NOTARSKO PRAVO Prof.

dr Ilija Babid

POJAM NOTARSKOG PRAVA

Notarsko pravo je skup propisa (instituta) kojima je regulisana organizacija, ovlatenja, nain rada, notarski ispit, kao i druga pitanja od znaaja za rad notara. Sainjavaju ga propisi : 1. notarijalnog organizacionog prava i postupka i 2. propisi koji odreuju ovladenja (nadlenosti) notara notarijalno materijalno pravo ili posebni deo notarijalnog prava. Notari deluju unutar razliitih grana prava. Javna ovladenja su im poverena Zakonom o notarima ali i raznim zakonima kojima se ureuju graanskopravni, trgovinski, statusni, nasledni, brani i obligacioni odnosi

POJAM NOTARA i TIPOVI NOTARIJATA

PREMA LATINSKOM TIPU NOTARIJATA - Notar je pravnik na koga su prenesena javna ovladenja da prima izjave volje stranaka, daje im potrebnu pravnu formu, o tome izdaje javne isprave ije originale uva, a strankama predaje overene prepise PREMA DRAVNOM TIPU NOTARIJATA Notar je dravni slubenik (postavljeno lice) i notarijalna sluba je vrenje javne (dravne) vlasti, on izvorno vri javna ovladenja. Sistem notarijata je blizak statusu sudije Notar obavlja javnu funkciju samostalno i nezavisno Naknada notara usklaena je sa naknadama trokova u pravosuu Dravni tip notarijata usvojile su vajcarska, Portugal, Ruska Federacija i Nemaka ali ne kao jedini ved kao jedan od vie predvienih oblika notarijata

TIPOVI NOTARIJATA
ADVOKATSKI TIP NOTARIJATA usvojen je u vedini zemalja anglosaksonskog pravnog kruga i Nemakoj (koja poznaje sve oblike notarijata. Preputeno je svakoj saveznoj dravi da se opredeli za odgovarajudi tip notarijata. Tako advokati belenici vre overe u bivim pruskim oblastima) U Engleskoj i Velsu i ostalim zemljama anglosaksonskog pravnog kruga nema instituta javne isprave, kao dokaznog sredstva s posebnom vanodu u sudskom i upravnom postupku Osnovno dokazno sredstvo je izjava svedoka sasluanje svedoka, ocena verodostojnosti njihovog iskaza Pravno savetovanje iz oblasti notarijata ulazi u krug poslova advokata koji nisu u obavezi da vode rauna o o interesima obe stranke Public notaries svoju delatnost mogu obavljati u celoj zemlji

ADVOKATSKI TIP NOTARIJATA

U Engleskoj i Velsu postoje public notaries (lica koja su esto i advokati solicitors-i), a ovladena su da izdaju dokumente i vre overe (to prema engleskom pravu nije obavezno) Solicitors-i: 1. Nisu ovladeni da sastavljaju javne isprave, 2. Nemaju javna ovladenja ni peat, a ne moraju biti ni pravnici (u praksi su, gotovo bez izuzetka) 3. Po pravilu zastupaju jednu stranku tako da upravnim poslovima uestvuju dva solicitors-a (strane mogu ugovoriti da ih zastupa jedan isti) Slubeno delovanje public notaries predvieno je jedino za pravne poslove usmerene ka inostranstvu, odnosno overavanje isprava namenjenih za upotrebu u inostranstvu U pravnom ivotu Engleske public notaries imaju marginalnu ulogu

NOTARIJAT LATINSKOG TIPA

Ovaj tip usvojen je usvojen u RS, BiH i vedini drava Evrope i sveta Notarske komore drava koje imaju latinsko belenitvo stupile su u Meunarodni savez latinskog notarijata, koji je osnovan 2. oktobra 1948. u Buenos Ajresu. Meunarodni savez je usvojio slededu definiciju notarijata: Latinski notar je po zanivanju pravnik, koji na osnovu javnih ovladenja prihvata od stranaka izjave volje, daje im potrebnu pismenu pravnu formu i o tome izdaje odgovarajude isprave, koje imaju karakter javne isprave. Originale tih isprava preuzima na uvanje, a izdaje overene prepise. U njegove zadatke spada takoe i javno potvrivanje injenica.

Obeleja notarijata latinskog tipa

1. Notar obavlja samostalnu i nezavisnu pravniku profesiju lan 2. Zakona o notarima: Notari su samostalni i nezavisni Oni su duni osigurati nezavisno i nepristrasno obavljanje notarske slube, pridravajudi se zabrane uestvovanja u pravnim poslovima u skladu sa tim zakonom Notari nisu dravni slubenici iako su lica javnog poverenja Notari slubu obavljaju kao slobodan poziv samostalno i nepristrasno Stranke mogu notare slobodno birati Tarifa notarskih usluga se slobodno utvruje

Obeleja notarijata
2. Notar postupa na osnovu javnih ovladenja - Sluba notara je javna sluba (lan 2. Zakona o notarima) za razliku od advokata ili drugog pravnog strunjaka koji pomae stranci da sastavi neku privatnu ispravu, isprava koju saini notar ima snagu JAVNE ISPRAVE - Notarske isprave su sve isprave notara, koje on saini na osnovu ovog zakona u okviru svoje nadlenosti. Notarske isprave su: notarski obraene isprave, notarske overe i notarske potvrde (l. 4. st. 1. i 2. Zakona o notarima). - Notarev peat koji mu je poveren imenovanjem zamenjuje sudski peat -Na osnovu samog zakona ili odlukom suda notaru mogu biti povereni razliiti poslovi te i voenje pojedinih postupaka te je notar poverenik, za razliku od advokata koji je punomodnik stranke

Obeleja notarijata
3. Notar obavlja posao od posebnog poverenja - isprava koju je sastavio ili overio (solemnizovao) ima snagu javne isprave - potvrda notara o identitetu (ivotu) ima snagu dokaza u javnom saobradaju - ovladen je i duan da uva isprave, hartije od vrednosti ili novac Notar je duan svojim ponaanjem, u slubi i van nje, pokazivati da je dostojan potovanja i povjerenja koje uiva sluba notara i izbjegavati svako ponaanje, koje proizvodi dojam krenja obaveza koje su mu zakonom propisane, naroito dojam o zavisnosti i pristrasnosti (lan 2. st. 4. Zakona o notarima) Notar obavlja slubu notara profesionalno i iskljuivo kao zanimanje do navrenih 65 godina ivota, ukoliko ne nastupe razlozi za prijevremeni prestanak slube ili za razrjeenje (lan 3. Zakona o notarima)

FORMALNI IZVORI NOTARSKOG PRAVA

Materijalni izvor prava i formalni izvor prava Formalni izvor prava je pozitivno, vaede pravo i objektivno je izraen OSNOVNI IZVOR FORMALNOG PRAVA Zakon o notarima Slubeni glasnik Republike Srpske br. 86/04, 02/05, 74/05 76/05, 91/06, 37/07, 60/06 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske broj U-od 05.07.2007, 50/10, 78/11

DOPUNSKI IZVORI Okvirni zakon o registraciji poslovnih subjekata u BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 42/04) Zakon o registraciji poslovnih subjekata Slubeni gl. RS, br. 42/05, 118/09 Zakon o privrednim drutvima Slubeni gl. RS, br. 127/08, 58/09, 100/11 Zakon o nasljeivanju (Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 1/09)

FORMALNI IZVORI NOTARSKOG PRAVA

Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske (Sl. glasnik RS, 6/12) Porodini zakon (Slubeni glasnik RS, br. 54/02, 41/08) Zakon o vanparninom postupku (Slubeni glasnik RS, br. 36/09) Zakon o stvarnim pravima (Slubeni glasnik RS br. 124/08, 58/09, 95/11) Zakon o optem upravnom postupku (Slubeni glasnik RS, br. 13/02) PODZAKONSKI AKT MINISTRA PRAVDE Pravilnik o radu notara (Slubeni glasnik RS, br. 7/05, 16/08)

Istorijat notarstva
Na glinenim klinopisanim ploicama u Vavilonu zapisano je mnotvo ugovora koje je sastavljao pisar (profesionalac). Posle ispisivanja teksta ugovora on je umotavan u novi sloj gline da ne bi bio svima dostupan. Na drugom sloju su ispisivana imena strana, predmet ugovora, peati strana i znak samog pisara (vrsta overe ugovora) Ugovor je uvan u arhivi, a strane su pladale naknadu pisaru, odnosno gradu dravi iji je on bio slubenik U starom Egiptu pisalo se hijeroglifima na papirusu. Sauvan je mali broj isprava iz III i II milenijuma kojim su najede ene sainjavale testamente Ugovor je sastavljao pisar. Sauvana je statua egipatskog pisara stara skoro 4000 godina iz 5. dinastije (nalazi se u Luvru, jedan je od najvrednijih eksponata). Ona je danas, naroito u Francuskoj, est ukras notarskih kancelarija

Istorijat notarstva
Staro jevrejsko pravo poznavalo je pisare dravne slubenike Pisari su pisali ugovore obino u dva primerka. Prvi se overavao njegovim peatom i znakom, a drugi se pred svedocima predavao tredem licu da bi se svako zainteresovani mogao upoznati sa njegovom sadrinom O pisarima u Judeji svedoi i Stari zavet U Gortinskom zakoniku iz V v. pre n. e. pominje se poseban dravni inovnik MNEMON (izvedena iz grke rei koja znai pamtiti mnemoneuo) zapisivali su sudske odluke i publikovali ugovore o prodaji nepokretnosti te su imali ulogu sudskog pomodnika RIMLJANI su prve pisare preuzeli od Grka Jedna vrsta pisara - TABELIONI krajem IV v p. n. e. sastavljala je posebne isprave koje su imale dokaznu vrednost (to su bili privatni belenici)

Istorijat notarstva
Pisalo se na drvenim tablicama presvuenim slojem voska (tabulae cerate) zailjenom metalnom pisaljkom (stiluc) iji drugi kraj je bio proiren za ravnanje voska Pojava notara u Rimskoj dravi vezuje se za I vek p. n. ere. Tada se pojavio nov nain brzog pisanja (pripisuje se pisaru Tironu) koji je posedao na stenografske beleke naazvanog Notae Tironinae Tironovni znaci Takve skradenice su se nazivale notae oni koji su bili vini tom pisanju nazvni su notari. Naziv notar se poeo koristiti i za slubenike koji vode sudske registre u provincijama, slubenike carske kancelarije i one koji su prepisivali dokumenta iz dravne arhive (tabularium)

Istorijat notarstva
Naziv tabellion se koristio i za notare, da bi od IV veka n. e. dobio posebna obeleja, zbog ega se dananji natarijat vezuje za tu profesiju Tabelliones su u poetku bili privatni belenici (ne i javni slubenici) U VI v. n. e. U vreme Justinijana tabelioni polau zakletvu pred prefektima koji im dodeljuje peatni prsten za peadenje dokumenata Drava im je ukazala poverenje i poela da ih kontrolie Duanov zakonik regulie rad pristava - pisara, slubenika, onih koji potvruju identitet, ili je imao ulogu svedoka prilikom zakljuenja ugovora U Kraljevini Jugoslaviji javni belenik (notar) uveden je Zakonom o javnim belenicima 1930. godine

NOTARSKO OGRANIZACIONO PRAVO NOTARSKI ISPIT

Ministarstvo pravde RS objavljuje pismeno obavjetenje u dnevnim listovima, radi prikupljanja zahteva kandidata za polaganje notarskog ispita Polaganju notarskog ispita moe pristupiti lice: 1. Koje je poloilo pravosudni ispit (u BiH ili, pre 6. 4. 1992. u bivoj Jugoslaviji), ako je ispit poloen u drugoj dravi taj uslov se stie kad Ministarstvo prizna taj ispit 2. Koje je nakon poloenog pravosudnog ispita radilo najmanje pet godina na poslovima struke (lan 6. Zakona o notarima- ZONO) 3. Koje je pohaalo pripremni seminar kandidata, o emu mora imati pismeni dokaz, u skladu sa lanom 128. zakona (l. 7. ZONO). Ministarstvo pravde je duno organizovati posebne seminare radi pripreme kandidata za polaganje notarskog ispita, po programu koji utvrdi to ministarstvo.

Komisija za polaganje notarskog ispita

Notarski ispit se polae pred Komisijom za polaganje notarskog ispita koja se sastoji od pet lanova i koju imenuje Ministar pravde RS. Dva lana Komisije predlae direktor Centra za edukaciju sudija i tuilaca RS (posle isteka prelaznog roka od 8 godine od dana stupanja na snagu ZONO Notarska komora), a tri lana ministar, i to: dva lana iz reda lica koja de na pripremnim seminarima educirati kandidate i jednog lana iz reda dravnih slubenika ministarstva koji ima poloen pravosudni ispit. Prilikom imenovanja Komisije ministar de nastojati voditi rauna o ravnomjernoj nacionalnoj zastupljenosti njenih lanova. lanovi Komisije moraju biti diplomirani pravnici sa poloenim pravosudnim ispitom i iskustvom u struci od najmanje 10 (deset) godina ili profesori Pravnog fakulteta iz oblasti koje su od znaaja za notarijat (lan 8. ZONO)

Komisija za polaganje notarskog ispita

Komisija je nadlena za pripremu i provoenje notarskog ispita i ocjenjivanje kandidata koji ispunjavaju uslove predviene konkursom U vrenju svojih poslova Komisija: - osigurava potivanje i primjenu principa zakonitosti, javnosti, profesionalne nepristrasnosti, politike nepristrasnosti, odgovornosti, efikasnosti i ekonominosti - donosi pravilnik kojim ureuje nain svoga rada Administrativno-tehnike i raunovodstvene poslove za Komisiju obavlja ministarstvo.

Polaganje notarskog ispita

Notarski ispit se polae pismeno i usmeno. Pismeni ispit sastoji se od tri ispitna zadatka koji se rade do etiri sata. U dva od ovih ispitnih zadataka treba se provjeriti da li su kandidati u stanju sainjavati notarske isprave u sljededim pravnim oblastima: 1. obligaciono i stvarno pravo, 2. porodino i nasljedno pravo, 3. privredno pravo, 4. izvrni postupak. Plan ispita i termin polaganja notarskog ispita odreuje predsjednik ispitne komisije Kandidat kome je odobreno polaganje ispita mora se o tome obavijestiti najmanje 30 dana prije termina odreenog za polaganje pismenog ispita. Ukoliko kandidat pismeno pristane, ovaj rok moe biti i kradi.

Postupak na pismenom ispitu

(1) Prije poetka pismenog ispita utvruje se identitet kandidata koji su pristupili polaganju pismenog notarskog ispita. (2) Pismenom ispitu mogu prisustvovati samo predsjednik i lanovi Komisije, kao i slubenici ministarstva koji de nadgledati polaganje ispita. (3) Za vrijeme pisanja pismene radnje kandidati se mogu koristiti samo tekstovima propisa. (4) Za vrijeme pismenog ispita kandidatima nije dozvoljeno meusobno dogovaranje o predmetima pismene radnje, razgovor sa drugim licima, niti naputanje prostorija u kojima se ispit obavlja. (5) Ukoliko se neki kandidat poslui nedoputenim pomodnim sredstvima, bide iskljuen sa ispita i smatrade se da taj kandidat ispit nije poloio.

Ocjenjivanje pismenih radnji

(1) Svaki pismeni ispitni zadatak ocjenjuju dva lana Komisije nezavisno jedan o drugoga. Svi lanovi Komisije glasanjem odluuju o izboru lanova koji de ocjenjivati pismene zadatke, pri emu mora uestvovati lan Komisije koji je dao pismenu radnju. Ispitni zadaci se ocjenjuju anonimno, a u tu svrhu se ocjenjivanje vri pod ifrom koju dodjeljuje ministarstvo, bez oznake imena kandidata. (2) Radovi se ocjenjuju ocjenama odlian (10), vrlo dobar (9), dobar (8), sasvim zadovoljava (7), zadovoljava (6) i nije poloio (5), pri emu se kao pojedinane ocjene mogu davati samo pune ocjene. U sluaju razliitog ocjenjivanja izraunava se prosjena ocjena do dvije decimale (npr. 7,50). (3) Kandidat, kod koga najmanje dva pismena zadatka nisu ocijenjena kao poloio, nije poloio cijeli ispit. (4) Prosjek ocjena za sve pismene radove predstavlja rezultat pismenog ispita. Rezultat ispita utvruje Komisija.

Usmeni dio ispita

Usmeni dio ispita polae se u jednom danu iz Propisa o slubi notara i odbrane pismenih ispitnih zadataka. Usmeni dio ispita polae se pred Komisijom u pravilu 60 dana nakon zavrenog pismenog dijela ispita. Kandidatima de se zajedno sa pozivom za usmeni dio ispita, saoptiti rezultati pismenog dijela ispita. Poziv za usmeni dio ispita de se dostaviti kandidatima najkasnije 30 dana prije polaganja usmenog dijela ispita. Za vrijeme polaganja pismenog i usmenog ispita vodi se odvojeni zapisnik. u koji se se upisuju lini podaci kandidata, sastav ispitne komisije, duina trajanja pisanja pismene radnje uz naznaku vremena predaje radnje, ocjene komisije i druge napomene. Zapisnik potpisuju predsjednik i lanovi Komisije koji su kandidate ispitivali, te zapisniar (sekretar).

Usmeni dio ispita

Usmeni dio ispita ne moe trajati due od etiri sata, sa pauzom od sat vremena, pri emu se najvie moe ispitivati pet kandidata istovremeno. Usmeni dio ispita je javan Po zavretku polaganja usmenog dijela ispita formira se zavrna ocjena sa maksimalno dvije decimale iz pojedinanih rezultata pojedinih predmeta koji se sabiraju i dijele sa etiri. Rezultat usmenog dijela ispita sabira se sa rezultatom pismenog dijela ispita i dijeli se sa dva. Ispit je poloen ako zakljuna ocjena iznosi najmanje 6 (est), pod uslovom da su sve pojedinane ocjene usmenog ispita ocijenjene najmanje sa 6 (est). Predsjednik Komisije saoptava zavrnu ocjenu kandidatu usmeno po zavretku polaganja usmenog dijela ispita

Prekid i ponavljanje ispita

(1) Zapoeti ispit moe se prekinuti ako je kandidat zbog bolesti, saobradajnog udesa ili smrtnog sluaja lana ue porodice sprijeen nastaviti polaganje ispita. (2) O nastavljanju polaganja ispita odluuje Komisija, o emu se sainjava slubena zabiljeka. (3) Zahtjev za nastavak ispita moe se podnijeti u roku od osam dana od dana kada je kandidat polagao ili trebao polagati pismeni dio ispita. (4) Nakon isteka roka od 60 dana od dana kada je kandidat ispit prekinuo, ispit se ne moe nastaviti Kandidat koji nije poloio ispit moe ponovo polagati taj ispit nakon isteka roka od est mjeseci od dana polaganja ispita. Ispit se moe ponoviti najvie dva puta.

Izdavanje uverenja. Evidencija

O poloenom notarskom ispitu ministarstvo izdaje uvjerenje u roku od 30 dana od dana poloenog ispita uz navoenje zakljune ocjene. Sadraj uvjerenja utvruje ministarstvo. U ministarstvu se vodi evidencija lica koja su poloila ispit i koja nisu poloila notarski ispit. Oblik i sadraj kao i nain voenja knjige evidencije propisuje ministar pravde. Knjiga evidencije mora biti uvezana, a stranice moraju biti oznaene rednim brojevima. Ovjeru knjige vri ministar. Knjige evidencije uvaju se trajno.

Slubeno sjedite notara i broj notara

Na prijedlog ministra, Vlada RS odreuje broj potrebnih notara za podruje RS, kao i njihovo slubeno sjedite Sjedite notara je optina ili grad koje odredi Vlada RS. Prilikom odreivanja broja notarskih mjesta kao i prilikom utvrivanja slubenih sjedita pribavlja se miljenje i Notarske komore. Broj notara odreuje se prema broju stanovnika koji ive na podruju Republike Srpske, uzimajudi u obzir i godinji broj isprava koje se notarski obrade, pri emu se po pravilu na 20.000 stanovnika otvara jedno notarsko mjesto. Dvije ili vie optina, koje imaju manje od 20.000 stanovnika mogu imati jednog notara.

Uslovi za obavljanje slube notara

Za notara moe biti imenovano samo lice koje kumulativno ispunjava sljedede uslove: 1. da je dravljanin Bosne i Hercegovine, 2. da ima poslovnu sposobnost i ispunjava opte zdravstvene uslove, 3. da je diplomiralo na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini ili prije 06.04.1992. godine na pravnom fakultetu u bivoj Jugoslaviji. Ukoliko je diploma steena na pravnom fakultetu u nekoj drugoj dravi, ovaj uslov se stie nakon nostrifikacije diplome od nadlenog organa, 4. da je poloilo pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili prije 06.04.1992. godine u bivoj Jugoslaviji. Ukoliko je pravosudni ispit poloen u nekoj drugoj dravi, ovaj uslov se stie nakon priznavanja tog ispita od strane ministarstva,

Uslovi za obavljanje slube notara

5. da nije osuivano na kaznu zatvora za krivina djela protiv ovjenosti i meunarodnog prava, protiv slubene ili druge dunosti ili za drugo krivino djelo izvreno s umiljajem, koje u vrijeme imenovanja jo nije brisano iz kaznene evidencije koju vodi nadleni organ i 6. Da nije smijenjen sa dunosti od strane nadlenih organa zbog zloupotrebe slubenog poloaja i ovlatenja ili nesavjesnog rada u slubi'. 7.da ima poloen notarski ispit.

Konkurs za izbor notara

Izbor notara vri se konkursom kojeg organizuje i provodi ministarstvo. Konkurs za popunu notarskih mjesta mora da sadri pored uslova za izbor notara predvienih ZONO i sljedede podatke: rok podnoenja prijava, rok obavjetavanja kandidata o rezultatu konkursa, slubeno sjedite za koje se vri izbor notara. Rok za podnoenje prijava na konkurs iznosi 30 dana od posljednjeg objavljivanja konkursa u (najmanje) jednom dnevnom listu i u "Slubenom glasniku Republike Srpske".

Izbor notara
Za notara mogu biti izabrani samo kandidati, koji su po svojim radnim i ljudskim kvalitetima dostojni ugleda notarske slube. Kod izbora izmeu vie kandidata, koji ispunjavaju uslove odreene ZONO, prvenstveno de se voditi rauna o uspjehu na notarskom ispitu, a kod istog uspjeha i o nacionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u sjeditu notara. Izbor kandidata za notara prijavljenih na konkurs mora se izvriti najkasnije u roku od 45 dana od dana isteka roka za podnoenje prijava na konkurs. Predsjednik Vlade Republike Srpske imenuje dva lana, ministar pravde imenuje dva lana, predsjednik Vrhovnog suda jednog lana u konkursnu komisiju za provoenje konkursa, koja utvruje listu kandidata koji ispunjavaju uslove predviene konkursom i provjerava da li su ispunjene pretpostavke prema ZONO.

Reenje o izboru i obavetenje o izboru. Pravni lekovi

Rjeenje o izboru za notara donosi ministar, na prijedlog Komisije Kandidati koji ne budu izabrani za notara dobijaju pismeno obavjetenje Protiv rjeenja o izboru notara moe se u roku od osam dana nakon prijema rjeenja, odnosno obavjetenja, uloiti prigovor ministru. Prigovor protiv rjeenja zadrava izvrenje rjeenja. Ministar je duan odluiti o prigovoru u roku od 15 dana od dana prijema prigovora. Rjeenje kojim je odlueno o prigovoru je konano. Protiv tog rjeenja kandidat ima pravo na zatitu svojih prava kod nadlenog suda, odnosno drugih zakonom odreenih organa, u roku od 30 dana od dana prijema rjeenja donesenog po prigovoru. Nakon to je rjeenje o izboru notara postalo konano, imenovanje notara vri ministar tako to mu uruuje povelju o imenovanju. Izgled i sadraj povelje utvruje ministar. Rjeenje o imenovanju se objavljuje u Slubenom glasniku Republike Srpske.

Polaganje sveane izjave i povelja o imenovanju

Pre uruenja povelje o imenovanju, notar daje sveanu izjavu pred ministrom koja glasi: Zaklinjem se da du slubu notara obavljati tako to du tititi Ustav i zakon i da du slubu obavljati nepristrasno, savjesno, nezavisno i uvajudi poslovnu tajnu. Notar je obavezan u roku od 60 dana nakon prijema povelje o imenovanju, ministarstvu podneti dokaze da ima opremljenu notarsku kancelariju u svome slubenom sjeditu, da je pribavio slubeni peat i zakljuio ugovor o osiguranju od odgovornosti. Opremu i prostor koji mora ispunjavati notarska kancelarija, propisade ministar. Notar poinje sa radom kada ispuni navedene uslove a najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema povelje o imenovanju. U opravdanim sluajevima ministarstvo moe produiti ovaj rok

Prestanak slube notara

Sluba notara prestaje: 1. smrdu, 2. navrenjem 65 godina ivota, 3. pismenim otkazom notara - danom donoenja konanog rjeenja o prestanku slube, 4. ako bude osuen na kaznu zatvora za krivina djela protiv ovjenosti i meunarodnog prava, protiv slubene ili druge dunosti ili za drugo krivino djelo izvreno s umiljajem, koje u vrijeme imenovanja jo nije brisano iz kaznene evidencije koju vodi nadleni organ ili ako mu bude izreena zabrana daljeg obavljanja slube notara - danom pravosnanosti sudske odluke,

Prestanak slube notara

5. ako bez valjanog razloga ne zapone s radom u roku utvrenom u ZONO, 6. kad na osnovu odluke disciplinskog organa izgubi pravo na obavljanje slube notara - danom donoenja konane odluke disciplinskog organa, 7. razrjeenjem - danom donoenja konanog rjeenja o razrjeenju. Rjeenje o prestanku slube notara, iz navedenih razloga donosi ministar pravde, kada nastane razlog za prestanak slube. Prestankom slube ili udaljenjem iz slube notar gubi ovlatenje da nosi naziv notar.

Razrjeenje notara
Notar de biti razrijeen: 1. Ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje notarske slube po svojim radnim i ljudskim kvalitetima postao je nedostojan ugleda notarske slube ili se naknadno utvrdi da prilikom imenovanja te pretpostvke nisu postojale 2. ako zasnuje radni odnos ili ako pone koristiti starosnu ili invalidsku penziju ili pone obavljati neku drugu slubu odnosno delatnost (npr. advokatsku) 3. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost, 4. ako usljed tjelesnog nedostatka, tjelesne ili duevne slabosti ili zbog bolesti postane trajno nesposoban za uredno obavljanje slube,

Razrjeenje notara
5. ako njegovi poslovni odnosi ili nain voenja poslova notara, odnosno njegove materijalne prilike ugroavaju interese stranaka, 6. ako se nije osigurao od odgovornosti zakljuivanjem ugovora o osiguranju ili ne plada naknadu za osiguranje Notarskoj komori koja je od notara preuzela osiguranje od odgovornosti 7. ako godinje nije pohaao najmanje dva kursa za usavravanje notara priznata od strane ministarstva. Rjeenje o razrjeenju donosi ministar nakon konsultacija sa Notarskom komorom, s tim da se prije donoenja rjeenja notar mora sasluati i izjasniti o okolnostima za razrjeenje. Protiv rjeenja o razrjeenju u roku od 8 dana od prijema notar moe podneti prigovor ministru pravde. Prigovor zadrava izvrenje reenja. Protiv reenja ministra moe se voditi upravni spor.

Privremeno udaljavanje iz slube

Notar moe biti privremeno udaljen iz slube: 1. ako je protiv njega pokrenut postupak radi oduzimanja poslovne sposobnosti, 2. ako se ispune pretpostavke za razrjeenje ili ako je pokrenut postupak za razrjeenje. Ako je u krivinom postupku protiv notara odreen pritvor, za vrijeme trajanja pritvora nastupaju dejstva privremenog udaljavanja po sili zakona, bez izdavanja rjeenja. Rjeenje o privremenom udaljavanju notara iz slube, donosi ministar po slubenoj dunosti.

Posljedice privremenog udaljavanja iz slube

Rjeenjem o udaljenju iz slube mora se odluiti: o uvanju spisa, poslovnih knjiga, peata i tambilja za vrijeme dok traje udaljenje. Za vrijeme privremenog udaljenja iz slube, notar ne smije preduzimati nikakve slubene radnje iz nadlenosti notara.

Vrilac dunosti notara

Ako je sluba notara prestala, ministarstvo moe bez javnog konkursa odrediti vrioca dunosti notara. Za vrioca dunosti notara moe biti postavljen samo drugi notar ili lice koje ispunjava uslove da bude notar Mandat vrioca dunosti notara traje do imenovanja novog notara, a najdue est mjeseci, s tim to u opravdanim sluajevima taj rok moe biti produen za jo est mjeseci. Vrilac dunosti notara preuzima sve spise, knjige i drugu dokumentaciju notara na ije mjesto je postavljen. Zadatak vrioca dunosti notara je da nastavi slubene radnje koje je zapoeo notar i nije ovlaten preduzimati nove notarske poslove. Vrilac dunosti notara ima pravo da potrauje trokove ukoliko oni dospiju nakon preuzimanja poslova, a ukoliko je stranka platila notaru predujam za preduzimanje odreene slubene radnje, ima pravo taj predujam uraunati prilikom obrauna sa vriocem dunosti notara.

Vrilac dunosti notara

Vrenje dunosti se obavlja na troak i za raun Notarske komore, kojoj vrilac dunosti notara podnosi obraun svoje djelatnosti i od nje dobija primjerenu naknadu za obavljene poslove notara. Vrilac dunosti notara koristi, ukoliko je neophodno, peat notara, ija je sluba prestala, uz dodatak "vrilac dunosti notara". Ako lice koje je odreeno za vrioca dunosti notara jo nije osigurano kao notar, osiguranje vrioca dunosti preuzima Notarska komora

Notarski pomodnik
U notarskoj kancelariji moe biti zaposlen notarski pomodnik. Notarski pomodnik se svojim radom osposobljava za kasnije samostalno vrenje poslova notara, kao i za polaganje notarskog ispita. Za notarskog pomodnika mogu biti primljena samo lica koja su svojim radnim i ljudskim kvalitetima dostojna ugleda djelatnosti notara. Izbor izmeu vie kandidata vri se primjenom kriterija koji se odnose na line i strune kvalitete svakog kandidata, pri emu se naroito uzimaju u obzir rezultati postignuti za vrijeme studija na pravnom fakultetu. Potrebu za prijemom notarskog pomodnika u notarske kancelarije utvruje Notarska komora, pri emu treba pribaviti i miljenja notara, a konanu odluku o broju i o konkursu za mjesta notarskih pomodnika, donosi ministarstvo na prijedlog Notarske komore.

Konkurs za popunu mjesta notarskog pomodnika

Za notarskog pomodnika moe biti imenovano samo lice koje ispunjava sljedede uslove: 1. da je dravljanin Bosne i Hercegovine i 2. da je poloilo pravosudni ispit Izbor notarskog pomodnika vri se konkursom kojeg organizuje i provodi ministarstvo, na prijedlog Notarske komore. Konkurs se obavezno objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu i u "Slubenom glasniku Republike Srpske". Rok za podnoenje prijava na konkurs iznosi 30 dana od posljednjeg objavljivanja konkursa

Postupak izbora notarskog pomodnika

Ministar pravde je duan da u roku od 15 dana nakon isteka roka za podnoenje prijava na konkurs predoi Notarskoj komori listu kandidata, koji ispunjavaju uslove navedene u konkursu. Notarska komora u roku od 30 dana nakon predoavanja liste kandidata donosi rjeenje o izboru kandidata za notarskog pomodnika. Kandidati, koji ne budu izabrani za notarskog pomodnika, dobijaju pismeno obavjetenje, koje sadri razloge zbog kojih oni nisu izabrani, kao i podatke o kandidatu koji je izabran za notarskog pomodnika. Protiv rjeenja o izboru notarskog pomodnika moe se u roku od osam dana nakon prijema rjeenja, odnosno obavjetenja, uloiti prigovor ministru pravde. Prigovor protiv rjeenja o izboru kandidata za notarskog pomodnika odlae izvrenje rjeenja o izboru notarskog pomodnika.

Poloaj notarskog pomodnika

Ministar je duan odluiti o prigovoru u roku od 15 dana od dana prijema prigovora. Rjeenje kojim je odlueno o prigovoru je konano. Protiv rjeenja iz stava 5. ovog lana kandidat ima pravo na zatitu svojih prava pred nadlenim sudom, odnosno pred drugim nadlenim organima, u skladu sa zakonom, u roku od 30 dana od dana prijema konanog rjeenja. Status notarskog pomodnika prestaje imenovanjem za notara ili otkazom ugovora o radu od strane Notarske komore. Ugovor o radu moe se raskuniti na lini zahtjev notarskog pomodnika. On moe biti otputen ukoliko nije poloio notarski ispit. Danom stupanja na posao notarski pomodnik mora okonati eventualno postojedi drugi radni odnos.

Poslovi notarskog pomodnika. Plata

Notarski pomodnik moe u notarskoj kancelariji: obavljati, pod neposrednim nadzorom notara, sve poslove za koje je po zakonu ovlaten notar, ne smije lino potpisivati notarske isprave ili zabiljebe o ovjeri. duan je za vrijeme svoje slube u notarskoj kancelariji da se pridrava istih slubenih i ostalih obaveza koje vae za notara. Notarski pomodnik od dana stupanja na posao i za vrijeme trajanja slube ostvaruje primjerenu platu, kao i ostala prava u vezi sa radom kod notara od Notarske komore. Notarska komora de svojim aktom utvrditi mjerila za platu notarskog pomodnika i visina naknade koju je notar, kojem je upuden notarski pomodnik na rad, duan pladati Notarskoj komori.

Zamjenik notara
Ako je notar sprijeen due od dvije sedmice u vrenju slube, obavezan je to odsustvovanje, bez odlaganja prijaviti ministarstvu. Ako ova sprijeenost traje due od jednog mjeseca, notaru je potrebno odobrenje ministarstva. Odobrenje se izdaje samo ako se time ne ometa primjena i zatita prava stranaka. Ako sprijeenost notara traje due od jednog mjeseca, notar mora zahtijevati postavljenje zamjenika notara, a ako notar ne podnese zahtjev za postavljenje zamjenika notara, ministar moe i bez zahtjeva postaviti zamjenika notara. Postavljenje zamjenika notara moe se izvriti i unaprijed za sve sluajeve sprijeenosti za rad notara, koji nastupe tokom jedne kalendarske godine (takozvani stalni zamjenik notara). Za zamjenika notara moe biti postavljen samo notarski pomodnik ili drugi notar.

Postavljenje zamjenika notara. Prava i dunosti

Zamjenika notara bez konkursa postavlja pismenim rjeenjem ministar. Zamjenik notara mora, ukoliko nije ved ranije kao notar dao sveanu izjavu, prije poetka rada dati sveanu izjavu. Ukoliko je ved jednom kao zamjenik nekog notara dao sveanu izjavu, dovoljno je da se u rjeenju izvri uputa na ranije datu sveanu izjavu. Postavljeni zamjenik notara moe se u svako doba opozvati. Zamjenik notara obavlja slubu kao notar i obavezan je na ispravama koje izdaje, uz svoj potpis dopisati dodatak, koji ga oznaava kao zamjenika i upotrebljavati peat i tambilj notara koga zamjenjuje. Zamjenik notara mora se uzdravati od preduzimanja onih slubenih radnji koje su zabranjene i notaru koga zamjenjuje. Zamjenik notara vri slubu na troak notara koga zamjenjuje i notar je obavezan zamjeniku notara isplatiti primjerenu naknadu za rad.

Odgovornost zamjenika notara i notara. Struni saradnik

Slubena ovlatenja zamjenika notara poinju sa preuzimanjem slube i prestaju, ako se postavljenje prethodno ne opozove, sa predajom slube notaru. Za vrijeme tog perioda notar se mora uzdravati od obavljanja svoje slube. Otedenoj stranci zbog povrede slubene dunosti zamjenika notara, pored zamjenika, odgovara i notar kao solidarni dunik. U odnosima izmeu notara i zamjenika notara obavezan je samo zamjenik notara. Notar moe zaposliti strunog saradnika, koji ima poloen pravosudni ispit Struni saradnik za vrijeme trajanja slube ostvaruje platu i ostala prava iz radnog odnosa kod notara, a u skladu sa shodnom primjenom zakona i drugih propisa Republike Srpske, koji se odnose na radne odnose i plate slubenika organa uprave.

Prava i dunosti notara

Slubeno podruje notara Notar moe svoju djelatnost u vezi sa izdavanjem isprava obavljati samo unutar svog slubenog podruja, ukoliko u izuzetnim sluajevima opravdani interesi traioca prava ne nalau djelovanje izvan slubenog podruja. Notar moe imati samo jednu kancelariju za rad. Redovno radno vrijeme notara odreuje rjeenjem Notarska komora. Notar moe, prema potrebi, slubene radnje preduzimati i izvan utvrenog radnog vremena. Obaveza preduzimanja slubenih radnji Notar je obavezan preduzimati sve slubene radnje iz oblasti zakonom utvrene nadlenosti i ne smije bez valjanog razloga odbiti preduzimanje slubenih radnji.

Izuzede notara
Notar ne smije djelovati ako postoje sumnje u njegovu nepristrasnost. U pogledu izuzeda notara od preduzimanja slubene radnje se primjenjuju odredbe ZUP-a, koje se odnose na izuzede nekog slubenog lica. U sluaju sumnje o tome da li postoje razlozi za izuzede, notar je obavezan odbiti preduzimanje slubene radnje. O izuzedu notara, vrioca dunosti notara, zamjenika notara ili notarskog pomodnika, odluuje ministar na prijedlog stranke ili notara. Slubene radnje, koje su preduzeli notar, notarski pomodnik, vrilac dunosti notara ili zamjenik notara, nitave su, ako postoji sumnja u njegovu nepristrasnost. Notar ne smije uestvovati u aktivnostima pravnih lica ili ortaklucima koje su nespojive sa njegovom slubom.

Odbijanje slubene radnje. Obaveza uvanja slubene tajne

Notar je obavezan odbiti preduzimanje slubene radnje, ukoliko se ova radnja odnosi na pitanje koje po zakonu ne spada u nadlenost notara, a naroito ukoliko se uestvovanje notara zahtijeva radi postizanja oigledno nedozvoljenog ili neasnog cilja. Notar ne smije kod zakljuivanja pravnih poslova posredovati izmeu stranaka niti u vezi sa nekom slubenom radnjom preuzeti jemstvo ili drugo obezbjeenje za stranku. Notar je obavezan voditi rauna da se ni lica koja su kod njega zaposlena ne bave takvim poslovima. Notar i lica zaposlena u kancelariji notara su obavezan uvati kao slubenu tajnu ono za to je saznao u obavljanju svoje slube, osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadraja pravnog posla ne proizilazi to drugo. Stranke mogu notara osloboditi obaveze uvanja slubene tajne. Obaveza uvanja slubene tajne postoji i nakon prestanka slube notara.

Zajedniko obavljanje slube

Notari koji su postavljeni u istom slubenom sjeditu, a radi zajednikog obavljanja slube, mogu se povezivati i imati zajednike prostorije (kancelarije) za rad, ako time nije ugroeno lino obavljanje slube sa linom odgovornodu, kao i nezavisnost i nepristrasnost notara. Povezivanje radi zajednikog vrenja slube ili radi zajednikog koritenja istih prostorija, za smjetaj kancelarija doputeno je samo ako time nije ugroeno lino obavljanje slube s linom odgovornodu, nezavisnost i nepristrasnost notara.

Profesionalno obavljanje slube

Notar ne moe istovremeno biti advokat. Notar ne smije istovremeno biti u kojoj drugoj profesionalnoj slubi ili imati kakvo drugo profesionalno zaposlenje. Zabrana se ne odnosi na: obavljanje slube izvritelja testamenta, staratelja ili koje druge sline slube zasnovane na odluci nadlenog organa. na obavljanje naune, umjetnike ili predavake djelatnosti, te na obavljanje dunosti u Notarskoj komori i u meunarodnim udruenjima notara. Notar ne moe za naknadu ili platu obavljati dopunsku djelatnost u nekom organu, privrednom drutvu i drugim pravnim licima koja ostvaruju dobit niti moe biti lan uprave ili nekog drugog organa u pravnom licu. Notar moe obavljati neku dopunsku djelatnost samo ako ona nije u suprotnosti sa njegovom slubom i ako mu to odobri ministar.

Naknada tete
Notar je duan naknaditi tetu, koju je drugom prouzrokovao povredom svoje slubene dunosti. Za prouzrokovanu tetu notar odgovara po optim pravilima za naknadu tete. Notar odgovara i za tetu koju je prouzrokovao notarski pomodnik ili drugo zaposleno lice u njegovoj kancelariji. Notar odgovara za tetu koju uini zamjenik notara stranci, solidarno sa zamjenikom Imovinska i neimovinska teta Ovo je poseban sluaj odgovornosti za tetu propisan zakonom

Osiguranje od odgovornosti
Notar je duan prije poetka rada da se osigura od odgovornosti za tetu koju bi mogao poiniti tredim licima obavljanjem svoje slubene dunosti. To osiguranje obuhvata i osiguranje od odgovornosti za radnje zamjenika notara, notarskog pomodnika i drugih lica zaposlenih u notarskoj kancelariji. U uslovima osiguranja moe se predvidjeti da tetu do odreenog iznosa nadoknauje notar direktno. Osiguranje od odgovornosti vri se tako to svaki notar treba da zakljui ugovor o osiguranju s odgovarajudim drutvom za osiguranje i da to osiguranje uredno i blagovremeno produava. Osigurana suma iznosi najmanje 250.000 KM za svaki osigurani sluaj. Uslove osiguranja zajedniki utvruju osiguravajuda drutva u RS i Notarska komora. Smatrade se da je notar zakljuio ugovor o osiguranju od odgov. kada je podnio zahtjev za osiguranje osiguravajudem drutvu.

Osiguranje od odgovornosti. Peat, tambilj, slubeni potpis notara

Notarska komora moe preuzeti osiguranje od odgovornosti svih notara u R S, s tim to su u tom sluaju notari duni Notarskoj komori pladati naknadu za utvrenu visinu osiguranja od odgovornosti. Ako se u postupku utvrdi da je notar tetu tredim licima poinio namjerno ili iz krajnje nepanje, osiguravajude drutvo koje je naknadilo tu tetu ima pravo regresa prema notaru. Notar ima peat i tambilj. Oblik, sadraj, nain izdavanja, koritenje i uvanje peata i tambilja notara ureuje svojim propisom ministar. Notar je obavezan dostaviti predsjedniku osnovnog suda, koji je nadlean za njegovo slubeno sjedite, slubeni potpis koji on upotrebljava prilikom preduzimanja slubenih radnji. Notar mora uz potpis navesti i svoje slubeno svojstvo.

Notarska komora. Zadaci i organizacija

Svi notari sa teritorije Republike Srpske obavezno se organizuju u Notarsku komoru. Notarska komora ima svojstvo pravnog lica i njeno sedite je u Banjoj Luci. Notarska komora se upisuje u nadleni registar ministarstva. Notarska komora: predstavlja notare kod nadlenih organa vlasti, uva ugled, ast i prava notara, stara se da notari savjesno i odgovorno i u skladu sa zakonom obavljaju slubu notara. izvrava zadatke koji su joj zakonom i drugim propisima stavljeni u nadlenost, a moe izvravati i druge zadatke koji odgovaraju svrsi njenog osnivanja.

Zadaci i organizacija Komore. Izvetaj o radu, doprinosi notara. Akti Komore

Ako drugaije nije odreeno ovim zakonom, organizacija, nadlenost, broj, sastav, nain izbora i prava i dunosti organa Notarska komore i druga pitanja od znaaja za organizaciju i rad Komore ureuju se statutom Notarske komore. Statut Notarske komore donosi Skuptina komore, uz saglasnost ministra. Notarska komora je obavezna svake godine podnijeti ministarstvu izvjetaj o svom radu, te svoje stavove o stanju u notarskim kancelarijama, kao i o mjerama koje bi trebalo preduzeti radi unapreenja tog stanja. Notarska komora se finansira od doprinosa, koje upladuju notari u iznosu koji utvrdi Skuptina Notarske komore. Notarska komora ima pravo u skladu sa ovim zakonom i statutom Notarske komore donositi opte akte koji su za notare obavezujudi.

Pravni lijek protiv odluka Notarske komore. Organizacija i registracija

Protiv konanih odluka organa Notarske komore kojima se odluuje o pravima i dunostima notara, zamjenika notara, notarskih pomodnika i drugih lica na radu kod notara, moe se voditi spor kod nadlenog suda u roku od 30 dana od dana prijema konane odluke. Organizacija i registracija Notarske komore vri se u skladu sa Zakonom o udruenjima i fondacijama. Nadzor nad radom Notarske komore vri ministarstvo.

NADLENOSTI NOTARA
Notar je nadlean da preduzima: 1. notarsku obradu isprava, 2. izdaje potvrde, kao i da ovjerava potpise, rukoznake i prepise. Notar moe obavljati ostale poslove odreeni ZONO: preuzeti na uvanje novac, isprave, vredne stvari (depozitna funkcija notara- Dika str. 546, Povlakid, str. 127) i poslove koje mu povere sudovi i drugi organi (komesarijalna funkcija notara) Notarska obrada isprave znai da je isprava u cjelosti sainjena od strane notara, u skladu sa ZONO i time dokazuje u ispravi zapisane izjave, koje su stranke dale pred notarom i koje su one svojim potpisom odobrile. Tekst isprave mogu sainiti stranke ili njihovi zakonski zastupnici Notar uzima na zapisnik izjave stranaka i prema njihovim izjavama sainjava ispravu, koju stranke potpisuju. Potpisivanjem stranke odobravaju izjave koje su dale pred notarom Isprava sainjena na taj nain od notara je javna isprava.

Notarska obrada isprave

Za javnu ispravu vai pretpostavka instinitosti i autentinosti u parninom i drugim sudskim postupcima. Naotarski obraena isprav je i izvrni naslov i izjednaena sa pravnosnanom i izvrnom sudskom odlukom Nacrt isprave notaru moe dostaviti stranka, njen advokat, pravna sluba stranke Notar moe tekst nacrta prihvatiti u celosti i dodati mu svoje zaglavlje, uvodni i zavrni deo isprave, ali svojim peatom i potpisom notar tu ispravu preuzima kao svoju i sa punom odgovornodu notara za njen sadraj Notarski obraene isprave imaju punu dokaznu snagu javne isprave o izjavama datim pred notarom

Solemnizacija
ZONO ne poznaje solemnizaciju. Ovu vrstu overe regulie lan 93. Zakona o javnom belenitvu Srbije U sluajevima predvienim zakonom, javni belenik overom daje nejavnoj ispravi pravnu snagu javne isprave (solemnizacija). Overom nejavne isprave javni belenik potvruje da sadrina isprave odgovara volji stranaka i da su je stranke svojeruno potpisale. Javni belenik overava nejavnu ispravu samo ako ona sadri elemente propisane za javnobeleniki zapis i ako je sastavljena u formi koja je propisana za javnobeleniki zapis. Prilikom solemnizacije notar ne uzima na zapisnik izjavu stranaka, ved same stranke donose sa sobom gotovu ispravu a notar ovu ispravu ne ita

Ovjera i izdavanje potvrda

Ovjera i izdavanje potvrda znai da je isprava sainjena u skladu sa ZONO To su isprave koje sainjava notar, a koje nisu notarski obraene isprave I ove isprave imaju karakter javnih isprava (lan 4. stav 3. ZONO) Notarske ovjere i potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave o injenicama o kojima se u njima svjedoi (lan 4. stav 5. ZONO) Notarske overe i potvrde ne mogu biti izvrni naslovi Za sainjavanje ovih isprava, po pravilu, nuan original isprave, dovoljna je isprava koja mora sadravati svedoenjke notara, njegov potpis, peat, kao i mesto i datum izdavanja

Nalog suda ili organa vlasti

Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru, uz njegovu saglasnost, povjeriti vrenje i drugih poslova, koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnodu. Tu spadaju naroito: 1. popis i peadenje ostavinske imovine i steajne mase, 2. procjene i javne prodaje pokretnih stvari i nekretnina u vanparninom postupku, naroito dobrovoljne prodaje, 3. razdioba prodajne cijene u izvrnom postupku. lan 67. ZONO govori o nalogu suda ili organa vlasti. I sud je, meutim, organ vlasti (dravni organi). Dravni organ nema naredbodavnu funkciju nad notarom. Za poveravanje poslova notaru trai se njegova saglasnost Izraz naroito znai da poslovi koji se mogu poveriti notaru navedeni exempli causa (primera radi). Notaru mogu biti povereni i drugi poslovi, ako su u saglasnosti s njegovom delatnodu

Popis i peadenje zaostavtine

Popis i procjena zaostavtine umrlog (ZOVP i ZONO pogreno govore o popisu ostavinske imovine) vri se po odluci suda: kad se ne zna za nasljednike ili za njihovo boravite, kad su nasljednici lica koja usljed maloljetstva, duevne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobna da se sama staraju o svojim poslovima, kad zaostavtinu treba da naslijedi Republika Srpska, kao i u drugim opravdanim sluajevima. Sud de narediti da se izvri popis i procjena i u sluaju kad to zahtijevaju nasljednici, legatari ili povjerioci umrlog. Popis i procjena izvride se i bez odluke suda prilikom sastavljanja smrtovnice, ako to trai jedan od nasljednika ili legatara (V. l. 103. ZOVP)

Popis i peadenje zaostavtine

Popis i procjenu imovine vri: mjesno nadlean sud ili notar ako mu sud povjeri obavljanje tih poslova Popis i procjena zaostavtine vri se: u prisustvu dva punoljetna lica, a kad je to potrebno i uz sudjelovanje vjetaka. Popisu i procjeni imovine moe prisustvovati svako zainteresovano lice. Kada se u zaostavtini pronau predmeti za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, sa njima e se poslije izvrenog popisa postupati po tim propisima (l. 106. i 107. ZON) Peadenje zaostavtine izvride se shodno prirodi stvari. Ako su stvari u odreenom prostoru notar moe zapeatiti ceo prostor, odreene prostorije u stanu ili poslovnom prostoru, ormare ili kutije. Notar de peadenje izvriti peatnim voskom

SLUBENI PEAT NOTARA Pravilnik o radu notara Sl. Gl. RS br. 7/05, 16/08 l. 18-26
Notar ima slubeni peat u formi peata za tintu i u formi utisnog peata. Utisnuti peat je peat koji se u vosku utiskuje rukom ili pomou posebne prese za peat. Peati moraju biti trajno otisnuti na papiru ili, ako isprava ima vie listova, onda vezana sa papirom i slubenim koncem (jemstvenikom). Jemstvenik se mora peatom tako uvrstiti da se ne moe izvui i da se listovi isprave ne mogu odvojiti. Odstranjivanje peata mora imati vidljive tragove. Peat za tintu je tambilj primjenjuje samo tamo gdje se isprava ne mora spajati jemstvenikom. Slubeni peat notara je okruglog oblika, prenika 40 mm, sadri grb Republike Srpske, ime i prezime notara, slubeni naziv: Notar i naziv mjesta u kome se nalazi notarska kancelarija.

SLUBENI PEAT NOTARA

Utisnuti peat se obino ugrauje u presu za peat. Prilikom upotrebe peata za tintu primjenjuje se trajna crna ili tamnoplava tinta za tambilje Izradu slubenog peata vre peatoreznice koje su za to ovladene od strane nadlenog ministarstva. Ovladena peatoreznica smije izraditi notarski slubeni peat samo uz predoavanje povelje o imenovanju za notara. Ovladena peatoreznica je duna osigurati da ne moe dodi do zloupotrebe sloga, matrice i ostalih dokumenata i materijala koji su potrebni za izradu slubenog peata. Nakon izrade slubenog peata slog, matrica i ostali materijali moraju se unititi.

Popis i peadenje zaostavtine i steajne mase

Popis zaostavtine obuhva sve nepokretne i pokretne stvari koja su bile u posjedu umrlog u vrijeme njegove smrti (lan 104. ZON pogreno govori o pokretnoj i nepokretnoj imovini). Popis de obuhvatiti i stvari i prava koja su pripadala umrlom, a nalaze se kod drugog lica, sa naznaenjem kod koga se nalaze te stvari i po kom osnovu, kao i stvari i prava koja je drao umrli, a za koju se utvrdi da nije njegova svojina. Iako to l. 104. ne govori, zaostavtinu ine i druga prava (ostala stvarna prava osim prava svojine, obligaciona prava, prava intelektualne svojine), te se i ona moraju popisati U popisu imovine zabiljeide se i potraivanja i dugovi umrlog, a posebno nepladeni porezi i doprinosi.

Popis i peadenje steajne mase.

ZAKON O STEAJNOM POSTUPKU (ZSP)

Notaru moe biti u steajnom postupku povjereno popisi peadenje predmeta steajne mase Steajni upravnik moe radi obezbjeenja stvari koje ulaze u steajnu masu zatraiti da slubeno lice suda popie i zapeati dunikove stvari (l. 96. ZSP) Steajni upravnik duan je da sastavi popis predmeta steajne mase. Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako vrijednost zavisi od toga hoe li dunikovo preduzee nastaviti poslovanje ili ne, potrebno je navesti obe vrijednosti. Ako je to potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine moe da se povjeri vjetacima (l. 97. ZSP)

Procjene i javne prodaje stvari u vanparninom postupku. Razdioba prod. cene u izvrnom postupku
Kad se deoba stvari u suvlasnitvu vri njenom prodajom civilna deoba (l. 177. st. 3. ZOVP) dozvolide se i izvriti po Zakonu o izvrnom postupku-ZIP Ako je stvar prodata u izvrnom postupku, nakon polaganja cijene sud rjeenjem dosuuje nepokretnost kupcu (rjeenje o dosudi). Sud pristupa namirenju trailaca izvrenja odmah nakon donoenja rjeenja o dosudi. Prodajna cena se deli u skladu sa l. 98. ZIP-a Po nalogu suda i uz saglasnost notara razdiobu prodajne cene vri notar.

Pravni poslovi za koje je obavezna notarska obrada isprava

1. pravni poslovi o regulisanju imovinskih odnosa izmeu branih drugova, kao i izmeu lica koja ive u vanbranoj ivotnoj zajednici, 2. raspolaganja imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica, 3. pravni poslovi kojima se obedava neka inidba kao poklon s tim to se nedostatak notarske forme u ovom sluaju nadomjeta izvrenjem obedane inidbe, 4. pravne poslove, iji je predmet prenos ili sticanje vlasnitva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, 5. osnivaka akta privrednih drutava. Ako ovi pravni poslovi nisu sainjeni u formi notarski obraene isprave, nitavi su.

Imovinski poslovi izmeu branih drugova, i izmeu lica koja ive u vanbranoj zajednici,
enik i nevjesta, odnosno brani drugovi mogu branim ugovorom drugaije urediti svoje odnose u pogledu zajednike imovine. Branim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postojedoj ili bududoj imovini. Brani ugovor zakljuuje se u pismenoj formi, a potpisi branih drugova moraju biti ovjereni od notara (l. 271. Porodinog zakona PZ) Poto se imovina steena radom lica u vanbranoj zajednici koja je trajala due vremena smatra se njihovom zajednikom imovinom (l. 284. st. 1. PZ) ugovor vanbranih drugova kojima se ureuju njihovi imovinski odnosi, moraju biti, takoe, pisani i overeni od notara

Raspolaganja imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica

ZONO ima u vidu pravne poslove mlaih maloletnika (mlaih od 15 godina) i starijih maloletnika (starijih od 15, a mlaih od 18 god) To se ne odnosi na lica sa navrenih 16 godina kojima je sud dozvolio zakljuenje braka (l. 36. st. 2. PZ) jer su na taj nain stekla potpunu poslovnu sposobnost Kad utvrdi da postoje uslovi za oduzimanje poslovne sposobnosti, sud de licu prema kome se vodi postupak, potpuno ili djelimino oduzeti poslovnu sposobnost (lan 37. ZOVP) Staralac lica kome je potpuno oduzeta poslovna sposobnost, u dunostima i pravima izjednaen je sa staraocem maloljetnog lica koje nije navrilo 15 godina ivota.

Raspolaganja imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica

Staralac lica kome je djelimino oduzeta poslovna sposobnost ima dunosti i prava staraoca maloljetnog lica koje je navrilo 15 godina ivota, ali organ starateljstva moe, kad je to potrebno, odrediti poslove koje lice sa djelimino oduzetom poslovnom sposobno moe preduzimati samostalno (lan 211. PZ). ZONO ima u vidu poslove raspolaganja imovinom delimino ili potpuno poslovno nesposobnih lica i to maloletnih i punoletnih kojima je potpuno ili delimino oduzeta poslovna sposobnost Notarska obrada je potrebna kad god poslovno nesposobno lice raspolae sa nepokretnostima ili pokretnim svarima ili pravima vede vrednosti ZONO, naime, nije odredio za koje pravne poslove je nuna njihova notarska obrada

Pravni poslovi branih i vanbranih drugova, maloletnih i poslovno nesposobnih lica

Pravni poslovi o regulisanju imovinskih odnosa: izmeu branih drugova, lica koja ive u vanbranoj zajednici koji znae znaajno raspolaganje imovinom maloletnika ili poslovno nesposobnih lica moraju biti sainjeni u pismenoj formi, ovjereni od strane sudije koji de upozoriti stranke na pravne posledice takvih poslova ili ovjereni od strane notara (lan 288. PZ)

Pravni poslovi kojima se obedava neka inidba kao poklon

Pojam poklona to je dobroini ugovor kojim poklonodavac na poklonoprimca prenosi pravo svojine ili bilo koje drugo imovinsko pravo bez naknade Ako poklonodavac jednostranom izjavom volje obedava poklon, bez obzira na predmet poklona (nepokretna ili pokretna stvar ili pravo), nuna je notarska obrada ove izjave Ako je zakljuen ugovor o poklonu koji za predmet ima nepokretnost ona mora biti notarski obraen Nedostatak notarske forme jednostrane izjave volje o obedanju poklona nadometa se izvrenjem obedanog poklona

Notarska obrada isprave propisana je i za Ugovore o nekretninama

Odnosi se na sve pravne poslove koji imaju za predmet: I. Prenos ili sticanje prava vlasnitva II. Prenos ili sticanje drugih stvarnih prava na nepokretnostima: Hipoteka, Slubenosti: stvarne i line (i kadsue predmet linih slubenosti samo pokretne stvari), Stvarni (realni) tereti i Pravo graenja Za ugovore o otkupu stanova i ugovora o privatizaciji nepokretnosti forma je propisana drugim zakonima

Notarska obrada isprave propisana je i za: osnivaka akta privrednih drutava

Privredna drutva osnivaju se osnivakim aktom koji ima formu: ugovora o osnivanju ako ga osniva vie osnivaa ili odluke o osnivanju ako ga osniva jedan osniva. Svi osnivai privrednog drutva potpisuju osnivaki akt. Osnivaki akt privrednog drutva notarski se obrauje i ima sadrinu utvrenu Zakonom oprivrednim drutvima ZPD (Sl. Gl. Br. 127/08) pravnu formu privrednog dru{tva. Pored osnivakog akta, ortako i komanditno drutvo mogu imati i ugovor ortaka drutva, drutvo sa ogranienom odgovornodu moe imati i ugovor lanova drutva, a akcionarsko drutvo i statut. Osnivai i lica koja nakon osnivanja pristupe ortakom drutvu su ortaci, komanditnom drutvu - ortaci, odnosno komplementari i komanditori, drutvu sa ogranienom odgovornodu -lanovi drutva, a akcionarskom drutvu akcionar (lan 7. ZPD).

Nitavost je propisana u javnom interesu

Pravni poslovi koji nisu protivno ZONO sainjeni u formi notarski obraene isprave, nitavi su. Forma notarske obrade isprave je forma ad solemnitatem uslov njegove punovanosti. Ovu forma je propisana u javnom interesu Ako pravni posao nije zakljuen u formi notarske obrade isprave, a u celini ili pretenom delu je izvren on ne moe biti konvalidiran na osnovu l. 73. ZOO jer je to protivno cilj u zbog koga je forma propisana (izuzetak je predvirn samo u pogledu obedanja poklona) Pojam nitavosti: nije odreen rok za ponitaj, moe isticati nitavost svako lice koje ima pravni interes, javni tuilac i o tome sud vodi rauna ex oficio

Notarska obrada isprave

Obaveze notarske obrade isprava mogu biti predviene i u drugim zakonima (PZ, Zakon o nasljeivanju - ZON, ZPD itd). Tako je l. 72. ZON propisao testament sainjen kod notara vae pravila sudskog testamenta ako ZONO nije drugaije regulisao Stranke imaju pravo zahtijevati notarsku obradu isprava i za druge pravne poslove za koje ZONO nije propisao obaveznu notarsku obradu isprave. Notar ne moe odbiti notarsku obradu koju stranke zahtevaju, osim kad postoji razlog po ZONO za odbijanje preduzimanja slubene radnje Ukoliko su stranke ovlastile notara da moe u ime njih izvriti odreene radnje, kao to je zahtjev za upis prava vlasnitva i drugih stvarnih prava i slino, takve radnje de notar izvriti u granicama ovlatenja iz notarske isprave, bez izdavanja posebne punomodi Priprema akata za notarsku obradu i ovjeru isprava, kao i za zastupanja stranaka pred notarima, mogu vriti advokati.

POSLOVI KOJI NE PODLEU NOTARSKOJ OBRADI

Notarskoj obradi ne podlijeu pravni poslovi: koje meusobno zakljuuju Republika Srpska i jedinice lokalne samouprave, kao i ugovori izmeu jedinica lokalne samouprave, iji je predmet sticanje prava vlasnitva i drugih stvarnih prava i Osnivaki akti privrednih drutava, ako je osniva Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave

Pravni poslovi za koje je obavezna notarska potvrda

Potvrivanje statuta kao i sve izmjene statuta privrednih drutava Utvrivanje statuta kao i izmjena statuta, koji nisu notarski potvreni, su nitavi. Forma obavezne notarske potvrde moe biti predviena i u drugim zakonima.

POSTUPAK KOJI VODI NOTAR Sadraj originala (izvornika) notarske isprave

Original notarski obraene isprave mora sadravati: 1. podatke o notaru koji uestvuje u sastavljanju izvornika (prezime, ime i sjedite notara), 2. podatke (kod fizikih lica prezime, ime, JMBG, zanimanje i adresa odnosno kod pravnih lica firma, sjedite i zastupanje) o strankama, te podatke o eventualnim svjedocima i tumaima / prevodiocima , 3. nain na koji je utvren identitet stranke 4. tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomodi i priloga, 5. napomenu da je izvornik strankama proitan ili da je postupljeno po ZONO, 6. dan, mjesec, godinu i mjesto, a kada to zakon ili stranke zahtijevaju, i sat kada je izvornik sastavljen, 7. potpis stranke i peat notara koji je sastavio izvornik.

POSTUPAK KOJI VODI NOTAR Nain pisanja originala. Potpis i peat

Originali se moraju napisati elektronskim sredstvom pisanja ili drugim sredstvom pisanja, jasno i itko. Izuzetno originali se mogu pisati rukopisom, i to samo trajnim mastilom. Kratice u originalu smiju se upotrebljavati samo ako su uobiajene ili opte poznate, s tim da se prazna mjesta u tekstu popunjavaju crtama. Notar je obavezan original svojeruno na njegovom kraju potpisati svojim imenom i dodatkom notar. Pored potpisa stavide svoj slubeni peat. Na kraj originala, ali iznad potpisa notara, stavljaju se i potpisi stranaka, te svjedoka, ako su i oni uestvovali u sastavljanju originalu. Ako stranka ne zna pisati, to de se u originalu naznaiti. Ako stranka ne moe pisati, u originalu de se naznaiti i razlog zbog ega ne moe pisati.

POSTUPAK KOJI VODI NOTAR Izmjene i dopune originala. Precrtavanje rijei

Ako se u originalu moraju izvriti izmjene ili dopune, to de se uiniti na kraju originala, s tim to se mora navesti na koji se dio teksta originala izmjene ili dopune odnose. Izmjene i dopune potpisade stranke i notar, ako su te izmjene i dopune unesene u originalu nakon to je on potpisan. U originalu se ne smije nita brisati. Ako treba koju rije precrtati, to de se uiniti tako da ona ostane itka. Broj precrtanih rijei napisade se na kraju originalu s oznakom strane i reda originala i broja precrtanih rijei. Takvu napomenu stranke de potpisati po pravilima koja vrijede za potpisivanje izmjena i dopuna u originalu.

POSTUPAK KOJI VODI NOTAR Postupak notarske obrade isprave. l. 75. ZONO
U okviru postupka notarske obrade isprave notar mora provjeriti da li su stranke sposobne i ovlatene za preduzimanje i zakljuivanje pravnog posla. Notar mora: ispitati pravu volju stranaka, objasniti situaciju, stranke pouiti o pravnim posljedicama posla i njihove izjave jasno i nedvosmisleno pismeno sastaviti u obliku notarskog originala Notar mora paziti da se iskljue zabune i sumnje, kao i da neiskusne i nevjete stranke ne budu otedene

POSTUPAK KOJI VODI NOTAR Postupak notarske obrade isprave. l. 75. ZONO
Original (izvornik) se mora strankama proitati u prisustvu notara, neposrednim pitanjima notar se uvjerava da sadraj originala odgovara volji stranaka, nakon toga stranke moraju odobriti i svojeruno potpisati taj original. U originalu se mora, prije potpisa stranaka, konstatovati da se tako postupilo. Prilozi se takoe moraju uvijek proitati, osim ako se stranke ne odreknu tog prava i izjave da su upoznate sa sadrajem priloga. Ovo mora biti zabiljeeno u originalu. Sastavljanje originala (izvornika) moe se vriti samo onda, kada prilikom itanja originala prilozi stoje na raspolaganju strankama.

POSTUPAK KOJI VODI NOTAR Obaveza upozoravanja i pouke

Ako stranke hode da se u izvornik unesu nejasne, nerazgovjetne ili dvosmislene izjave, koje bi mogle dati povoda sporovima, ili ne bi imale namjeravani uinak, ili bi se opravdano moglo smatrati da im je svrha da se koja od stranaka oteti, notar de upozoriti na to stranke i dati im odgovarajude pouke. Ako stranke ipak ostanu kod tih izjava, notar moe sainjavanje izvornika odbiti ili ih tako unijeti u izvornik, ali de notar u tom izvorniku posebno napomenuti da je stranke upozorio na posljedice takvih izjava.

Utvrivanje identiteta
Ako notar ne poznaje stranke lino i po imenu, njihov identitet utvrdide linom kartom ili pasoem, ili drugim linim dokumentom (npr. Vozaka dozvola i druga isprava sa fotografijom). Lino je poznat onaj ko je notaru poznat ne samo po liku nego i po imenu i prezimenu Ako ni to nije mogude, njihov identitet mora posvjedoiti drugi notar ili dva svjedoka. Identitet pravnog lica utvruje se na osnovu podataka iz sudskog registra lino ili od strane njegovog zaposlenog ili na osnovu izvoda iz registra koje mu preda zastupnik stranke. U original se stavlja napomena da su ga ostali uesnici pravnog posla oslobodili obaveze da te podatke neposredno proverava

Utvrivanje identiteta .Svedoci

U izvorniku notar de navesti da li poznaje stranke, odnosno na koji je nain utvrdio njihov identitet, uz tano navoenje imena, zanimanja i prebivalita svjedoka, datuma i broja isprave upotrijebljene za utvrivanje identiteta i organa vlasti koji je tu ispravu izdao. Dva svjedoka su potrebna pri sastavljanju notarskog izvornika, ako je koja od stranaka nepismena. U ostalim sluajevima zaviside od notara i stranaka da li de pri sastavljanju notarskog izvornika biti pozvani svjedoci. Umjesto dva svjedoka moe se pozvati bilo koji drugi notar. Svjedoci moraju biti punoljetni i znati jedan od slubenih jezika, s tim da jedan od svjedoka mora znati itati i pisati. Identitet svjedoka utvruje se na nain predvien za stranku.

Lica koja ne mogu biti svjedoci. Prisustvo svedoka

1. lica koja ne mogu valjano svjedoiti uslijed svojih duevnih ili tjelesnih nedostataka, 2. lica koja su zaposlena kod notara koji obavlja slubenu radnju, 3. lica koja mogu imati kakvu korist od posla ije zakljuivanje posvjedouju, 4. lica koja sa strankom ili s onim, koji bi nakon notarske radnje trebao dobiti kakvu korist, ili sa samim notarom stoje u odnosu, zbog kojega se moe traiti izuzede notara. Svjedoci ili drugi notar moraju biti prisutni najkasnije kada notar ita strankama izvornik i kad ga oni potpisuju. Ako to stranke zahtijevaju, svjedoci mogu biti, ako to drugo nije propisano, iskljueni za vrijeme itanja izvornika, ali u tom sluaju stranke moraju potpisati izvornik u prisustvu svjedoka i izjaviti da su izvornik proitale ili da im je bio proitan i da odgovara njihovoj volji. Sve de se to naznaiti u notarskom izvorniku.

Gluva, nijema ili gluvonijema stranka koja je pismena

Gluva stranka koja zna itati mora sama proitati izvornik i izriito izjaviti da ga je proitala i da odgovara njenoj volji. Nijema ili gluvonijema stranka koja zna itati i pisati mora na izvorniku svojeruno napisati da ga je proitala i da ga odobrava. Te izjave moraju se unijeti u izvornik ispred potpisa. U izvorniku mora biti naznaeno da je notar postupio na ovaj nain

Gluva, nijema, slijepa ili gluvonijema stranka koja je nepismena

Ako gluva stranka ne zna itati ili ako nijema ili gluhonijema stranka ne zna itati i pisati, mora se osim svjedoka pozvati i jedno lice njenog povjerenja koje se s njome moe znacima sporazumjeti. To lice mora imati svojstvo svjedoka i ne mora znati itati i pisati. To lice moe biti u srodstvu s gluvom, nijemom ili gluvonijemom strankom, ako nije lino zainteresovano u pravnom poslu koji je predmet izvornika. Ako je koja od stranaka slijepa, gluva ili nijema, svjedoci moraju biti prisutni kada stranke daju izjavu o raspolaganjima koja de se unijeti u izvornik, zatim prilikom itanja cijelog izvornika strankama, ili kad ga oni sami itaju te onda kada stranke izjavljuju svoj pristanak i kad potpisuju izvornik. To de se naznaiti u izvorniku. Notar se mora uvjeriti da li se lice povjerenja zna putem znakova sporazumjeti s gluvom, nijemom ili gluvonijemom strankom i u izvorniku navesti da se u to uvjerio.

Tuma
Kad prilikom sastavljanja notarskog originala koja od stranaka ne zna ni jedan od slubenih jezika (srpski, hrvatski, bonjaki), pored svjedoka, poziva se i sudski tuma (prevodilac), to de se navesti u originalu. Tuma moe biti i lice zaposleno kod notara, i mora imati svojstva svjedoka. Tuma nije potreban ako notar i oba svjedoka odnosno drugi notar vladaju jezikom stranke. Svjedoci se ne mogu iskljuiti za vrijeme itanja izvornika, a u njemu de se naznaiti zato nije pozvan tuma. Notar de preko tumaa nastojati da sazna pravu volju stranaka, i prema toj volji na jednom od slubenih jezika sastaviti izvornik, kojeg de tuma prevesti strankama. Ako to stranka trai, napisade se prevod izvornika na jezik stranke i priloiti uz izvornik. Notar treba da upozori stranke da mogu zahtijevati pismeni prevod i prilaganje uz izvornik. U izvorniku treba biti navedeno da se ovako postupilo i da li su se stranke odrekle tog prava.

Notarski obraene isprave su izvrne isprave. Izvrnost i pravosnanost . 13. ZIP

Notarski obraene isprave su izvrne isprave ukoliko su sainjene u propisanoj formi i ako su sastavljene o nekom pravu potraivanja, koje ima za predmet pladanje neke odreene sume novca ili davanje odreene koliine drugih zamjenjivih stvari ili vrijednosnih papira, a dunik je u ispravi pristao na izvrenje bez odlaganja. Rjeenje protiv koga nije izjavljen u roku prigovor, postaje izvrno i pravosnano. Rjeenje protiv koga je prigovor odbijen, postaje izvrno, a ako protiv takvog rjeenja nije doputena alba i pravosnano. Rjeenje kojim je prigovor odbijen, postaje pravosnano ako alba ne bude o roku izjavljena ili ako alba bude odbijena. Odluke u izvrnom postupku sud donosi u obliku rjeenja ili zakljuka.

Izvrna isprava. Pobijanje izvrenja

Na osnovu notarski obraene isprave kojom je u zemljinim knjigama upisana hipoteka ili zemljini dug na odreenoj nekretnini, moe se u svrhu pladanja obezbijeenog potraivanja neposredno nakon dospjelosti zahtijevati izvrenje na toj nekretnini, ako je dunik u izvorniku na ovo izriito pristao. Za izvrnost ovih isprava nije potrebna nikakva daljnja aktivnost izvrnog suda. Izvrenje isprave notara moe se pobijati po odredbama zakona kojim je regulisan izvrni postupak. Redovni pravni lijekovi u izvrnom postupku su prigovor i alba, osim ako ZIP-om nisu iskljueni. Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu moe se izjaviti prigovor (u roku od 8 dana od dana dostave reenja), a alba u istom roku, kad je to ovim zakonom odreneno.

Izvrna isprava. Pobijanje izvrenja

O albi odluuje sud drugog stepena. Prigovor i alba ne zaustavljaju tok izvrnog postupka ali se namirenje traioca izvrenja odlae do donoenja odluke prvostepenog suda po prigovoru. Izuzetno, kada je izvrnom ispravom odreena obaveza izdravanja ili kada se izvrenje sprovodi naplatom sa transakcijskog rauna pravnog lica u korist imaoca istog takvog rauna kao traioca izvrenja kao i drugim sluajevima odrenenim ovim zakonom, moe dodi do namirenja prije donoenja odluke po prigovoru. Protiv zakljuka nije dozvoljen pravni lijek.

Notarske potvrde i ovjere (certifikacijska funkcija notara)

Potvrde i overe su notarske isprave ali su za njih predviene manje formalnosti Overe: prepisa; izvoda iz trgovaki ili poslovnih knjiga; potpisa. Overa se vri putem biljeke o overi ispod teksta koji se overava. Ako na njemu nema mesta, beleka se stavlja na poseban list, koji se sa ispravom (prepisom) spaja jamstvenikom (l. 31 Pravilnika o radu notara) Potvrde: o vremenu predoavanja pismena; o ivotu nekog lica; o ovladenju za zastupanje; o drugim injenicama iz registra; potvrivanje zakljuaka organa pravnog lica; potvrda drugih injenica Potvrde ili ovjere izdaje notar o pravnim stvarima, koje su regulisane u lanovima 88. do 96. ZONO Po pravilu, kod potvrda i ovjera je, umjesto izvornika u smislu lana 70. ZONO, dovoljna isprava koja mora sadravati svjedoenje notara, njegov potpis, peat, kao i mjesto i datum izdavanja

Ovjera prepisa
Notar de ovjeriti samo prepis koji je sastavljen u notarskoj kancelariji, odnosno sainjen uz pomod aparata za fotokopiranje u notarskoj kancelariji. S prepisom je izjednaena fotokopija isprave. Notar ne sme da prihvati kopije koje sa sobom donese stranka i tada de odbiti da izvri overu Prepis se mora u svemu slagati s ispravom. Ako su u ispravi neka mjesta preinaena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, mora se to u ovjeri navesti. U ovjeri de se navesti i je li isprava poderana, otedena, ili inae po vanjskom obliku oito sumnjiva, osim ako to ved nije vidljivo iz samog prepisa ili fotokopije. Notar mora tano uporediti prepis s ispravom i ako utvrdi da se slae, potvrdide to na samom prepisu.

Ovjera prepisa
Notar de navesti da li je to prepis isprave koju je stranka oznaila kao original, ili da je to prepis ovjerenog prepisa isprave, da li su i u kojoj su formi pladene takse, ime je napisana, i gdje se, po njegovom znanju ili po tvrenju stranke, nalazi original, a ako ga je stranka donijela, ime i prebivalite te stranke. Ako se na ispravi nalazi neka primjedba ili klauzula i ona se unosi u prepis. Kad se ovjerava prepis jednog dijela isprave ili izvod iz koje isprave, iz prepisa se mora jasno naznaiti koji su dijelovi isprave ostali neprepisani.

Ovjera izvoda iz trgovakih ili poslovnih knjiga

Pri ovjeri izvoda iz trgovakih ili poslovnih knjiga notar de uporediti izvod s odnosnim stavkama izvorne knjige i napisade na izvodu klauzulu ovjere s primjedbom da se izvod potpuno slae s odgovarajudim stavkama izvorne knjige. U izvodu de se naznaiti datum pregleda trgovake odnosno poslovne knjige. Ovjera izvoda iz trgovakih ili poslovnih knjiga stranke mogu traiti: radi vrenja nadzora nad poslovanjem odreenog trgovakog drutva ili drugog subjekta koji vodi poslovne knjige, zbog statusnih promena, kupovine nekog pravnog lica, kad se prave analize poslovanja nekog privrednog subjekta, a npr. timu eksperata nije dostupna poslovna dokumentacija itd.

Ovjera potpisa
Notar moe potvrditi da je stranka u njegovoj prisutnosti svojeruno potpisala pismeno, ili svoj potpis na njega stavila, ili da je potpis, koji je ved na pismenu, pred njim priznala kao svoj. Notar prethodno utvruje inentitet stranke Ovjera de se staviti na izvornom pismenu uz naznaku, na koji je nain utvren identitet i dodatak da je potpis istinit, te onda staviti datum, potpis i slubeni peat notara. Notar je duan provjeriti pismeno samo u smislu da li po zakonu postoje razlozi za odbijanje vrenje slubene radnje. Ukoliko su ispunjeni uslovi za overu, notar moe ovjeriti i potpis na pismenu koje nije sastavljeno na slubenom jeziku.

Ovjera potpisa
Ako je stranka slijepa ili ako ne zna itati, notar de joj proitati pismeno prije nego to ovjeri potpis, a ako notar ne zna jezik na kome je pismeno napisano, pismeno de proitati sudski tuma, to de se navesti u ovjeri. Kad se ovjerava potpis lica kao zastupnika pravnog lica ili organa, notar moe u ovjeri potvrditi da se to lice potpisalo za pravno lice ili organ samo ako je notar prethodno utvrdio da je to lice ovlateno to uiniti. Ovjera se vri putem biljeke o ovjeri koja se stavlja ispod potpisa koji se ovjeravaju (l. 31. Pravilnika o radu notara) Da li je jedno lice zastupnik pravnog lica ili organa notar utvruje linim uvidom u registar ili u ovjereni izvod iz registra U ovjeri potpisa notar de navesti kako je utvrdio postojanje ovladenja za zastupanje, i navede datum kad je izvrio uvid u registar ili ovjereni izvod i datum ovjere izvoda

Ovjera potpisa. Potvrda o vremenu predoavanja pismena

Ako stranka ima interes za overu blanko potpisa notar de upozoriti stranku (da Neko moe popuniti tekst pismena) overiti i blanko potpis Overa potpisa moguda je samo uz prisustvo stranke iji se potpis overava Dozvoljena je ovjera izvan kancelarije notara.Tada de se u Upisnik za overu (koji se ne moe izneti van kancelarije) uneti broj i datum Vrijeme kad je pismeno notaru ili u njegovoj prisutnosti kojem drugom licu predoeno, potvrdide se na samom pismenu uz tanu naznaku dana, mjeseca, godine, a ako to stranka zahtijeva, i sata. Ako to stranka zahtijeva, mora se utvrditi i identitet lica koje je pismeno predoilo i lica kojem je pismeno predoeno. U potvrdi de se naznaiti na koji je nain utvren identitet tih lica.

Potvrda o ivotu nekog lica. Potvrda o ovlatenju za zastupanje

Notar moe potvrditi da je neko lice ivo, ako ga lino i po imenu poznaje. U ispravi, koja de se stranci izdati, potvrdide se da je to lice bilo pred notarom, uz naznaku dana, mjeseca i godine, a na zahtjev stranke, i sata, kad se to dogodilo i kako je utvren njegov identitet. Notar je ovlaten izdati potvrdu o ovlatenju za zastupanje ako to ovlatenje proizilazi iz sudskog ili drugog registra. Takva potvrda ima istu dokaznu snagu kao i potvrda registarskog suda. Notar de ovu potvrdu izdati samo ako je prethodno obavio uvid u registar ili ovjereni izvod iz registra. U potvrdi de se naznaiti dan uvida u registar, odnosno dan izdavanja izvoda iz registra.

Potvrde o drugim injenicama iz registra. Potvrivanje zakljuaka organa pravnog lica

Notar moe izdati potvrdu o postojanju ili sjeditu nekog pravnog lica, o statusnim promjenama ili drugim pravno vanim injenicama, ako one proizilaze iz javnog registra. Notar de ovu potvrdu izdati samo ako je prethodno obavio uvid u registar ili ovjereni izvod iz registra. U potvrdi de se naznaiti dan uvida u registar, odnosno dan izdavanja izvoda iz registra. Ako je notar pozvan da potvrdi zakljuke skuptine ili sjednice nekog drugog organa pravnog lica, u zapisnik de unijeti dan i vrijeme sjednice, zatim de opisati sve to se u njegovom prisustvu dogaalo, predlagalo i izjavilo, a posebno zakljuke donijete na sjednici. Zapisnik de potpisati i lice koje je predsjedavalo sjednici. Na zahtjev se moe utvrditi i identitet predsjednika i drugih lica koja su bila prisutna sastanku, a u zapisniku de se navesti kako je njihov identitet utvren.

Potvrda drugih injenica

Na zahtjev zainteresovanih lica notar moe potvrditi i injenice koje su se dogodile u njegovom prisustvu, poput rasprava o ponudama, licitacije, rijebanja ili izjave lica o injenicama i stanjima za koje je notar sam ili uz uede strunih lica saznao. O potvrivanju ovih injenica notar de sastaviti zapisnik, u kojem de se navesti mjesto, vrijeme, imena i adrese stranaka i drugih uesnika te taan opis onoga to se u njegovom prisustvu dogodilo ili to je inae utvrdio. Zapisnik de potpisati svi uesnici. Ako koji od uesnika odbije potpisati zapisnik, notar de to naznaiti u zapisniku. U zapisniku posebno de se naznaiti kako je utvren identitet stranaka na koje se potvrda odnosi. Odredbe ZONO koje reguliu notarske potvrde i overe ne stavljaju van snage propise kojima se ureuje nadlenost i postupak sudova za preduzimanje radnji na koje se te odredbe odnose.

uvanje i izdavanje otpravaka i prepisa izvornika

Isprava koju je, u skladu s ZONO sainio notar predstavlja izvornik isprave koji uva notar u svojoj arhivi. U toj arhivi notar uva i sve druge isprave koje, u skladu sa zakonom, saini u vrenju slube notara. Kad notar saini izvornik obavezan je strankama izdati otpravak izvornika. Otpravak mora po obliku, formi, sadraju i drugim pitanjima u cjelini odgovarati izvorniku, mora biti oznaen kao otpravak i u pravnom prometu zamjenjuje izvornik. Ako je izvornik izdat, ne moe se vie o njemu izdati otpravak nego samo prepis izvornika.

Izdavanje otpravaka izvornika

Ako u izvorniku nije to drugo odreeno, otpravak izvornika moe se izdati samo: 1. licima koja su pravni posao sadran u ispravi zakljuila u svoje ime, 2. licima u ime kojih je taj pravni posao zakljuen, 3. licima u korist kojih je taj pravni posao zakljuen, 4. pravnim nasljednicima ovih lica. Kad su zbog prestanka rada notara notarske isprave, drugi spisi i dokumentacija predati na uvanje sudu ili drugom organu vlasti ili drugom notaru, izdavanje isprava vre ti organi, odnosno notar kod kojih se nalaze na uvanju ti spisi. Za vrijeme rada zamjenika notara isprave izdaje taj zamjenik.

Otpravak izvornika u svrhu izvrenja. Prepisi izvornika

Otpravak izvornika u svrhu izvrenja izdaje se licima koja su u izvorniku oznaena kao povjerioci, odnosno njihovim pravnim sljednicima, pod uslovom da je dokazano ispunjenje uslova za izvrnost izvornika. Ako u samom izvorniku nije to drugo odreeno, ovjereni i obini prepisi izvornika o pravnim poslovima meu ivima mogu se izdavati i svjedocima, licima koja iz tog pravnog posla ostvaruju odreenu korist, zakonskim zastupnicima, te nasljednicima i drugim univerzalnim pravnim nasljednicima lica koja iz tog pravnog posla ostvaruju odreenu pravnu korist, kad to oni zatrae. Tim de se licima dopustiti da mogu u svako doba razgledati te isprave.

Otpravak ili prepis izvornika izjava posljednje volje. Strane notarske isprave
Otpravci ili prepisi izvornika koji se odnosi na izjavu posljednje volje ili odredbe za sluaj smrti koje je sastavio notar ili koje su njemu pismeno predate, ako u izvorniku nije to drugo odreeno, mogu se izdati samo ostavitelju dok ivi ili licu koje on na to izriito ovlasti ovjerenom punomodi. Poslije smrti ostavitelja takvi se otpravci ili prepisi izvornika mogu izdati samo poslije proglaenja odluke posljednje volje. Dan proglaenja odluke posljednje volje zabiljeide se na otpravku ili na prepisu izvornika. Notarske isprave izdate u inostranstvu imaju, uz uslov uzajamnosti, ista pravna dejstva, kao i notarske isprave izdate po ovom zakonu. Strane notarske isprave ne mogu u Republici Srpskoj imati pravna dejstva koja nemaju po zakonu koji je za njihovo izdavanje bio mjerodavan u inostranstvu.

LITERATURA
Za pripremanje ispita sudenti mogu koristiti: 1. Ovu prezentaciju 2. Prof. dr Enes Haid, Notarsko pravo nalazi se na sajtu Fakulteta ira literatura: 1. Zbornik radova: O javnom beleniku notaru, Glosarijum, Beograd 2004 2. Zbornik radova: Javnobeleniko pravo, Pravni fakultet u Beogradu 2006 3. Meliha Povlakid i dr. Komentar Zakona o notarima u BiH, GTZ, Sarajevo 2009 4. Milena Trgovevid Prokid, Ovladenja javnog belenika i organizacija belenitva, Slubeni glasnik, Beograd 2012. 5. Ilija Babid, Testament sainjen kod notara u pravu Republike Srpske, Zbornik radova, Budva 2011

LITERATURA
6. Milena Trgovevid Prokid, Javnobelenika komora, Pravna rije, br. 32/12 7. Irena Mojovid, Uloga notara kod registracije poslovnih subjekata, Pravna rije br. 32/12.