Razredna nastava i B/H/S jezik i knjievnost

GLAGOLI
(glagolski vid i prelaznost)

Student: Vedran Markovi

Mentor: vii asistent mr. sc. Nermin Sui

Travnik, decembar, 2012.

to su glagoli?

Promjenjiva vrsta rijei kojom izriemo radnju, stanje i zbivanje.

Promjena glagola po osobama/licima naziva se SPREZANJE ili KONJUGACIJA.

Koja su gramatika obiljeja glagola?

OSOBA/LICE (1., 2., 3.) BROJ (jednina i mnoina) GLAGOLSKI VID (svreni i nesvreni) GLAGOLSKA PRIJELAZNOST (prijelazni, neprijelazni i povratni) GLAGOLSKI OBLIK

Svojstvo glagola da iskazuju trajanje radnje nazivamo GLAGOLSKI VID.

GLAGOLI PO VIDU:

NESVRENI GLAGOLI SVRENI GLAGOLI

 Glagoli koji izriu radnju u vrenju zovu se nesvreni(imperfektni) ili glagoli nesvrenoga(imperfektivnog) vida. Takvi su npr.:bacati,dolaziti,donijeti,dovravati, plesti,micati,spavati,uiti,poinjati Radnja nesvrenog glagola moe se odnositi na sva tri vremena: -prolo -sadanje -budue

 Glagoli koji izriu izvrenost radnje zovu se svreni (perfektivni) ili glagoli svrenog(perfektivnoga) vida. Takvi su npr.:baciti,doi,donijeti,dovriti,isplesti, maknuti,naspavati se,nauiti,poeti, progovoriti,viknuti,poeti... Radnja svrenog glagola odnosi se na: -prolost -budunost

Glagolski vid Prolost

Sadanjost
Majka pere rublje. Marko pie zadau. Majka e oprati rublje.

Budunost
Majka e prati rublje. Marko e pisati zadau.

Nesvreni

Majka je prala rublje. Marko je pisao zadau.

Svreni

Majka je oprala rublje.

Marko je napisao zadau. Marko e napisati zadau. Za sadanjost se ne moe upotrijebiti svreni glagol jer se za sadanjost ne moe izrei izvrenost,odnosno svrenost radnje. Radnja koja je ve zavrena pripada-prolosti,a ona koja e se tek izvesti budunosti. Dakle,ne moemo za sadnjost rei Majka sada opere rublje ili Mirko sada

napie zadau. Te se reenice mogu odnositi na prolost u relativnoj upotrebi vremena, a prezent svrenih glagola upotrebljava se i za izricanje budunosti u zavisnim reenicama.

Prelaznost

Osobina glagola da mu radnja prelazi ili ne prelazi na objekt naziva se prelaznost.

Glagoli koji otvaraju mjesto objektu nazivaju se objektivnim glagolima, a oni koji nemaju tu osobinu apsolutnim glagolima.
Prelaznost se oituje kao reakcija glagola koja je dio glagolske valentnosti.

GLAGOLI PO PRIJELAZNOSTI:

PRIJELAZNI koji uz sebe mogu imati imensku rije u akuzativu, npr. On trai klju. NEPRIJELAZNI koji uz sebe ne mogu imati imensku rije u akuzativu, npr. Stanuje na treemu katu. POVRATNI koji uz sebe imaju povratnu zamjenicu se, npr. Poeljala se, obukla (se) i uputila (se) prema izlazu.