SAT RAZREDNIKA MENTALNO ZDRAVLJE TEMA: Temelji razvoja mozga, duevno i ope zdravlje

Odgojno-obrazovno podruje zdravstvenog odgoja: ivjeti zdravo

Razred: 5. razred osnovne kole

Vrijeme trajanja: 45 minuta

Cilj/ishodi: a) opisati kako mozak interpretira osjedaje, proizvodi misli, rjeava probleme, planira, stvara i pohranjuje uspomene b) opisati pozitivan nain dokazivanja sebe c) preuzeti odgovornost za vlastiti uspjeh

Oblici i metode rada: frontalni, grupni i individualni rad praktian rad, razgovor, rasprava

TIJEK RADA:

1. UVOD (5 min.): U uvodnom dijelu sata kratko se osvrnuti na nain kako mislimo: opaajudi okolinu razliitim osjetilima koja zatim opaaje prevode u fizike impulse koji ivanim sustavom dolaze do mozga. To nam je svima zajedniko. Ono po emu se svi razlikujemo je kako demo razliite podraaje interpretirati. Uvodimo pojam mentalnih slika koje predstavljaju nae jedinstveno i osobno tumaenje naih iskustava i interakcija. (Plummer, 2009:13). Sukladno tomu, svatko ima osobni doivljaj koje su njegove vjetine, jake strane, podruja koja treba razvijati, odnosno doivljaj samog sebe.

2. OBRADA (30 min.): 1.AKTIVNOST: Uenici dobivaju radne listove. Poinjemo s ''brdom nagrada'':
- uenici navode/zamiljaju deset vlastitih postignua i zamiljaju koja bi bila adekvatna nagrada za njih, takoer opisuju kako bi se osjeali u tome trenutku - raspravlja se o materijalnim i nematerijalnim nagradama; smatraju li pohvale vrstom nagrade i osjeamo li se bolje i sigurnije u sebe radi njih - rasprava o tome to je to samopouzdanje i kako se razlikuje od bahatosti, gluposti i umiljenosti

- rasprava o potrebi da sami sebe pohvalimo kad uinimo neto dobro

2. AKTIVNOST: Drugi list odnosi se na ''stvari na kojima radim'' - uenici razmiljaju o pet stvari koje ele unaprijediti na sebe, svojim mogudnostima, rezultatima. - razgovara se o tome kako je u redu grijeiti dok uimo jer otkrivamo kako neto ne treba raditi - na putu do cilja susrest demo se s potekodama, ali moramo imati samopouzdanja i ne posustati

3. AKTIVNOST - Tredi list odnosi se na ''samopouzdanje'' - trai se definicija samopouzdanja kroz razgovor, spominju se osobe koje uenicima djeluju samopouzdano i njihove osobine - jedna od mogudnosti je sastavljanje popisa karakteristika koje ine nekog samopouzdanim - nakon rasprave uenicima bi trebalo biti lake da smisle situaciju u kojoj bi sami htjeli imati vie samopouzdanja

4. ZAKLJUAK (5 min.) Uenici se trebaju pokuati sjetiti neke situacije u kojoj su imali samopouzdanja i koju su uspjeno savladali zbog toga.

Radni listovi Preuzeti iz: Plummer, M. D. (2009). Kako pomoi djeci da izgrade samopotovanje: Prirunik s aktivnostima. Naklada Kosinj: Zagreb. Literatura: Miljkovid, D., Rijavec, M. (1997). Razgovori sa zrcalom: Psihologija samopouzdanja. IEP: Zagreb. Plummer, M. D. (2009). Kako pomoi djeci da izgrade samopotovanje: Prirunik s aktivnostima. Naklada Kosinj: Zagreb.