Glagoli po predmetu radnje

Do sada smo upoznali šta su to glagoli. Glagoli su riječi koje označavaju radnju stanje i zbivanje.
Mama kroji haljinu.
Mama je subjekat, kroji je predikat, a haljinu je objekat. Dakle glagol kroji traži uz sebe imenicu
haljinu kako bismo mi vidjeli šta se to kroji imali potpunu sliku i misao rečenice.
Dakle, u rečenici Mama kroji haljinu, radnja prelazi i zahtijeva uz sebe objekat. Haljinu je bliži
objekat jer je u akuzativu bez prijedloga kao što ranije znamo.
Tata zalijeva vrt. Vidimo i ovdje da glagol zalijeva zahtjeva uz sebe objekat kako bismo imali
jasniju sliku i smisao rečenice.
Ovakvi glagoli s kojih radnja prelazi na predmet radnje (objekat), tj. na imenicu u
akuzativu zovu se prijelazni glagoli. Prijelazni glagoli čine cjelinu s imeničkom riječju s
imeničkom riječju koja je u rečenici bliži objekat.
Naučili smo kakvi su to prijelazni glagoli, a sada pogledajmo šta su to neprijelazni glagoli.
Pogledajmo primjer: On putuje. Subjekat je on, a putuje je glagol. Uz ovaj glagol mi možemo
dodati naprimjer prilošku odredbu mjesta, ili prilošku odredbu sredstva, ali glagol putuje ne
zahtijeva uz sebe objekat kao kod prijelaznih.
Glagoli s kojih radnja ne prelazi na predmet (objekt), odnosno ne zahtijevaju navođenje
bližeg objekta zovu se neprijelazni glagoli.
Pogledajmo sada ovaj primjer: On se umiva. Dakle on obavlja radnju na sebi i takvi glagoli gdje
se radnja vrši na sebi se zovu povratni glagoli. Povratni glagoli su uvijek neprijelazni. Oni uza
sebe imaju povratnu zamjenicu se koja se uvijek može zamijeniti punim oblikom sebe.
Povratnim glagolima su slični glagoli: smijati se, igrati se Uz njih se riječ se ne može
zamijeniti punim oblikom sebe. To nije povratna zamjenica nego povratna riječca što znači
da nije u tome slu čaju povratni glagol.
Napomena: Ovo vam je dva časa za danas, prepišite primjere i ono što je podvučeno!
Uđite na link i malo provježbajte!