Ispravljanje i ocjenjivanje, ispravak kolske zadae

UDK: 371.26:811.163.42 372.45 Struni lanak Primljeno: 2. 9. 2011.

Mr. sc. Vesna Nosi1

Gimnazija Matija Mesi, Slavonski Brod vesna.nosic@gmail.com

Saetak
U lanku se govori o ispravljanju i ocjenjivanju te ispravku kolske zadae iz hrvatskoga jezika. kolska zadaa slika je uenikove pismenosti. Nastavnikova dunost je zadau paljivo proitati, ispraviti pogreke i zadau objektivno ocijeniti. U kolskoj zadai pojavljuju se dvije vrste pogreaka: jezine i nejezine. Struno, objektivno i pravedno ocijeniti kolsku zadau nije ni jednostavno ni lako. Nastavnik treba savreno poznavati sve jezine norme i aktualne jezine prirunike. Ocjenjivanje kolske zadae moe biti analitiko ili sumarno. Na satu ispravka kolske zadae uenici najprije napiu ispravak zadae slijedei nastavnikove upute. Nakon toga nastavnik na ploi (ili prethodno na grafoprozirnici) napie primjere jezinih greaka koje je uoio ispravljajui sastavke jednog razrednog odjela, a uenici ih prepisuju u bi-

Vesna Nosi je diplomirala kroatistiku, komparativnu knjievnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu magistrirala je na Odsjeku za komparativnu knjievnost. Autorica je nekoliko strunih lanaka iz podruja hrvatskoga jezika i knjievnosti, metodike i bibliotekarstva te izvannastavnih aktivnosti (produkcija dokumentarnog lma, govorna interpretacija teksta). Ove godine promovirana je u profesoricu savjetnicu hrvatskoga jezika.

95

V. Nosi, Ispravljanje i ocjenjivanje, ispravak kolske zadae napredak 153 (1) 95 - 105 (2012)

ljenicu za kolski rad i piu pravilna rjeenja. I ispravljene kolske zadae nastavnik treba paljivo pregledati, a uenici na nekom sljedeem nastavnom satu napisati ispravak ispravka. Kljune rijei: ispravak kolske zadae, jezine i nejezine pogreke, znakovi za obiljeavanje pogreaka, ocjenjivanje kolske zadae, ispravak ispravka kolske zadae, ocjenjivaki kriteriji

Uvod
kolska zadaa iz hrvatskoga jezika slika je uenikove pismenosti. Nastavnikova dunost je uenikovu zadau paljivo proitati, ispraviti pogreke, zadau temeljito analizirati i objektivno ocijeniti. Ulogu dobro ispravljene zadae u stjecanju pismenosti uoio je jo 1952. godine Antun Barac, knjievni kritiar i povjesniar, kada je u lanku Ispravljai zadaa napisao da je ispravljanje zadaa vaan i plemenit stvaralaki posao. Ispravljai zadaa, pie Barac, vre ponajvie posao, koji se dade usporediti s usklaivanjem dijelova pri gradnji, retuiranjem, ruenjem manje uspjelih dijelova, izbacivanjem nepotrebnih ukrasa () Ispravljai zadaa, kad ispravno shvaaju svoje dunosti, srodni su umjetnicima. U zavrnom dijelu lanka zakljuuje: Srednjokolski su profesori, ispravljai zadaa, u velikom dijelu i stvorili cijelu pismenost u Hrvata (Barac, 1952., 130-131).

Ispravljanje kolske zadae

Metodiari naglaavaju da svaku kolsku zadau nastavnik treba proitati nekoliko puta da bi stekao opi utisak o sadraju i pismenosti, da bi ispravio pogreke te stvorio konanu ocjenu, napisao potrebnu uputu ili komentar (Teak, 1998.). Pri prvom itanju on stjee opi dojam o sadraju i pismenosti. Pri drugom itanju ispravlja jezine i nejezine pogreke, a pri treem donosi konanu prosudbu i odluku o ocjeni i potrebnim primjedbama, savjetima i uputama.

Vrste pogreaka
U kolskoj zadai pojavljuju se dvije vrste pogreaka: jezine i nejezine. Jezine pogreke nastaju zbog nepoznavanja jezinih normi. Dijele se u ove skupine: pravopisne pogreke
96

V. Nosi, Ispravljanje i ocjenjivanje, ispravak kolske zadae napredak 153 (1) 95 - 105 (2012)

gramatike pogreke: morfoloke, sintaktike, tvorbene leksike pogreke stilistike pogreke. Nejezine pogreke su vezane za izvanjezine sastavnice. Dijele se u sljedee skupine: sadrajne pogreke kompozicijske pogreke interpretacijske pogreke logike pogreke.

Oznaivanje pogreaka
Pogreke se obino oznauju raznim znakovima i verbalnim komentarima u tekstu kolske zadae i na rubnici teksta2. Uobiajeni znakovi za oznaivanje pogreaka su: Naznaivanje podcrtavanjem sve vrste pogreaka podcrtati jednom crtom svaku vrstu pogreke podcrtati drugaijom crtom: pravopisnu pogreku jednom crtom gramatiku pogreku dvjema stilsku pogreku valovitom crtom sadrajnu pogreku isprekidanom crtom (Teak, 1998., 500-502) Upotreba korekturnih znakova suvian razmak prevelik razmak pogreno uvuen redak (redak pomaknuti nalijevo) pogreno uvuen redak (redak pomaknuti udesno) izmijeniti redoslijed rijei pogrena rije izostavljena rije ili vie rijei suvina slova ili rije pogrean red rijei neto nedostaje novi odlomak

D. Rosandi u knjizi Od slova do teksta i metateksta znakove naziva i simbolima, a verbalne komentare verbalnim intervencijama.

97

V. Nosi, Ispravljanje i ocjenjivanje, ispravak kolske zadae napredak 153 (1) 95 - 105 (2012)

Uporaba kratica a) jezine pogreke: PP pravopisna pogreka MP morfoloka pogreka SP sintaktika pogreka TP tvorbena pogreka STP stilska pogreka

b) nejezine pogreke: SAP sadrajna pogreka KP kompozicijska pogreka IP interpretacijska pogreka LP logika pogreka

Kombinacija prethodno navedenih naina kombinacija naznaivanja podcrtavanjem i korekturnih znakova kombinacija naznaivanja podcrtavanjem kratica. Znakovni sustav kojim se pojedini nastavnik slui mora biti jednoznaan. Pri ispravljanju kolskih zadaa nastavnik ga se treba dosljedno pridravati. Na prvom listu zadanice uenici bi trebali napisati odeeni znakovni sustav i znaenje svakog pojedinog znaka.

Ispravljanje pogreaka
Didaktiari predlau tri naina ispravljanja pogreaka (Teak, 1998., 500-502): Oznaivanje pogreaka bez ispravljanja Nastavnik utvrenim znakom oznai pogreku u tekstu, ali je ne ispravi. Naznaivanje pogreaka potie uenika na razmiljanje pa on samostalno otkriva u emu je pogrijeio sluei se jezinim prirunicima (pravopisom, rjenikom, gramatikom i jezinim savjetnikom) koje za taj sat treba donijeti u uionicu. Iako je uenik samostalan, on esto treba pomo nastavnika jer mu nedostaje potrebno znanje jezika. Izravno ispravljanje pogreaka Pogreka se moe izravno ispraviti na dva naina: nastavnik u tekstu podcrta pogreno napisanu(e) rije(i), a na rubnici teksta samo imenuje vrstu pogreke, npr.: ije/je, pade, veliko slovo, vrijeme nastavnik u tekstu podcrta pogreno napisanu(e) rije(i), a na rubnici napie pravilno rjeenje. Uenik je nesamostalniji i pasivniji, ali moe brzo savladati odreenu vrstu pogreke. Kombinirani nain ispravljanja pogreaka Nastavnik naznai i ispravi samo onu pogreku za koju je siguran da je uenik bez njegove pomoi nee tono ispraviti, a ostale pogreke podcrta jednom crtom i na rubnici oznai znakom (kraticom) preputajui ueniku da ih ispravi sam ili uz pomo jezinih prirunika. I u kombiniranom nainu ispravljanja pogreaka ueniku e zatrebati jezini prirunici, ali i pomo nastavnika.
98

V. Nosi, Ispravljanje i ocjenjivanje, ispravak kolske zadae napredak 153 (1) 95 - 105 (2012)

Nastavnik treba ispraviti sve pogreke u tekstu. Dok ispravlja zadae, katkad i on mora pogledati u poneki jezini prirunik. Ispod teksta kolske zadae, posebno onih sastavaka u kojima ima vie pogreaka, nastavnik bi trebao napisati kratku, jasnu i poticajnu uputu (pripomenu, komentar). Objektivna uputa trebala bi potaknuti razvoj uenikove pismenosti. I lou ocjenu treba znati umjeno obrazloiti da bi uenik u stjecanju formalne pismenosti dobio elju za prevladavanjem osobnih potekoa.

Ocjenjivanje kolske zadae

Struno, objektivno i pravedno ocijeniti kolsku zadau nije ni jednostavno ni lako. Stjepko Teak (1998., 501) upozorava da ispravljanje pretpostavlja: nastavnikovo savreno poznavanje gramatikih i pravopisnih pravila razlikovanje pogreaka koje je uenik morao izbjei jer je ve morao nauiti odgovarajua pravila i onih pogreaka koje ini jer ih po nastavnom planu jo nije morao nauiti razlikovanje lakih i teih pogreaka. Dakle, nastavnik treba savreno poznavati sve jezine norme i aktualne jezine prirunike. Jednom rijeju nastavnikovo znanje treba biti na razni jezine (iz)vrsnosti.

Naini ocjenjivanja
Metodiari razlikuju dva naina ocjenjivanja kolske zadae: analitiko i sumarno.

Analitiko (ralanjeno) ocjenjivanje Sadri zasebne ocjene iz nekoliko pojedinih sastavnica, npr.:
obrada teme / sadraj kompozicija stil pravopis i gramatika rukopis i urednost / urednost pravopis i gramatika sadraj, kompozicija i stil.31 ili

Sastavnice su uzete iz prakse pojedinih nastavnika.

99

V. Nosi, Ispravljanje i ocjenjivanje, ispravak kolske zadae napredak 153 (1) 95 - 105 (2012)

Teak (1998., 502-503; 508) navodi sastavnice za ire i ue analitiko ocjenjivanje: ire analitiko ocjenjivanje 1. sadraj 2. tekstovna vrsta 3. kompozicija 4. stil 5. gramatika i pravopis 6. rjenik 7. vanjtina teksta (urednost i rukopis) Ue analitiko ocjenjivanje 1. sadraj 2. kompozicija 3. stil 4. gramatika i pravopis

Konano, opa ocjena izvede se iz svih sastavnica; ocjena ne mora biti aritmetika sredina.4 Teak (1998.) preporuuje analitiko ocjenjivanje za svaku kolsku zadau jer smatra da uenik treba dobiti povratnu informaciju koju ocjenu zavreuje pojedina sastavnica njegove zadae.

Sumarno (zaokrueno) ocjenjivanje kolska zadaa ocijeni se samo jednom zaokruenom ocjenom. Prednosti i nedostaci ovog naina ocjenjivanja su oiti.

Ispravak kolske zadae

Na satu ispravka nastavnik najprije uenike izvijesti o ishodu zadae. Nastavnikov osvrt ukljuuje prethodno spomenute sastavnice: izbor i obradu ponuenih tema kompoziciju i stil jezine i nejezine pogreke. Dobro je novu zadau usporediti s prethodnim zadaama i posebno istaknuti napredak pojedinih uenika. Nastavnik zatim ponavlja upute za ispravak zadae. Dok nastavnik upisuje ocjene u imenik, uenici na desnoj stranici zadanice piu ispravak zadae slijedei nastavnikove ispravke i upute. Zadaa se obino ispravlja na tri naina: Ako zadaa ima malo pogreaka, uobiajeno je ispisati samo rije, nekoliko rijei ili reenicu u kojoj se nalazi pogreka. Ako zadaa ima puno pogreaka, treba je prepisati u cijelosti. Ako je zadaa sadrajno potpuno promaena, uenik treba napisati novu zadau.
4

O znaajkama pojedine sastavnice iscrpno su pisali S. Teak i D. Rosandi.

100

V. Nosi, Ispravljanje i ocjenjivanje, ispravak kolske zadae napredak 153 (1) 95 - 105 (2012)

Nastavnik nadzire ispravljanje zadae: obilazi uenike, upuuje ih i usmjerava. Pomae im da sami pronau pravilna rjeenja, a ako uenici ne znaju sami doi do rjeenja u otklanjanju pogreaka, on im otkriva kako ispraviti pojedinu pogreku. Nakon toga nastavnik na ploi ili grafoprozirnici napie primjere estih pravopisnih i gramatikih pogreaka koje je uoio ispravljajui sastavke jednog razrednog odjela, a uenici ih prepisuju u biljenicu za kolski rad i piu pravilna rjeenja. Korisno je da uenici naglas isprave svaku pogreku napisanu na ploi ili prozirnici. Nastavnik usput podsjea na odgovarajua pravila i tako zajedno s uenicima ponavlja i utvruje odreene nastavne sadraje. Popis jezinih pogreaka pojedinog razrednog odjela nastavnik moe preslikati i dati uenicima da ih isprave za domau zadau, a na sljedeem satu prekontrolirati. Popis pogreaka napisan na grafoprozirnici zahvalan je nain zato to se prozirnica moe rabiti i na nekim drugim nastavnim satima, posebno pred pisanje nove kolske zadae. Na kraju sata obino se proita nekoliko najboljih sastavaka. Oni su priznanja autorima dok su ostalim uenicima poticaj za nove i bolje stvaralake ostvaraje. Marko Vukovi, uenik treeg razreda Gimnazije Matija Mesi u Slavonskom Brodu, 2009. godine zapisao je svoj doivljaj pisanja i ispravka kolske zadae u pjesmi:

KOLSKA ZADAA
I. Kad mi navru ideje originalnosti da postanem tvorcem uzorne umjetnosti, u trenutku velike matovitosti dobijem ideju za novu Odu radosti. U glavi kreiram cijeli svijet noviteta da pokaem sve pod okriljem svoga svjetla, da na tren budem tvorac novog svijeta, da na tren budem lutkar svih marioneta. Udahnem duu pisca, vizionara; potaknem u seb instinkt pisca to stvara. Pokaem genijalnost matinih anala; postanem vlasnik najnovijeg originala pa na sljedeem satu hrvatske nedae piem ispravak be te kolske zadae. II. Dok ekam povratak moje umjetnine i pohvalu moje umjetnike vrline, nove klice moje pjesnike potencije urode rodom knjievne apstinencije. Ve na prvoj stranici pokolj mojih slova; tema izgubila svoje izvorno svojstvo. Iz mog uma rodila se ideja nova; unitilo je opet jezino ustrojstvo. to fali mojim slovima i rukopisu? to ne valja gramatici i pravopisu? E ba te primjedbe dio su mistike. Ipak, to je to pisac bez loe kritike?! U ljutnji smirim Shakesepearea u sebi da jo jednu jedinicu dobio ne bi.
101

V. Nosi, Ispravljanje i ocjenjivanje, ispravak kolske zadae napredak 153 (1) 95 - 105 (2012)

Ispravak ispravka kolske zadae

I ispravljene kolske zadae nastavnik treba paljivo pregledati jer uenici u ispravku ponekad ne isprave sve pogreke ili ak napiu nove. Neispravljene stare i nove pogreke nastavnik treba uoiti i naznaiti te na nekom sljedeem nastavnom satu dati uenicima zadanice da napiu ispravak ispravka. Ispravkom ispravka kolske zadae zavreno je pisanje, ispravljanje i ocjenjivanje te ispravak kolske zadae.

Nedoumice i potekoe pri ispravljanju i ocjenjivanju

Pri ispravljanju i ocjenjivanju kolskih zadaa nastavnik se esto nae u ponekoj potekoi ili nedoumici. Iako je nastavnik izradio osobne ocjenjivake kriterije, osnovnu potekou ine nerazraeni ocjenjivaki krieriji za ispravljanje kolskih zadaa na opoj drutvenoj razini. Stoga su ocjenjivaki kriteriji meu nastavnicima veoma razliiti i neujednaeni, to zbunjuje i uenike i roditelje. kolska dokimologija ui nas da je ocjena mjerilo uenikovog znanja, vjetina, navika i sposobnosti. Ocjena je povratna informacija i ueniku i roditeljima; veoma je vana jer uenike potie (ili ne potie) na daljnje uenje. Zato svaku kolsku zadau nastavnik treba objektivno, pravedno i korektno ocijeniti. Primjeri nekih nastavnikovih nedoumica:

Razlikovanje lakih i teih pogreaka Pismo. U provm razredu gimnazije uenik ne zna pisati velika i mala pisana slova; pie velikim tiskanim slovima ili velikim i malim tiskanim slovima. Uenik ne pie pravilno dijakritike znakove (pie neitke toke i crtice). Glasovi i . Uenik ne razlikuje i (ojvek, odluiti, zadaa, rije, oi, usreiti). Alternacije ije/je/e/i. Uenik ne zna smjenjivanje ije/je/e/i (povjest, smijeti, savijest, dijeca, mjenjati, rje, svijetski, dijelovati, razumjevanje, htijeti, lijepi, djeliti). Glasovne promjene. Uenik ne zna glasovne promjene (djevojicin, snagi, slugi, razupan). Velika i mala slova. Uenik ne razlikuje velika i mala slova (Hrvatski romantizam, Hrvatski narodni preporod, Ilirski pokret, hrvatski sabor, turci, crnogorac, hrvatska naziv drave).
102

V. Nosi, Ispravljanje i ocjenjivanje, ispravak kolske zadae napredak 153 (1) 95 - 105 (2012)

Glagoli Nijenica NE uz glagole (nebi, nemoramo, nemogu, neznam, nesputava). Aorist pomonog glagola biti (on bih, mi bih smo, bih li mi, ja bi). Glagolski pridjev radni (htjeo, htijeo, tjeo, voljeo, eljeo). Glagolski pridjev trpni (doneen, preneen). Futur I.: a) pomoni glagol iza innitiva (radit u) b) pomoni glagol ispred innitiva (u raditi). Reenini znakovi Na kraju izjavne reenice nema toke (Zlo je pobijeeno). Na kraju upravnog pitanja nema upitnika (Zar to nije hrabrije od bijega). Na kraju uskline reenice nema usklinika (Uas). Umetnuta reenica nije odvojena zarezom (Njezina ker glavna junakinja romana ostaje svaki dan kod kue sama.). Reenice sa suprotnim veznicima nisu odijeljene zarezom (Uim iz tue pogreke a to je da ne treba odustati. Pravda je spora ali dostina.). Zavisna reenica ispred glavne nije odvojena zarezom (Kad je najtee moja majka me hrabri. Da nema vjere ivot ne bi imao smisla.). Pravopisni znakovi Iza rednog broja nema toke (15 listopada 2010). Iza kratice nema toke (g godina postane gram). Prijedlog od i crtica izmeu brojeva (od 1813.-1860.) Mogu li se navedeni tipovi pogreaka svrstati u tee pogreke? Koje jo tipove pravopisno-gramatikih pogreaka moemo svrstati u tee pogreke?

Ocjenjivanje lakih i teih pogreaka Kako ocijeniti tee, a kako lake pogreke? Koliko teih i lakih pogreaka moe biti u kolskoj zadai ocijenjenoj ocjenom dovoljan, dobar, vrlo dobar i odlian? Neusavravanje jezinog pismenog izraza Kojom ocjenom ocijeniti kolsku zadau uenika koji ne tei usavravanju vlastitog jezinog pismenog izraza, nego ustrajno ponavlja pogrene jezine oblike? Jezino neispravna zadaa, a nejezino dobra (odlina) zadaa Kojom ocjenom ocijeniti kolsku zadau koja je pravopisno i gramatiki neispravna (ili dosta nepismena), a sadrajno i kompozicijski dobra (ili odlina)?
103

V. Nosi, Ispravljanje i ocjenjivanje, ispravak kolske zadae napredak 153 (1) 95 - 105 (2012)

Nesrazmjeran odnos uvoda, razrade i zakljuka; nedovrena/prekratka kolska zadaa Kojom ocjenom ocijeniti kolsku zadau koja ima nesrazmjeran odnos kompozicijskih dijelova ili je nedovrena/prekratka? Gradacija ocjena Koliko jezinih greaka smije biti u kolskoj zadai ocijenjenoj ocjenom dovoljan, dobar, vrlo dobar i odlian? Broj rijei u kolskoj zadai Koliko rijei treba sadravati kolska zadaa u prvom, drugom, treem i etvrtom razredu gimnazije?

Zakljuak
Je li ispravljanje i ocjenjivanje kolske zadae Pandorina kutija, raomon, samo sastavni dio nastavnikovog posla ili i nastavnikov uitak? Kako izii iz tog ispravljakog i ocjenjivakog labirinta? Tko nastavniku, koji struno, odgovorno i savjesno obavlja svoj posao, moe pomoi dok u 21. stoljeu pomno nastavlja stvarati pismenost u Hrvata?

Literatura
Ani, V. (1998.). Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber. Babi, S., Mogu, M. (2010.). Hrvatski pravopis. Zagreb: kolska knjiga. Babi, S., Ham, S., Mogu, M. (2005.). Hrvatski kolski pravopis. Zagreb: kolska knjiga Barac, A. (1952.). Ispravljai zadaa. Jezik, 1, 5, 129-132. Ham, S. (2000.). Pravopisu, ponosu! ili Pravopisu po nosu!. Jezik, 47, 4, 134-152. Rosandi, D. (2002.). Od slova do teksta i metateksta. Zagreb: Prol. Rosandi, D., Rosandi, I. (1996.). Hrvatski jezik u srednjokolskoj nastavi. Zagreb: kolske novine. Teak, S. (1998.). Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika. Zagreb: kolska knjiga.

104

V. Nosi, Ispravljanje i ocjenjivanje, ispravak kolske zadae napredak 153 (1) 95 - 105 (2012)

Correction and Marking of Assignments

Summary
The paper deals with correction and marking of Croatian language assignments. School assignment (essay, composition) is a reflection of students literacy. It is teachers duty to read, correct and mark compositions/essays very carefully. There are two kinds of mistakes students make in school assignments: the linguistic and non-linguistic ones. The whole process of competent, objective and fair marking is neither simple nor easy one. Teachers have to be familiar with the linguistic norms and current handbooks in use. Marking can be analytical or summary. In class students first correct their assignments following their teachers instructions. After that, the teacher writes on the board or on the transparency several frequent mistakes that he has identified while correcting assignments of one class and students copy them along with the corrections. The teacher then closely examines these corrected assignments and the students do another correction in one of the following classes. Key words: school assignment correction, linguistic and non-linguistic mistakes, correction signs, marking of assignment, another correction of assignment, marking criteria

105