FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU UVOD U EDUKACIJSKU PSIHOLOGIJU

STRATEGIJE ITANJA
-radionica-

U Rijeci, 23.1.2013 UVOD:

Vjetine itanja veoma su vane za uspjeno usvajanje i razumijevanje znanja, od samih poetaka i najjednostavnijih aspekata itanja u mlaoj pa sve do potpune razvijenosti itanja u starijoj dobi. Usvajanje vjetine itanja jedan je od najvanijih zadataka za dijete u poetnom kolovanju, a ono mu je i preduvjet za cjelokupno obrazovanje tijekom ivota (udina Obradovi, 1996). Tijekom istraivanja i stvaranja teorija o itanju utvreno je nekoliko spoznaja o tom procesu. itanje se smatra sloenim procesom obrade podataka u kojem se prepoznaje meudjelovanje tehnika itanja i procesa razumijevanja. itanje se ostvaruje procesima obrade vidnih i slunih informacija, a kritina faza jest pretvaranje slova u glasove. Takoer, vano je uoavanje od kojih se glasova sastoji rije, odnosno provoenje glasovne ralambe. Neprestano se odvijaju procesi razumijevanja znaenja sastavnih dijelova teksta, a poetno uenje itanja vano je za ovladavanje tehnikom kako bi se ona postepeno automatizirala (udina Obradovi, 1996). Uenik ne moe razumijeti ni usvojiti vjetine itanja ako od poetka nije razvio preduvjete za razumijevanje samog teksta, a oni se odnose na razumijevanje rijei i reenice, razumijevanje sadraja prie, razumijevanje prenoenja govora u pismo, razumijevanje smisla pisanog prenoenja poruke. Takoer, prilikom usvajanja vjetina itanja, uenik prolazi kroz nekoliko faza. Faza cjelovitog prepoznavanja pretpostavlja razumijevanje korespondencije izmeu cijele rijei i njezina znaenja. Nakon toga, uenik poinje obraati pozornost i na slova, to oznaava fazu poetne glasovne ralambe. Kod prevoenja slova u glas primjenjuje se abecedno naelo, a to je i najvanija faza u uenju itanja gdje uenik prepoznaje slovo i prevodi ga u njegovu glasovnu zamjenu. U fazi sloenog prevoenja grafikih u glasovne jedinice glas se rukovodi kao cjelina gramatike i sintaktike strukture (udina Obradovi, 1996). Vjetine u itanju su automatizirane radnje koje se odnose na dekodiranje rijei, no tijekom itanja koriste se i uene proceduralne aktivnosti kojima se postie znanje o samoj svrsi aktivnosti itanja strategije itanja. Strategije mogu pomoi uenicima da savladaju proitani tekst, bolje ga razumiju te time ostvaruju i bolji kolski uspjeh (Pressley, 2002). Prije samog itanja, primjerice, uenici mogu odreivati vlastite ciljeve, hipoteze o tekstu te pregledavati cijeli tekst. Tijekom itanja mogue je variranje brzine i panje, stvaranje biljeki, sumiranje i razmiljanje o tekstu, izvlaenje zakljuaka i provjeravanje hipoteza te ocjenjivanje tekstualnih tvrdnji. Metakognitivno je znanje aspekt metakognicije koji se odnosi na itateljeva uvjerenja o procesima itanja, a regulacija ukljuuje nadgledanje, odnosno provjeravanje razumijevanja proitanog i uoavanje potekoa, i kontrolu itanja. Kontrola se odnosi na primjenu strategija koje mogu poboljati razumijevanje i omoguiti ostvarivanje postavljenih ciljeva itanja. Nadgledanje se

ispituje otkrivanjem pogreaka, od sudionika se trai da otkriju odreene vrste pogreaka ili nekonzistentnosti u tekstu koji itaju (Epstein, Glenberg i Bradeley, 1984; prema Bajanski, 2011). Drugo, metoda se kalibracije razumijevanja odnosi na tonost procjena o razumijevanju proitanoga teksta. Strategije koje uenik koristi mogu biti kognitivne i metakognitivne. Metakognitivne strategije, koje ukljuuju metarazumijevanje, odnose se na metakognitivno znanje o itanju i regulaciju itanja (Bajanski, 2011). Kognitivne strategije pak ueniku omoguuju upoznavanje s tekstom, propitkivanje i donoenje zakljuaka o njemu. Obje vrste strategija se mogu koristiti s obzirom na vrijeme itanja, odnosno prije, za vrijeme i nakon itanja. Metakognitivne strategije prije itanja mogu biti postavljanje cilja itanja te pregledavanje teksta, odnodno pregledavanje naslova, podnaslova eventualnih slikovnih prikaza, grafova i sl. Metakognitivne strategije ukljuuju predvianje o tekstu i postavljanje pitanja o njemu s ciljem povezivanja teksta s prijanjim znanjem i pripreme za razmiljanje o istom. Nadalje, za vrijeme itanja koriste se metakognitivne strategije poput nadgledanja i regulacije itanja, odnosno kognitivne poput zakljuivanja o tekstu i promiljanje o glavnoj ideji samog teksta. Nakon samog itanja metakognitivno moemo reflektirati proitano, a kognitivno saeti, odnosno sumirati tekst, po potrebi ponovno proitati najbitnije dijelove, stvoriti glavni i konani zakljuak o tekstu te o postignutom cilju itanja. S obzirom na razinu obrade proitanog teksta, postoje etiri strategije itanja (McNamara, Ozuru, Best i O'Reilley, 2006). Strategije za pripremanje itanja odnose se na odreivanje svrhe itanja, koritenje strategija za pripremanje itanja, generiranje pitanja prije samog itanja. Interpretacija rijei, reenica te ideja teksta su vrsta strategija u kojima ita parafrazira, koristi znanje o strukturi i pravi biljeke. Strategije koje nadilaze tekst su strategije propitkivanja tijekom itanja, razmiljanja naglas, vizualizacije, koritenja vlastitih objanjenja teksta i koritenja dodatnih izvora informacija o tekstu. Za organizaciju i strukturiranje ita koristi grafiku organizaciju te sumira proitano. Prilikom uvjebavanja strategija itanja treba imati na umu sve korake i posljedice koritenja strategija, ali i uzeti u obzir da obraanje panje samo na svjesno izvravanje strategije i inzisitiranje na koritenju velikog broja strategija moe dovesti do ulaganja previe kognitivnog napora u izvravanje strategija i zanemarivanje prvobitnog cilja da se tekst razumije (Sinatra, Brown i Reynolds, 2002).

KONCEPT RADIONICE: Za radionicu je predvieno trajanje od dva kolska sata (90 min). Prvi kolski sat uenici bi strategije primjenjivali na narativnom tekstu, a drugi na ekspozitornom. Za poetak, nakon upoznavanja s uenicima, predstavili bi im teoretski dio o strategijama itanja narativnog teksta to bi trajalo oko 10 minuta. Nakon to bi svakom ueniku podijelili narativni tekst (Orfej i Euridika) objasnili bi im koje strategije i kako trebaju provoditi prije samog poetka itanja, tokom itanja te nakon to su tekst proitali. Prije poetka itanja narativnog i ekspozitornog teksta savjetovali bi im da pregledaju tekst, uoe eventualne slike, grafove, podnaslove te predvide o to je tema i da je poveu sa dosadanjim znanjima kako bi ih naveli na razmiljanje o oekivanju to se u tekstu nalazi. Predloili bi im da postavljaju sami sebi pitanja, primjerice, oekuju li pounu priu (za narativni tekst) i mogu li tekst povezati sa dosadanjim iskustvom (za ekspozitorni tekst). Prije samog itanja najvanije je odrediti glavni cilj itanja, to moe biti samo iitavanje teksta ili razumijevanje pa i uenje gradiva. (10 minuta za svaki tekst) Uputiti emo uenike da za vrijeme itanja narativnog teksta obrate panju na detekciju moguih pogreaka ili besmislica te da odrede glavnu ideju ili pouku teksta. Za vrijeme itanja ekspozitornog teksta vano je usredotoiti se na razumijevanje proitanog jer e nakon toga trebati procijeniti koliko su tekst razumijeli. Takoer, bitno je da postavljaju pitanja i donoenje zakljuka o proitanom. (15 minuta za svaki tekst) Nakon itanja narativnog teksta daje se uputa da sumiraju, stvore glavni zakljuak o proitaom te procjenu postignua prvobitnog cilja te se ispituje jesu li primijetili ikakve nejasnoe ili neloginosti u tekstu, to e nam potvrditi je li tekst paljivo proitan i shvaen. Nakon itanja ekspozitornog teksta daje se uputa da sumiraju tekst, po potrebi ponovno proitaju biljeke ili istaknute kljune pojmove, stvore glavni zakljuak o tekstu. Potom imaju zadatak da na skali od 1 do % ocijene koliko su razumijeli proitani tekst, to odreuje njihov subjektivnu procjenu razumijevanja, a potom slijede pitanja viestrukog izbora vezana uz tekst radi provjere stvarnog razumijevanja teksta. ( 10 minuta za svaki tekst) Takoer, uenike bi na samom kraju zamolili da nam kau je li im pomoglo prezentiranje strategija u razumijevanju proitanog teksta, koje strategije su najvie koristili i koje su im bile najefikasnije te jesu li ispunili na poetku odreeni cilj.

Dodatak ORFEJ I EURIDIKA Orfej je bio sin boga Apolona i muze Kaliope. Bio je najvei pjeva i glazbenikgrkih mitova, umjetnik udesne nadarenosti poznat po sviranju lire. Zaljubio se u mladuenu Euridiku.. Ali sudbina mu nije namijenila sretan i dug ivot s njom. Euridika je redovno gledala Gospodara prstenova. Berui cvijee,Euridika je nagazila na zmiju otrovnicu. Kad je Orfej dotrao, uvi njen krik, ona je bilave mrtva. Obuzela ga je beskrajna tuga koja se pretvorila u oajanje, a zatim u odlukuda poduzme neto i spasi svoju voljenu Euridiku. Odluio je otii u podzemni svijet izatraiti od vladara podzemnog svijeta Hada, da mu vrati voljenu enu.Na putu do Hada susreo je prelijepu Mariju kako u potoku bere jabuke crvenkaste. arolijom svojeglazbe Orfej je smekao starca Harona i on ga je u svome amcu prevezao preko rijekepodzemnog svijeta Stiksa. Tada je Orfej stupio pred Hada i njegovu enu Perzefonu.Zapjevavi pred njima pjesmu o svojoj ljubavi prema Euridici, zamolio ih je da mu vrateEuridiku u ime vlastite ljubavi. Od njih ona zapravo nije zatraio nikakav dar, ve samoposudbu, ionako e je ponovno dobiti natrag kad zavri svoj zemaljski ivot. U sluaju da ne ele izvriti njegovu zamolbu, zamolio je i za drugu milost da ga uzmu u svojecarstvo gdje e ivjeti pokraj njezine sjene.Orfejeva je pjesma ganula cijeli podzemnisvijet: Tantal je zaboravio na svoju e i glad, Sizif je prestao gurati svoj kamen , Iksionovkota se zaustavio. ak su se i u oima neumoljivih Erinija zacaklile suze. Kad je Had vidiod se rasplakala i njegova ena Perzefona, obeao je da e ispuniti Orfejevu molbu uz jedan uvjet: kad ga bog Hermes bude vodio iz podzemnog svijeta natrag, poi e za njimstrmim i tegobnim stazama i nee se ogledati za Euridikom koja e ga slijediti sve dok sene vrate u podzemni svijet.Glazba je put krzo snove zemaljske, a ponekad svi putevi vode u Rim. Orfej je oduevljeno pristao na Hadov uvjet i svladao seuspjeno na cijelom tom dugom i mukotrpnom putu. Prije samog ulaska u tenerskuprovaliju, iza koje se ve prostiralo carstvo ivih, Orfej je pokleknuo. Okrenuo se bojavise nije li Euridika zalutala ili klonula od umora, ali tad je opazio samo sjenu kako nestaje udaljini. Tako je sam skrivio njezinu drugu smrt. Uzalud je Orfej po drugi put pokuao ui ucarstvo mrtvih. Neumoljivi Haron nije ga vie htio prevesti na drugu stranu Stiksa. Sedamdana i sedam noi sjedio je Orfej gladan i edan na obali Stiksa i naricao, molio i plakao.Bilo je uzalud. Jer uzalud je sve, spremna sam pokloniti ti sebe.U dubokoj skruenosti vratio se zatim oblama rijeke Hebra u rodnoj Trakiji.S Euridikom se Orfej susreo nakon etiri godine kada je bio prisiljen oprostiti se odsvoga mukotrpnog ivota. Poginuo je od ruku trakijskih ena koje su ga optuile zaneprijatelja ljudskog roda zbog izbjegavanja ena. Jednom zgodom, za bakhovesveanosti, opazile su ga na proplanku Rodopskih stijena i omamljene piem poele su nanjega bacati kamenje. U bijesu to se kamenje ganuto Orfejevom pjesmom, zaustavljalo uletu, bacile su se na njega poput

jata ptica grabljivica, rastrgale ga , a njegovu glavu i lirubacile u valove Hebra. Cijela se priroda zgrozila nad tim zloinom i zavila u tugu. ak su istijene proplakale, a od njihovih su suza nabujale rijeke. Nek odnese sve daleko u Novi svijet u Amsterdam. Svaki put kad se blii godinjicaOrfejeve smrti, priroda tuguje. Najvie plau Rodopske stijene i njihove suze jo uvijek idanas razlijevaju rijeku Hebar, iako je njeno ime promijenjeno u Maricu.

Genska terapija reprogramira oiljke na srcu u zdravo miino tkivo

Koktel od triju specifinih gena moe reprogramirati stanice oiljaka, nastalih prilikom sranih udara, u funkcionalne stanice miia, a dodatak gena koji potie rast krvnih ila poboljava taj efekt. Ideja o reprogramiranju oiljkastoga tkiva na srcu u funkcionalni srani mii bila je doista uzbudljiva, rekao je dr. Todd K. Rosengart. Teorija je da va doktor, ako imate veliki srani udar, moe injekcijom unijeti ova tri gena u tkivo oiljka tijekom operacije i promijeniti ga natrag u srano miije. Takoer smo u ispitivanjima na ivotinjama otkrili da se uinak pojaava u kombinaciji s VEGF genom. Ovaj eksperiment je dokaz principa, rekao je dr. Ronald G. Crystal. Sada moramo ii jo dalje kako bismo razumjeli djelovanje ovih gena te utvrdili jesu li oni djelotvorni kada je rije o veim srcima. Tijekom sranoga udara dotok krvi u srce je prekinut, to rezultira smru sranoga miia. Ovo oteenje za sobom ostavlja oiljak i oslabljeno srce. Kod veine ljudi koji su imali ozbiljne srane udare s vremenom e doi do zatajenja srca. Promjena oiljka u srano miije ojaala bi srce. Kako bi ovo postigli, tijekom operacije, Rosengart i njegovi suradnici su u srca takora prenijeli tri oblika imbenika rasta vaskularnoga endotela (VEGF gena), koji poboljava rast krvnih ila ili neaktivni materijal (oboje privreni na vektor gena). Nakon tri tjedna, takori su primili ili Gata4, Mef 2c i Tbx5 (koktel gena, imbenika za transkripciju, nazvan GMT) ili neaktivni materijal. (Faktor za transkripciju vee se na specifini DNA niz i zapoinje proces koji prevodi genetsku informaciju u protein.) GMT geni smanjili su koliinu oiljkastoga tkiva za polovicu, u usporedbi sa ivotinjama koje nisu primile gene, te je kod ivotinja koje su tretirane s GMT genima pronaeno vie stanica sranoga miija. Srca ivotinja koje su primile GMT radila su bolje, sudei prema izbacivanju frakcije. (Izbaajna frakcija odnosi se na postotak krvi koji je ispumpan iz klijetke srca).

REFERENCE: Bajanski, I. (2011). Nadgledanje razumijevanja narativnog i ekspozitornog teksta: Odnos izmeu apsolutne i relativne tonosti metakognitivnih procjena. Psihologijske teme, 1, 153-171. udina-Obradovi, M. (2002). Igrom do itanja. Zagreb: kolska knjiga. Pressley, M. (2002). Comprehension strategies instruction: A turn-of-the-century status report. U: C.C. Block & M. Pressley (Ur.), Comprehension instruction: Research-based best practices (str. 11 27). New York: Guilford. Sinatra, G. M., Brown, K. J. i Reynolds, R. E. (2002). Comprehension Strategies Instruction: Implications of Cognitive Resource Allocation. U: C. C. Block i G. M. Pressley (Ur.). Comprehension Instruction: Research-Based Best Practices(str. 62-76). New York, NY: Guilford Press.