranja unutar grupa i grupa medusobno. Oni stoga umjesto monolokog priopcavanja preferiraju dijalog. Komunikaciju su shvatili kao interakciju, uocili su da masovno komuniciranje nema posebno velikog utjecaja na mase, posebno ako se izravno njima obracaju.

54. Obrazloite komunikoloku teoriju modela S-O-R? Skup novih i nepredvidenih faktora je organizam (O) kroz koji prolaze stimulusi i tu doivljavaju brojne transformacije. Otkrivena je cinjenica da proces informiranja nikada nije jednak u output-u kao u input-u. Moguce su varijante: Da input bude posve izjednacen output-u (A=A) Da output premai kolicinom i kvalitetom informacijske jedinice input-a (A=+A) Da output oznacava samo parcijalno slaganje s input-om (A= -A) Informacijska kolicina output-a moe u recipijenta rezultirati nulom (A=0) Negativne relacije u smislu ponitavanja informacijskog toka (A=nonA) Znacenje je teorije S-O-R dakle vie u prevladavanju bihevioristicke teorije nego u tome to bi ona sama uspjeno modelizirala sloeni komunikacijski proces. Nije mogla na jedinstven i jednoznacan nacin protumaciti uocenih pet razlicitih mogucnosti prijema iste informacije. 55. Obrazloite pragmatisticko-bihevioristicku teoriju javnog komuniciranja ? Pokuava protumaciti javno komuniciranje formulom Stimulus Response. Javlja se vec kod francuskih prosvjetitelja, John Locke (covjek je tabula rasa) smatra da covjek u startu nita nema u glavi. Smatra se da covjek reflektira informacije od okoline i tome prilagodava ponaanje, pa se njime tako moe i manipulirati na masovne medije Jednostrana teorija Naivno vjerovanje da se ponaanje ljudi lako oblikuje, ljudsko ponaanje ipak nije uvjetovano iskljucivo podraajima iz okoline, razina svijesti takoder igra veliku ulogu. 56. Navedite karakteristike Gutenbergove teorije javnog komuniciranja? Gutenbergov mehanicki tisak cini revoluciju u javnom informiranju, jer vladajucoj klasi omogucuje da svojim porukama dopre do svakog clana zajednice. Tisak je omogucio masovno novinstvo. Pojavom tiska, demokratizacija masovnog informiranja uzima planetarne razmjere. Verbalni kanal poceo je sve vie ustupati mjesto vizualnom kanalu. Medutim, ni tisak nije prevladao jednosmjernost informiranja. to se vie tiskana poruka irila, to je imala manji komunikacijski naboj. Tiskana komunikacija nije u stanju prenositi izravno (kao verbalna i ikonicka) emocionalna stanja i ostale perceptivne kvalitete poruke. Masovni tisak je mnogo pridonio i irenju jezicne kulture uopce. Ovaj model javnog informiranja nazivaju i publicistickim modelom koji dalje liberalizira proces javnog informiranja u skladu s potrebama kapitalistickog drutva, slobodne razmjene dobara i slobodne razmjene informacija.

57. Navedite osnovne karakteristike Dravno-politicke teorije javnog komuniciranja ? On se razvio iz potrebe vladara i vladajuce klase da svojim podanicima priopce poeljne informacije za oblikovanje ponaanja. Sadraji ovog oblika javnog komuniciranja uglavnom su bili mitske prirode. Narocito se posredovalo informacije o tobonjem boanskom porijeklu vladara i vladajuce klase, cime se olakavao proces vladanja masama. Najcece su se posredovale i tzv. naredbodavne informacije (npr. Hamurabijev zakonik, u Indiji Manuov zakonik, idovski Dekalog..) Vrhunac bile su prve novine to ih je ustolicio Julije Cezar oko 50.g.pr.n.e. pod imenom Acta diurna populi Romani. To je u potpunosti jednosmjerni sustav informiranja. Javno mnijenje formiralo se vie silom nego snagom posredovanih poruka. 58. Obrazloite Retoricko-pravnu teoriju javnog komuniciranja? Razvija se vec u antici, a jo vie kasnije u feudalizmu. Ovaj model vec pocinje uvaavati i psihicke momente koji su prisutni u komunikacijskom krugu. Naziva se i nagovarackim, uvjeravackim komuniciranjem. I ovaj je model jednosmjeran jer ne osigurava komunikaciju. Informacije u tom modelu protjecu od komunikatora prema recipijentu. Retori su osim verbalnih razradili i neverbalne sustave kako bi polucili snaniji informacijski utisak kod sluateljstva. Vie racuna s apelima, s utjecajem na ljudsku psihu. 59. to je Schopenhauer-ova vjetina komuniciranja ? Znacaj A.Schopenhauer-a lei u njegovom istraivanju estetike, odnosno nauke o polemiziranju, prepirci.. uspio je prikupiti gotovo 40-ak nacina kako uspjeno polemizirati, odnosno kako potuci argumentima svog sugovornika koristeci neke suptilne i manje suptilne nacine rasprave. Spominje se mnogo metoda kako sugovornika uvuci u petlju iz koje se nece moci izvuci bez pretrpljenog poraza u govoru.

60. Koje su osnovne karakteristike medijskog komuniciranja? Kad je rijec o mediju, onda valja istaknuti da se i on razvija na povijesnim zakonima, tj. da se medij takoder nalazi u funkciji ukupnog covjekovog stvaralatva date epohe i kumuliranog stvaralatva prolih generacija. Medij zbiljski uvijek postoji u procesu komuniciranja i nikako drukcije, ali kad ga se posebno izucava, moguce ga je tretirati kao poseban fenomen. Medije definira kao covjekove produetke, jer pomocu medija covjek se multiplicira u prostoru i vremenu: postaje jaci, veci, mocniji i svestraniji. Pojam medija zato se ne smije tretirati izolirano od ljudskih poruka. Medij prema tome nije obicno sredstvo, nego jedinstvo informacije i sredstva. Zahvaljujuci mediju informacija dobiva svoju upotrebnu vrijednost, tj. postaje cujna i vidljiva, tj. prepoznatljiva mnogim sudionicima u procesu komuniciranja.

61. Obrazloite strukturu i funkciju novinstva? Novine imaju univerzalni sadraj kako bi zadovoljile interese najveceg broja citatelja. Aktualnost, atraktivnost u obradi i drutveno-politicko znacenje to su tri osnovne odrednice koje novine prate sve do danas. to se pak tice unutranje strukturiranosti novina, dananji oblik novina razvijao se malo pomalo. Svojom strukturom novine su najvie nalik na mali popularni leksikon svakidanjice, jer se u njima nalazi sve na okupi, i to prezentirano u kratkoj i to atraktivnijoj formi. Novine su u pocetku bile politicki medijator, jer su priopcavale informacije vladajuce klase i dvorova puku radi reguliranja njihova ponaanja. Novine moraju mnogo sustavnije i analiticnije tretirati sve drutvene pojave. 62. Opiite specificnosti novinskog izraavanja ? Vijesti Izvjetaj Osvrt Biljeka Zapis Recenzija Nekrolog Komentar Clanak Kritika Drutvena kronika 63. to su casopisi i strucne novine? Strucni tisak posreduje informacije uglavnom s podrucja ciji je informator. Od opcih drutveno-politickih tema on tretira samo one koji su zajednicke globalnoj zajednici i koje se vitalno odnose na doticno podrucje casopisa Javlja se potreba kreiranja irih profila casopisa, jer bi upravo ti casopisi bili nosioci novih integrativnih pojava u samoj znanosti. Casopisi obavljaju jednu veliku ulogu u procesu otkrivanja znanstvenih spoznaja, njihova prezentiranja uoj i iroj javnosti i konzerviranja tih spoznaja za buducnost 64. Obrazloite strukturu i funkciju radijskog komuniciranja? U prvom redu pokazao se kao najjeftinije sredstvo masovnog komuniciranja, najbre sredstvo za posredovanje informacija i, u dananjoj informacijskoj eri njegova razvoja, kao sredstvo koje je pogodno za prijenos prijemnika na sva mjesta gdje covjek radi, ivi i odmara se. Radio je zato omogucio bolje i lake upoznavanje stranih jezika i sve vie razvija forme govornog jezika uopce. Buduci da radio maksimalno omogucuje opcu informacijsku politiku demokratskog drutva, onoj e zainteresirano za to bru preobrazbu radijske organizacije u model suvremenog radija. Radio je u stanju da ostvari dvosmjerno informiranje.

65. Obrazloite strukturu i funkciju televizijskog komuniciranja? Televizija djeluje najsugestivnije na gledatelje. Ta njena moc temelji se na jedinstvu rijeci i slike te maksimalnoj brzini prenoenja poruka. Zahvaljujuci televiziji u stanju smo simultano pratiti sve svjetske dogadaje. Prema radu televizije pocinju se ponaati i razne kulturne i druge institucije. Televizija i u demokratskom drutvu mora imati medijativan, posrednicki karakter. Televizija demokratskog drutva dijalekticki postavlja organizacijski model televizije tako da nema stalnih komunikatora niti stalnih recipijenata, nego svi gradani u procesu svog ivota povremeno bivaju komunikatori i recipijenti. 66. Obrazloite ulogu i znacenje internetskog komuniciranja? 67. Navedite i obrazloite osnovne medijske anrove? 68. Obrazloite ulogu novih ICT tehnologija u konvergentnom medijskom okruenju? 69. to su tropi? Trop predstavlja jedan od osnovnih nacina indirektnog, slikovnog kazivanja. Tropi su izrazi nedoslovnog prenesenog znacenja. Metafora je najkarakteristicniji trop. Osnovni mehanizam metafore je usporedba ili komparacija. Postoje jo: personifikacija, katakreza (trop koji neki pojam za koji u jeziku nema adekvatnog izraza izraava rijecima koje znace neto drugo), metonimija (trop koji se sastoji u preimenovanju), sinegdoha (poseban oblik metonimije), alegorija (sloeniji trop u kojem se osnovno znacenje indirektno eksponira), perifraza, aluzija, eufemizam, onomatopeja. 70. Obrazloite to su leksicke figure? Anafora je figura kojom u govori vie uzastopnih recenica zapocinje istom rijecju. Ponavljanje ili iteracija je vrlo cesta figura koja se sastoji od viekratne upotrebe nekih rijeci koje se eli narocito istaknuti. Emfaza je figura pretjerivanja u upotrebi rijeci, da bi se na taj nacin podigla temperatura govora i naznacili snani osjecaji. Epifora je suprotna anafori. Postoje jo: simploka, anadiploza, epanadiploza, poliptoton, epanalepsa, etimoloka figura, sinonimija, pleonazam, makrologija, lakouizam, rima, asonancija, aliteracija, atelaa, kalambur i arhaizam. 71. Navedite klasike komunikacijske znanosti i obrazloite njihove osnovne postavke?

72. Koji je osnovni doprinos Boe Teaka u razvoju komunikacijske znanosti? Doprinos Boe Teaka kao akademika cjelokupnoj hrvatskoj znanstvenoj sceni. Boo Teak je bio svjetski priznat strucnjak u kemijskoj struci, autor mnogih djela na temu, clan mnogih drutava te dekan PMF-a (dva puta) Njegov znacaj s komunikoloke strane je u tome to je kao pionir i zacetnik mnogih komunikolokih i informacijskih udruga, ustanova rada na sveucilitu. Na njegovu je inicijativu pokrenut Referalni Centar, tek nekoliko godina nakon osnivanja prvog u svijetu. Bio je clan i predsjednik mnogobrojnih drutava kod nas i u inozemstvu. Takoder osnivac casopisa Informatologija koji djeluje i danas.