Muzikoterapija za decu s posebnim potrebama i roditelje

Deca sa posebnim potrebama i njihovi roditelji mogu imati velike koristi od muzike terapije, koja moe poboljati drutvene, motorne i komunikacione vetine.

Deca sa posebnim potrebama i njihovi roditelji mogu imati velike koristi od muzike terapije, koja moe poboljati drutvene, motorne i komunikacione vetine. Kate Villiams sa Kueensland Universiti of Technologi, prouavala je efekat muzike terapije na decu s potekoama u razvoju. Naunica je utvrdila kako terapija muzikom takoe pomae u zbliavanju roditelja i deteta te je jako dobra za mentalno zdravlje roditelja, prenosi Top Nevs. "Muziki terapeuti pruaju niz usluga za decu sa i ez pose nih potre a te za njihove roditelje u !iroko" rasponu njihovih potre a, !to je vrlo verovatno jednako korisno, " o ja!njava Vilijams. "#tkrili s"o kako su efekti "uzike terapije ili vrlo pozitivni za decu s pote!ko$a"a u razvoju, a za "ene je opet najzani"ljiviji deo io uinak na "entalno zdravlje roditelja. " "%ili s"o iznena&eni i zadovoljni da se to dogodilo zato jer s"o pokazali kako "uzikoterapija "oe iti zajedniko pozitivno iskustvo i za roditelje i za decu. " Terapija se uglavnom sastojala od pesme dobrodolice, pesme koje su poticale neku akciju , a zatim upotrebu razliiti! instrumenata, plesova, bubnjeva te pjesme zavretka. "'ostoji "nogo istraivanja koja pokazuju kako "uzika deluje vrlo "otivi!u$e na decu, a napo"eni"o kako je vrlo retko prona$i dete iji panja nije o uhva$ena "uziko". " "Muzika i "ozak do ro funkcioni!u zajedno, a podsticanje rit"ikih podruja u "ozgu "oe da podstakne "otorne ve!tine i reflekse, tako&e napo"eni"o kako postoje i veze iz"e&u "uzike i jezika u "ozgu. 'uno ovakvog istraivanja je sprovedeno na odrasli"a, no isto vai i za decu, "zakljuuje Vilijams.

Muzika terapija i autizam

"edanaestog septembra naa blogerka #eatris $olini napisala je lanak o autizmu % jedan od poremeaja na koji muzikoterapija blagotvorno utie i moe da pomogne. &ko elite da saznate vie o autizmu, proitajte njen blog post. Nordof 'obins je !umanitarna organizacija u (elikoj #ritaniji koja jo od )*+,-i! godina koristi muziku terapiju u radu sa autistinom decom. .ni su pokazali da muzika terapija moe da pomogne u/ Komunikaciji ! u svim oblicima ukljuuju"i govor ! #okretima ! pomae koordinaciju ! Drutvenom razvoju ! u procesu udruivanja i uklapanja, umesto boravka van grupe, u izolaciji ! $motivnom razvoju ! izraavanje emocija ! Kognitivnom razvoju ! pomae u uenju ! %anim intervencijama ! omogu"ava razvoj u ranom dobu 0ruge studije to potvruju. 1 studiji u kojoj je uestvovalo 2) dete sa autizmom, a koja su dobijala muzikoterapiju jedan sat nedeljno, uoen je napredak na planu nji!ovog poremeaja panje i to posle ), meseci terapije.) &utistinim osobama esto je teko da uestvuju u nekim aktivnostima. 0irigent 0on 3ubok, zajedno sa grupom odabrani! muziara iz svog orkestra, provodi dane svirajui autistinoj deci u specijalnim kolama. 4a nji! je to promena u odnosu na 5arnegi 6ol u Njujorku ili 'ojal &lbert 6ol u 3ondonu, ali dok sviraju deci, muziari su podjednako posveeni i ozbiljni, a nji!ova publika izuzetno dobro reaguje na to. 3ubok saosea sa tom decom, na iskren i prirodan nain. 7ak iako su neki negovatelji ubeeni da maliani nee pri!vatiti poziv dirigenta i uestvovati u muzikoj terapiji 8obino su deca sa autizmom stidljiva i izbegavaju kontakt sa drugim ljudima9, veina dece ipak to ini. :Neki ljudi umeju da budu veoma napeti ako nisu naviknuti na osobe sa invaliditetom;, on kae, :i deca to odma! osete. &li ja se ne plaim te dece. <mam jedno takvo kod kue;. 3ubokov sin je autistian.= () *ent fro" zero, to "+ o*n hero, 'oar, 5at> ?err>

Muzika terapija i celebralna paraliza

Deca sa celebralnom paralizom esto nisu u stanju da kontroliu svoje telo ! oni moda ele da se kre"u u u ritmu muzike, da u rukama dre instrumente, mada veoma teko mogu da uine tako neto. <ako su svesni sveta koji i! okruuje, ipak ne mogu na njega da reaguju onako kako ele, ili ne mogu da govore i kau ta bi voleli da rade. #ostavljanje instrumenata blizu dece ili ak stavljanje udaraljki kao to su zveke &Maracas' u ruke maliana moe da im omogu"i da uestvuju u muzici i da na taj nain komuniciraju.( %azvijanje ose"aja za ritam pomae deci sa celebralnom paralizom da naue da kontroliu pokrete svog tela, unaprede koordinaciju i koriste svoje udove na zabavan pa ak i umetniki nain. 'itmiki aspekat muzike je takve strukture koja ljudima pomae da naue da !odaju, verbalno komuniciraju i uopte da uivaju u ivotu. @uzika kao i celebralna paraliza utie na vie oblasti mozga. Aelebralna paraliza pogaa motorike sposobnosti i esto je praena problemima sa komunikacijom, percepcijom, oseanjima i ponaanjem % koji mogu da nastanu u razliitim delovima mozga. Muzika moe da premosti takve probleme, kao to je pokazala nova oblast neuroloke muzike terapije. @ozak moe da raste i menja se reagujui na stimuluse, kao to je muzika. 0okazano je da muzika razvija nervne puteve u mozgu povezujui oblasti kojima se nalaze centri za zvuk, dodir, pokret, govor 8u sluaju pevanja9, i emocije % a to su sve oblasti koje su ukljuene u stvaranje muzike. (-ou.ve got to search for the hero inside +ourself. /earch for the secrets +ou hide., Bearc! for t!e !ero, @ ?eople

M)*+K,-$%.#+/.
.teenje slu!a, vida, motorike, !iperkinetiki sindrom, mentalna retardacija, a naroito viestruka ometenost - sve su to dijagnoze koje sa sobom povlae i tekoe u uenju kod dece. @uzika moe da bude element promene u tom zaaranom krugu.

Nauna saznanja govore da pravovremeno upoznavanje dece sa odabranom muzikom moe da ubrza razvoj govora, pospei talenat za matematiku i prirodne nauke, unapredi koordinaciju, pobolja vetine pamenja i itanja kod zdrave dece, a naroito kod dece sa tekoama u razvoju. .vde dodatno treba imati na umu psi!oloke efekte muzike u vidu promene raspoloenja i podizanja samopouzdanja, a koje za decu sa navedenim tekoama imaju poseban znaaj - kae docent dr Cadilj Dminovi, profesor na Cakultetu za specijalnu edukaciju i re!abilitaciju u #eogradu. #lagotvorna i za &lc!ajmerovu bolest @uziki tretman se uglavnom sastoji u korienju grube motorike, tvrdi dr Dminovi, kako bi se ponavljali elementi pokreta uz pesme, a ba time se direktno pogaaju specifini motoriki pokreti kao to su !odanje, skip, mariranje. Najee se tretman obavlja putanjem specifine muzike za specifino stanje, i za specifine ciljeve koje elimo da postignemo. 1glavnom se koristi klasina i ambijentalna muzika. - 5ada se svira muzika uivo, najee se koriste neki mini bubnjevi, gitara, !arfa, pa i tastatura. Nekada ak sam pacijent svira na tim instrumentima, to pored ve navedeni! prednosti muzikoterapije, ima velikog znaaja u razvijanju fine motorike, vizuelnomotorne kontrole, razvijanja diferenciranosti prstiju, razvijanja lateralizovanosti... Blian efekat muzika je imala na pacijente sa psi!ikim poremeajima, kao i na one sa

&lc!ajmerovom boleu i kod osoba u gerijartrijskom dobu - kae profesor Dminovi. 5roz ritam do tenog govora 0oktor $ordana Nikoli, defektolog istrauje uticaj i primenu muzike kod dece koja imaju smetnje u razvoju. - 0eca koja imaju problem sa govorom i slabije uju, preko ritma mogu da razviju prirodniji, a samim tim i razumniji govor. Njima se muzika prezentuje na drugaiji nain. .ni mogu i da naue note, ali ne u nji!ovom klasinom obliku, ve ako su im predstavljene recimo kao kruii sa veim ili manjim poluprenikom. Na taj nain deca sa oteenim slu!om znaju koliko odreena nota traje, kolika je pauza i slino. ?reko vibracija ili preko bubnja mogu da s!vate kakva je dinamika i na taj nain da produkuju muziku. Takvo dete kompletno uestvuje u stvaranju muzike, a moe ak i da peva to je ogromno zadovoljstvo za nji! - istie naa sagovornica. 'igidnost nai! specijalni! kola ?o reima dr Nikoli, specijalnim kolama u Brbiji apsolutno nedostaje alternativni pristup koji se ispoljava kroz muziku i simulaciju pokreta, jer se ova deca i sporazumevaju uz pomo pokreta. 1z muzikoterapiju oni svoje elje i oseanja mogu da ispoljavaju i kroz muziku. Btvarno propevaju, naue note i uz pomo perkusioni! instrumenata tom finom motorikom sebi pomau u mnogim stvarima. - 0eca koja ne uju beskrajno uivaju u pevanju, a posebno zadovoljstvo im priinjava mogunost da uestvuju u nekim vidovima koncerata. <zlazak pred publiku u ovoj deci razvija posebnu svest o sebi, oseaj da su oni negde potvreni, da su oni uradili neto jako lepo i da se nekome to dopalo. Na tim koncertima koji su veoma retki mnogo je suza i divljenja - kae dr Nikoli. ". N. 5od koji! bolesti moe da pomogne - fobija i anksiozni! poremeajaE - depresivni! poremeajaE - opsesivno-kompulzivni! poremeajaE - somatoformni! i psi!osomatski! poremeajaE - konverzivni! i disocijativni! poremeajaE - poremeaja linosti i granini! poremeajaE - akutni! i !ronini! psi!otini! poremeajaE - krizni! stanja, poremeaja prilagoavanja i posttraumatski! poremeajaE - seksualni! poremeajaE - demencija i drugi! poremeaja kod stari! psi!oorganski! poremeajaE - alko!olizma, narkomanije i drugi! poremeaja zavisnosti.

Muzikoterapija i autizam @uzikoterapija predstavlja neposrednu upotrebu glazbe sa ciljem re!abilitacije, potpore psi!oterapiji ili prevencije uope 8#reitenfeld i @ajsec (rbani, =,,F9. &ko ljudsku svijest zamislimo kao posljedicu, na globalnoj razini, sinkronizirane aktivnosti bilijuna neurona brzo emo uvidjeti da je Gundtova izjava o ritminoj organiziranosti svijesti bliska predodbi glazbene izvedbe od strane fil!armonijskog orkestra. .boje su svijest i melodija vie do ispaljivanja pojedini! neurona i nizanja osnovni! tonova. < dok epilepsija, nekontrolirano i prekomjerno elektrino pranjenje oteeni! regija mozga HHdesinkroniziraHH svijest, tako i pogreke u izvedbi pojedini! sviraa u orkestru neupitno naruavaju getalt melodijskog doivljaja. .snovno je pitanje muzikoterapije, moe li melodija posluiti kao dirigent, sredstvo ponovne sinkronizacije, usklaivanja, naruenog toka svijesti i kao takva postati medij Iponovnog uspostavljanja integriteta oso a koje pate od du!evnih, tjelesnih, kao i pore"e$aja u pona!anju." 83inke, n.d. prema #reitenfeld i @ajsec (rbani, =,,F, str. =+9 Nedavna istraivanja ukazuju na neto manje, ali zato ne manje bitne dosege glazbene terapije u tretmanu osoba s autizmom. ?rema 5aplanu i Bteeleu 8=,,+, prema Bimpson i 5een, =,))9 F,J primarni! ciljeva muzikoterapije su u podruju jezikaK ko"unikacije, te ponaanjaKpsi!osocijalni! interakcija. 5omunikacija jest temelj svake psi!oterapije, a upravo su emocije, nae prvo i osnovno komunikacijsko sredstvo. Nji!ovo razumijevanje i izraavanje temeljni su deficit osoba s autizmom. 7ak se i u intelektualno visoko funkcionalni! autista stopa aleksitimije tipa <<, nedostatka razumijevanja, procesuiranja i opisivanja emocija, kree i do F+J 8#en B!alom i sur., =,,L prema @olnar-Bzakacs i 6eaton, =,)=9. 1loga muzikoterapije ovdje je od posebna znaaja jer je premisa da je sposobnost da uivamo u glazbi univerzalna i odvija se bez napora potvrena time to i brojni autisti razumiju jednostavne i sloene emocije u glazbi. 7ini se da se nemogunost prepoznavanja emocija u socijalnom okruenju ne preslikava se na domenu glazbe 8@olnar-Bzakacs i 6eaton, =,)=9, dapae neka istraivanja pokazuju ouvanu i openito nadmono razvijenu muziku percepciju u osoba s autizmom 8Bimpson i 5een, =,))9. Cizioloke studije tako biljee obimnu aktivaciju brojni! struktura 8amigdala, medijalni orbito frontalni korteks i prednji cingularni girus9 ukljueni! u procesiranje emocija, pa tako i premotornog korteksa u autistine djece koja su sluala glazbu 8@olnar-Bzakacs i 6eaton, =,)=9, tj. aktivaciju iroki! mrea bogati! zrcalnim neuronima, fiziolokim supstratima empatije, automatskog, nekontroliranog, me!anizma za usklaivanje i empatino zrcaljenje 8$allese i sur., =,,M prema 'aglio, Traficante i .asi, =,))9, ije je funkcioniranje, kada je rije o osobama s autizmom, bilo dugo osporavano. &ktivacija prednje insule, prisutna i u autista, kao komunikacijskog kanala sustava zrcalni! neurona i limbikog sustava omoguava evaluaciju dolazei! informacija u odnosu na opaaevo autonomno i emocionalno stanje 8@olnar-Bzakacs i 6eaton, =,)=9. 5runu muzikoterapije predstavlja te!nika improvizacije. ?utem improvizacije terapeut i pacijent ostvaruju svojevrsni dijalog, a glazba i muziciranje ostvaruju izravnu inkluziju, HHeliminirajuHH osamljenost, patnju i potiu unaprjeenje kognitivni! sposobnosti 8@olnar-

Bzakacs, $reen &ssuied i .ver>, =,)= prema @olnar-Bzakacs i 6eaton, =,)=9. $lazba stimulira dijeljenje emocija, pomae regulaciju anksioznosti, poveanje motivacije i poticanje na kontakt s drugima kroz razumljivu komunikaciju, te je svojevrsno svjetlo u emocionalnom mraku, emocionalni dijalog 8'aglio, Traficante i .asi, =,))9. (e nakon samo nekoliko mjeseci muzikoterapije, ak se i kod osoba s najteim oblikom autizma biljee bolje psi!ijatrijske procjene opeg funkcioniranja kao i znaajno usvajanje glazbeni! vjetina 8#oso, Dmanuele, @inazzi, &bbamonte i ?oliti, =,,M9. 1z to su primijeeni poveanje fizikog kontakta, pogleda, usklaeni! pokreta, uspostava odnosa glazba-pacijent, te to je najvanije pacijent-terapeut 8'aglio, Traficante i .asi, =,))9. $lazba kao domena neverbalne komunikacije, ouvana vjetina, predmet interesa i moni posrednik afektivni! podraaja i odgovora 8@olnar-Bzakacs i 6eaton, =,)=9, postaje sredstvo uspjenog prodiranja u kukuljicu autizma. 1 zemljama gdje zdravstvena skrb i financijske prilike, pa i muziko obrazovanje terapeuta, omoguuju ovakve oblike individualnog pristupa, muzikoterapija postaje popularnim predmetom terapijski! postupaka i znanstveno istraivakog rada. 'azumijevanje tonog me!anizama i opsega uporabe glazbe u terapiji jo uvijek je u povojima, te puno kontroverzi, no ono to se sa sigurnou moe zakljuiti jest da je rije o neemu to nadilazi granice artefakta.

UTJECAJ GLAZBE I PLESA NA DJECU S POTEKOAMA

1 okviru glazboterapije dijete moe reproducirati, stvarati, improvizirati ili sluati glazbu. Te aktivnosti provode se u skupini ili individualno. Bkupnu glazboterapiju dobro je primjenjivati kada se u aktivnosti istovremeno nastoji ukljuiti vei broj djece. <ndividualni rad organizira se kad dijete ne moe funkcionirati u skupini, kad previe ometa rad skupine ili pokazuje izraenu agresivnost. ?rednost je individualne glazboterapije u odnosu na skupnu u tome to se moe posvetiti puno vie panje potrebama pojedinog djeteta. ?ostoje tzv. receptivne i aktivne metode u glazboterapiji. 5od prvi! djeca dolaze u susret s glazbom putem sluanja, a u drugima djeca aktivno sudjeluju u glazbenim aktivnostima pjevanjem ili sviranjem. 'eceptivni pristup koristi se za oputanje, u prigodama kad djeca imaju problema s izraavanjem emocija ili nakon bolni! operativni! za!vata. Nakon ili za vrijeme sluanja glazbe djeca mogu na neki nain reagirati na ono to su uli. @ogu se uz glazbu samo potpuno opustiti, mogu se kretati uz nju, tj. izvoditi improvizirane plesne pokrete. .d djece se moe zatraiti da uz glazbu i govore, prisjeaju se svoji! doivljaja ili da iznose svoj doivljaj odsluane skladbe. $lazba koja se slua moe biti snimljena ili se moe izvoditi uivo. ?ri odabiru glazbe koju e dijete sluati pristupa se individualno. ?olazi se od one vrste glazbe koja je tom djetetu posebno bliska. To je moda klasina glazba, ali moe i popularna, rock ili neka druga vrsta. ?ri aktivnom pristupu djeca sviraju, improviziraju, stvaraju nove pjesme, pjevaju. Taj je pristup dobar za djecu kod koje je verbalna komunikacija oteana, kao to je npr. sluaj kod autistine djece ili kad se eli utjecati na razvoj koncentracije, drutveni! vjetina, psi!omotorike 8djeca s cerebralnom paralizom9, a primjenjiv je i u radu sa zdravom djecom. &ktivni se pristup koristi i za dijagnosticiranje stupnja emotivni! smetnji kod djeteta. ?rati se kakav je odnos izmeu terapeuta i djeteta tijekom glazbeni! aktivnosti, kakva je glazbena komunikacija te zakljuuje ima li dijete manje ili vee emotivne smetnje, odnosno je li dijete manje ili vie autistino. 1 aktivnosti koje se provode s malom djecom, esto se ukljuuju i nji!ovi roditelji. 5reativnom glazboterapijom nastoji se razviti komunikacija, samoizraavanje, !umani odnosi, izgraivati snanije osbnosti, poboljati osobna sloboda i kreativnost te ukloniti patoloke obrasce ponaanja. .na se primjenjuje u radu sa svom djecom, bez obzira na vrstu i izraenost potekoa. Tako se primjenjuje u radu s djecom koja imaju potekoe u uenju, u izraavanju emocija, s autistinom djecom, s djecom koja imaju odreena tjelesna ili mentalna oteenja, ili kod djece s potekoama u govoru. 0jeci s posebnim potrebama treba omoguiti bavljenje glazbom kako bi se umanjile nji!ove potekoe te poboljao osobni rast i razvoj. $lazba sigurno nee moi izlijeiti dijete od oteenja vida, slu!a, mentalni! oteenja, invaliditeta, autizma ili 0oNnovog sindroma, ali e pomoi u emocionalnom prilagoavanju, djelovat e na djecu oputajue, a poticat e i na aktivnost te na drutvenu komunikaciju. @oemo rei da e glazba svakako poboljati kvalitetu nji!ova ivota. 1z glazbu ide i ples. $lazba pokree cijeli na organizam pa i mozak. $lazba predstavlja io mozga za ope kognitivno funkcioniranje koje je povezano s pozornou i pamenjem. ?oznato je da glazbenici imaju bolje rezultate na testovima pamenja, pismenosti i matematiki! sposobnosti. 0okazano je da, naroito suvremeni ples, pomae malom djetetu u njegovom tjelesnom, intelektualnom,

emocionalnom, osobnom i socijalnom razvoju. 5ada govorimo o tjelesnom razvoju i zdravlju, ples pozitivno utjee na rad pojedini! organa i organizma u cjelini % poboljava srano % ilni sustav, podie imunitet, poveava otpornost prema infekcijama i pre!ladama, jaa dine muskulature, miini me!anizam, poboljava funkcioniranje ivanog sustava kao i senzibilnost organizma prema djelovanju !ormona. Tjelesna aktivnost pozitivno utjee na rad mozga i intelektulane sposobnosti, na koncentraciju i pamenje. ?les omoguava slobodu izraavanja i oslobaanje stvaralaki! potencijala, a to izaziva zadovoljstvo, radost i nesputanost. 5od grupnog plesa razvija se svijest o vanosti pojedinca unutar grupe, potie razumijevanje meuljudski! odnosa i prijateljstva, razvoj osjeajnosti, mate, kreativnosti, a kroz to i razvoj komunikacijski! vjetina, odgovornost, sigurnost, formiranje stavova i samopouzdanje. @nogi bi se problemi dananje djece i mladi!, kao to su usamljenost, poremeaji ponaanja, nasilje, nedostatak empatije, pretilost, nepovjerenje, lo kolski uspje!, stres i dr. mogli sprijeiti ukljuivanjem u plesne programe. 0jeca kroz ples mogu izraavati emocije, proistiti ili razlikovati svoje mogunosti i negativne emocije pretvoriti u pozitivan doivljaj svijeta i ljudi oko sebe. Bustavno bi se plesom trebalo baviti jo u vrtiima pa u osnovnim kolama. ?les pomae u razvoju cjelokupne linosti djeteta i emocionalne inteligencije. ?les smiruje ljude i potie i! da ive i meusobno se drue. ?les takoer produbljuje meuljudske odnose i pospjeuje komunikaciju. ?ostoji podruje razvojni! obrazaca pokreta i postoji serija obrazaca pokreta kroz koje prolazimo tijekom roenja. Bvaki taj obrazac pokreta u vezi je s odreenim dijelom mozga i zato se ples moe primijeniti terapijski. &ko dijete ima odreeni! problema u koli koji su vezani uz odreeni dio mozga, to se moe ublaiti obrascima pokreta. Na taj nain ples izravno pomae u procesu uenja. ?raksa je pokazala da su ti obrasci pokreta kroz ples korisni pri ublaavanju simptoma &060 % a i slini! potekoa. ?romjene koje ovakav nain aktivosti donosi tijelu, svakako pridonosi i umu. 1 naim je kolama potrebno uvesti ples kao oblik terapije, jer ples moe svijet uiniti ljepim mjestom. "ela Oupari% Nikoli