Oni koji ne budu traili da im se ui rukja...

Prenosi se od Ibn-Abbasa, r.a., koji kae: "Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: 'Predoeni su mi prijanji narodi pa sam vidio jednog ili vie Poslanika sa kojim bijae mala grupica sljedbenika (reht - grupa od 3 do 10 ljudi), i vidio sam Poslanika sa kojim neimae nikoga od sljedbenika. Zatim mi bi predoena brojna skupina, pa pomislih da je to moj ummet. Tad mi bi reeno: 'Ovo je Musa i njegov narod, ali pogledaj na tu stranu, pa pogledah i vidjeh ogromnu skupinu, pa mi bi reeno: 'Pogledaj sad na drugi kraj' - kad tamo opet velika skupina ljudi i bi mi reeno: 'Ovo je tvoj ummet a meu njima je sedamdeset hiljada ljudi koji e ui u Dennet bez polaganja rauna i bez prethodne kazne.' Potom je Poslanik s.a.w.s., ustao i otiao u svoj stan, ne pojasnivi ljudima o kome je rije, pa ljudi poee razgovarati o onima koji e ui u Dennet bez obrauna i prethodno kuane kazne. Rekoe: 'Moda smo to mi - ashabi Allahovog Poslanika s.a.v.s.!? Neki rekoe: 'Moda su to djeca naa koja su roena u islamu a ne kao mi u dahilijjetu. Poslanik, s.a.v.s., u za tu njihovu raspravku pa im izae i upita: 'Oko ega se vi to raspravljate?' Oni ga obavijestie o emu je rije, na ta im on ree: 'To su oni koji ne budu traili da im se ui rukja (el-istirka'); to su oni koji nisu sujevjerni (eltetajjur), koji se ne lijee vatrom i paljenjem (el-iktiva'), i oni koji se na svoga Gospodara oslanjaju (el-tevekkul).' Ustao je Ukae b. Muhsin r.a., i rekao: 'Zamoli Allaha d.., da me uini jednim od njih.' Na to mu Resullullah s.a.w.s. ree: 'Ti si jedan od njih.' Iza njega ustade drugi ovjek i ree: 'Zamoli Allaha d.., da i mene uini jednim od njih.' Poslanik s.a.w.s., mu ree: 'Pretekao te u tome Uka.'" (Sahihul-Buhari, br.5705-6472.; Sahihu Muslim, br.547.; Musned Ahmed b. Hanbel, br.2955-4339-19998.) Imam Ibnu Bettal rhm., u komentaru dijela hadisa: ...to su oni koji ne budu traili da im se ui rukja (el-istirka')... - kae: Ovo se odnosi na one koji nakon prouene rukje ili lijeenja vatrom ne budu vjerovali da je ozdravljenje od Allaha d... Ebul-Hasen elKabisi rhm., kae: Istirka' traenje uenja rukje, o kojem se govori u navedenom hadisu, se odnosi na dahilijetske rukje i lijeenja koja su izvodili njihovi vraevi, a to je rukja putem stvari koje nisu iz Allahove d.., knjige, niti su u pitanju Allahova d.., imena i Njegova svojstva. Dakle, rije je o nekoj vrsti sihra i magije, a to se tie traenja uenja rukje (istirka'), putem Allahove d.., Knjige, te'avvuza traenja utoita kod Allaha d.., putem Njegovih imena i Njegovih rijei to je ono to je praktikovao sam Poslanik s.a.w.s., i to je nareivao i preporuivao drugima, i to ne izlazi iz okvira

oslanjanja na Allaha d.., i u lijeenju putem navedenog se ne nadamo niemu drugom osim raziluku i Allahovom d.., zadovoljstvu! (Pogledaj: erhu Sahihil-Buhari, Ibnu Bettal, 9/405., 7/18.; 'Umdetul-Kari, erhu Sahihil-Buhari, 31/318.) Imam Bedruddin el-Ajni rhm., navodi: Ibnul-Esir rhm., kae: U nekim hadisima se govori o dozvoljenosti uenja rukje, dok se u nekim hadisima govori o zabranjenosti uenja rukje. Od hadisa koji dozvoljavaju uenje rukje jeste i hadis: Prouite joj rukju otila je na oi! (Sahihul-Buhari, br.5739.) tj. pronaite joj nekoga ko e joj prouiti rukju, a kad su u pitanju hadisi koji zabranjuju uenje rukje, od njih je i ovaj: To su oni koji ne budu traili da im se ui rukja (el-istirka') (Sahihul-Buhari, br.5705-6472.) Hadisi koji govore o oba ova propisa su brojni, a nain spoja izmeu svih tih predaja je sljedei:
-

Rukja koja je zabranjena jeste ona rukja koja se ne ui na arapskom jeziku, i koja se ne ui putem Allahovih d.., imena i svojstava i Njegovih rijei iz objavljenih Knjiga, i da ovjek ne vjeruje da je takva rukja neizostavno korisna, kako bi se oslonio na sve navedeno. Na ovo se mislilo onda kada se reklo: Ne oslanja se na Allaha d.., onaj koji trai da mu se ui rukja! (Musned Ahmed b. Hanbel, br.18225.) - (tj. prije opisana rukja). Rukja koja nije zabranjena jeste rukja suprotna prije spomenutoj rukji dakle rukja koja se ui putem te'avvuza traenja utoita i zatite kod Allaha d.., putem Kur'an-iKerima, Allahovih d.., imena, i rukji koje se biljee u Poslanikovim s.a.w.s., hadisima. (Pogledaj: 'Umdetul-Kari, erhu Sahihil-Buhari, 31/356., 33/250.; Tuhfetul-Ahvezi, br.2074., 5/437.)

Imam Ibnu Abdil-Berr rhm., u komentaru dijela hadisa: ...to su oni koji ne budu traili da im se ui rukja (el-istirka'), koji se ne lijee vatrom i paljenjem (el-iktiva')... - kae: Ovo se odnosi na lijeenje odreenom vrstom paljenja i vatrom koje je zabranjeno, ili na rukju putem onoga to se ne nalazi u Allahovoj d.., Knjizi, ili u Zikrovima. Veina islamske uleme je na stanovitu da nije dozvoljeno lijeiti se ne-kur'anskom rukjom. (Pogledaj: el-Temhid, 5/278.) Imam el-Zurkani rhm., u komentaru dijela hadisa: ...to su oni koji ne budu traili da im se ui rukja (el-istirka') - kae: Rukja

koja je dozvoljena je rukja koja se ui na arapskom jeziku, s rijeima kojima se razumije znaenje, i koje su dozvoljene eri'atom, uz ubjeenje da rukja sama po sebi ne pomae ve uz Allahov d.., kader i odreenje, dok je zabranjena rukja ona koja je izgubila neki od navedenih artova-uslova. (Pogledaj: erhul-Zurkani 'alel-Muvetta', 4/411.; Fejdul-Kadir, el-Menavi, 1/626.) ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., u komentaru dijela hadisa: ...to su oni koji ne budu traili da im se ui rukja (el-istirka') - kae: I pored ovoga je dozvoljeno traiti uenje rukje. (Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 1/134.) ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., u komentaru dijela hadisa: ...to su oni koji ne budu traili da im se ui rukja (el-istirka') - kae: Ima i dozvoljenih vrsta traenja uenja rukje! (Pogledaj: MuhtesarulFetava el-Masrijje, 1/233.) Priredio: Sead ef. Jasavi, prof.fikha 18.01.2011