1.

slajd - Pozadinske varijable osoblja, 5 najvanijih i 5 najmanje vanih karakteristika uspjenog poduavanja - elio je saznati imaju li pozadinske varijable (spol, dob, status itd) osoblja ikakav utjecaj na percepciju osoblja na 5 najvanijih i 5 najmanje vanijih karakteristika -zatraeno je da rankiraju 5 karakteristika redom kako im pridaju vanost -5 najvanijih karakteristika: 1. jasnoa i razumijevanje lekcija; 2. strukturirano i organizirano odravanje lekcija; 3. pokazuje temeljno znanje o subjektu: 4. entuzijazam za subjekt, predmet; 5. snaan osjeaj odgovornosti -5 najmanje vanih karakteristika: 1. objavljivanje lanaka i zadavanje seminarskih radova; 2. dobro njegovan i prikladno odjeven; 3. ima dobar smisao za humor; 4. osjeajan je prema studentima; 5. daje korisne biljeke ili note -kako bi testirao utjecaj pozadinskih varijabli, prvo je morao stvoriti 8 nul hipoteza: odsjek (H1), spol (H2), dob (H3), akademski status (H4), predavalako iskustvo (H5), akademske kvalifikacije (H6), posjedovanje pedagokog znanja (H7) i sudjelovanje u R i D poslu (H8) -za provjeru veze izmeu pozadine osoblja i rankiranih karakteristika, upotrijebio je primjeren statistiki test - Spearmanov koeficijent korelacije, to je test u kojem su podaci mjereni u ordinalnoj skali i koji identificira koliinu i vanost koleracije izmeu dvije varijable -kada je p (grko slovo p) +1 to navodi na savreno slaganje izmeu dva seta rankova (to je veoma rijetko), isto tako -1 bi ukazivao na apsolutno neslaganje (to je takoer veoma rijetko) primjer: odsjek spol dob 0.661 30-40/ vie od 40 = 0.871 iskustvo poduavanja = 0.887 manje od 5 god/ 5-10 god A/B = 0.843 A/C = 0.829 M/ = 0.919 ispod 30/30-40 = 0.756 ispod 30/ vie od 40 =

manje od 5 god/ vie od 10 god = 0.829 5-10 god/ vie od 10 god = 0.936 ... -vidimo da u koleraciji odsjeka A s odsjekom B p iznosi 0.843, a u koleraciji odsjeka A s odsjekom C on iznosi 0.829, p od +1 bi inducirao na savreno poklapanje (ali i rijetko za postii), moemo zakljuiti da 0.843 i 0.829 su dovoljno blizu +1 da bi inducirali visoku korelaciju izmeu tih navedenih odsjeka. Kod koleracije spola M7 moemo jo vie ustvrditi kako je razlika jo manja i manje utjee na rangiranje 5 najvanijih i 5 najmanje vanih karakteristika efikasnog uenja. -provodei ovaj test, Tim je mogao zakljuiti kako su njegove hipoteze opravdane i valjane, 8 pozadinskih varijabli nije imalo utjecaja na izbor 5 najvanijih i 5 najmanje vanih karakteristika

-izraunat prosjek (weighted average, WA) najvanijih karakteristika uspjenog poduavanja: 1. 2. 3. 4. 5. Jasnoa i razumijevanje predavanja (= 3.49) strukturirana i organizirana predavanja (= 2.43) pokazuje temeljno znanje o subjektu/predmetu (= 1.91) entuzijazam za predmet (= 1.22) ima snaan osjeaj za odgovornost (= 0.85)

-lista od 10 najvanijih karakteristika prema rangu osoblja: rang. dimenzija poduavanja - karakteristika - postotak osoblja koje smatra studente primjerenima u rangiranim dimenzijama odreenih karakteristika 1. prenoenje znanja - jasnoa i razumijevanje predavanja - 100% 2. prenoenje znanja - strukturirana i organizirana predavanja - 91% 3. predmetno poznavanje - pokazuje temeljno znanje o predmetu - 81% 4. stav/ponaanje - entuzijazam za predmet - 91% 5. osobnost - ima snaan osjeaj za odgovornost - 80% 6. odreenje teaja/kursa - osigurava aktualnost sadraja predmeta - 59% 7. pristupanost - pomae studentima koji zatrae pomo - 90% 8. odreenje teaja - odreuje primjerene ciljeve - 70% 9. prenoenje znanja - daje korisne biljeke - 78% 10. prenoenje znanja - stroga razredna disciplina - 95% -veina osoblja smatra studente sposobnima da ocjenjuju uspjenost predavaa kao takvog na bazirajui se na ovih 10 karakteristika.

RAZLIKE ODSJEKA -statistini test koji bi mu pokazao je li postoji veza izmeu varijabli ili je veza meu odsjecima narasla sluajno. - Hi-kvadrat na 0.05 razini vjerojatnosti, poetna toka bila je nul hipoteza koja je povezana s R5 ('odrediti je li se osoblje s triju odsjeka razlikuje u njihovim percepcijama vienja studentskih sposobnosti da procijenjuju predavae prema 10 najvanijih karakteristika') -nulta hipoteza tvrdi da nema znaajne razlike na razini od 0.05 izmeu odsjeka i percepcije osoblja -raunajui hi-kvadrat (X2) na raunalu dolazimo da zakljuka da nema znaajne razlike izmeu akademskog osoblja i tri odsjeka koji su sudjelovali u istraivanju, stoga, nul hipoteza je prihvaena.

DRUGE RADNJE -distribuirao je upitnik meu 697 studenata i dobio je znaajan postotak odgovora - 79.05%