Sveuilite u Mostaru

Fakultet prirodoslovno matematikih i odgojnih znanosti

studij Zemljopisa











Robert Stoji


GLAD U SVIJETU SA OSVRTOM NA
ZEMLJE TREEG SVIJETA

Seminarski rad



Mentor: prof. dr. sc. eljka iljkovi









Mostar, 2014.








2




SADRAJ

Uvod .......................................................................................................................3
1. Svjetska glad, teorijske postavke ....................................................................... 4
1.1. Pojam gladi .......................................................................................... 4
1.2. Vrste gladi ........................................................................................... 5
2. Uzroci gladi u svijetu .......................................................................................... 6
2.1. Socijalni uzroci gladi ............................................................................7
2.2. Politiki uzroci gladi i globalizacija .....................................................7
3. Glad u zemljama treeg svijeta ........................................................................... 8
3.1. Rog Afrike glad koja odnosi ivote .................................................. 9
3.2. Glad u siromanim zemljama Azije .................................................... 10
3.3. Glad u Latinskoj Americi..................................................................... 11
4. Prijedlozi za rjeavanje problema gladi ............................................................. 12
Zakljuak ................................................................................................................ 13
Popis kratica ........................................................................................................... 14
Popis slika . ..... 15
Literatura i izvori ... 16














3

UVOD

Sa nastankom ovjeka, nastali su i problemi koji ograniavaju i sputavaju njegov
opstanak i razvoj kao to su bolesti, glad, siromatvo. ovjekov napredak je oduvijek
bio uvjetovan ne samo prirodnim ve i drutvenim i materijalnim resursima. Ljudi koji
su ivjeli u sredinama koje su obilovale prirodnim bogatstvima, npr. rijekama i umama,
nisu bili gladni, jer su upravo ti resursi omoguavali njihovu borbu za opstanak. Narodi
koji su ivjeli na mjestima koja su oskudijevala hranom iz prirode, imali su osnovne
egzistencijalne probleme i bili su prinueni da se bore sa surovom prirodom.
Razvoj drutva kroz nauno, tehniko, socijalno uzdizanje i napredak ljudske
vrste ponudilo je razna rjeenja za rjeavanje problema ovakve vrste. Evolucija i
napredak doprinijeli su tome da glad izgubi svoje primitivne predispozicije i da ona ne
ovisi samo od prirodnih faktora. Industrijska revolucija je donijela masovnu
proizvodnju, to je znaajno utjecalo na poboljanje kvaliteta ivota ljudi irom svijeta.
Meutim, glad kao jedan od vodeih problema u svijetu nije ieznula, naprotiv neki
teoretiari smatraju da danas postoji u zabrinjavajuem opsegu i da tendencija porasta
tek slijedi.
Glad ima vie stajalita, to je jedna sloena pojava i mora se promatrati sa svih
stajalita. Ova kompleksna pojava tj. problem mora se promatrati sa kulturne, socijalne,
prostorne i vremenske distance. U ovom radu bit e obraen pojam ovog problema, kao
i njegovi uzroci, posljedice, dimenzije i tendencije. Neophodno je takoer napraviti
osvrt na zemlje treeg svijeta, s obzirom da su upravo te zemlje najugroenije sto se tie
gladi i siromatva, i dovodi se u pitanje opstanak tih naroda na zemaljskoj kugli.
Glad je ozbiljan problem u svijetu. Zabrinjavajua je injenica to taj problem
postoji i iri se danas, u vrijeme tehnoloke ekspanzije i tehnike evolucije. Neophodno
je pronai rjeenje za smanjenje ove pojave tj. eliminiranje gladi, jer ona svakodnevno
odnosi brojne ljudske ivote i samim time ugroava na opstanak na planeti. U radu e
biti prikazana mogua rjeenja za rjeavanje problema.




4

1. SVJETSKA GLAD TEORIJSKE POSTAVKE

1.1. Pojam gladi
U teoriji se pojam gladi esto poistovjeuje sa pojmom siromatva.
Meutim izmeu ova dva pojma postoje bitne razlike. Siromatvo predstavlja
nedostatak osnovnih uvjeta za ivot tj. hrane, vode, smjetaja, odijevanja i ono se esto
moe brojano iskazati. Svjetske institucije govore upravo o tome da se siromanim
smatraju osobe koje dnevno zarauju manje od 2$, dok se u nekim publikacijama moe
pronai podatak koji tu sumu svodi na 1$. Glad je nedostatak hrane, a siromatvo je
nedostatak osnovnih sredstava za ivot, gdje ugroeni svojim novanim primanjima ne
mogu osigurati egzistenciju. Glad je osjeaj u organizmu izazvan nedostatkom hrane,
praen osjeajem nelagode, grevima, muninom, ope slabosti i psihikim klonuem.
Ukoliko se radi o potpunom gladovanju, organizam troi svoje rezerve prvenstveno iz
jetre i miia a kasnije i vlastite bjelanevine, to dovodi do toga da ovjek moe
izgubiti ak preko 90 % svoje ukupne teine. Sve ovo dovodi upravo do toga da ovjek
poinje naglo mravjeti, zatim mu otkazuju unutarnji organi, i na kraju dolazi do smrti.
Pothranjenost dakle, predstavlja pojavu kada ovjek ne unosi dovoljno hrane koja je
izraena u kilokalorijama i to na dnevnom nivou. UN organizacija za hranu i
poljoprivredu (FAO) definira glad kao uzimanje manje od 1 800 kalorija dnevno, koliko
je minimalno potrebno za zdrav ivot. FAO tvrdi da je konstantan rast cijena hrane na
svjetskim tritima utjecao na porast broja gladnih u svijetu. (FAO)









5

1.2. Vrste gladi
Kada je glad u pitanju, postoje mnoge klasifikacije, ali veina njih je ostala
nedoreena. Meutim, teoretiari su razvili ljestvicu prema kojoj se moe utvrditi intenzitet
gladi. Prema klasifikaciji koju su prije sedam godina predloili Paul Hough i Stefan Devero,
stupanj rasprostranjenosti kao i "intenzitet" gladi moe se mjeriti ljestvicom od nule do pet
stupnjeva. No, u mjerenju gladi se najee koristi takozvana IPC skala (Integrated Food
Security Phase Classification), koju je razvio FAO, organizacija za hranu i poljoprivredu
UN-a. Najvii stupanj na ovoj ljestvici oslikava stanje gladi na rogu Afrike, konkretno
Somaliju, Keniju i Etiopiju. (Knezovi, 2007.)
Masovna glad je pojava koja nastaje kada stanovnitvo nema dovoljno hrane, i ona
moe biti kronina i periodina. Kronina glad je uglavnom uzrokovana trajnim
geografskim, drutvenim ili klimatskim okolnostima, kao to su npr. neplodna zemlja ili
prenaseljenost. Periodina glad se razlikuje od kronine po samom trajanju, tj. obuhvaa
krai vremenski period od kronine gladi ali i drugaije uzroke. Ovdje su kljuni uzroci
ratovi, elementarne nepogode ili zarazne bolesti. Postoji jo jedna klasifikacija koju je
neophodno spomenuti, a to je upravo podjela koju je izvrila Sylvie Brunel, i to: -
Poricana glad, - Izloena glad, - Kreirana glad. Poricana glad je ona koju izazivaju
politike elite a to znai da svjesno preuuju stanje jedne nacije radi njene predaje,
premjetanja ili smrti. Borbene grupe su esto koristile ratne strategije kojima je bio cilj
da kontrolu hrane ostave u rukama dominantnih snaga. To dovodi do izgladnjivanja
civilnih snaga i predstavlja namjernu katastrofu za naciju. Izloena glad je namjerno
koritenje medija radi jaanja neke politike organizacije ili pokreta, mediji stvaraju
sliku o trenutnoj situaciji i apeliraju na javnost da pomogne ugroenim ljudima. Kada
donacije hrane stignu, one su zloupotrebljene od strane reima. Kreirana glad
predstavlja pojavu u kojoj se narod bogat prirodnim resursima i zemljitem namjerno
pljaka, a sela pale i razaraju i to se naknadno prikazuje kao prirodna nepogoda. Kasnije
se ovo stanje pripisuje sui ili poplavama iako su uzroci vie nego oigledni. (Petrovi,
2008.)





6

2.UZROCI GLADI U SVIJETU

Glad je pojava koja je kompleksna i multidimenzionalna. Ako se upravo ta
kompleksnost uzme u obzir postoji mnogo uzroka gladi, koje moemo podijeliti u dvije
velike grupe, tj. kao prirodne uzroke i socijalne uzroke. Prirodni uvjeti su odreivali
nain ovjekovog ivota jo prilikom nastanka svijeta. Narodi koji su ivjeli u dolinama
rijeka i koristili plodno zemljite, imali su bolje predispozicije za opstanak, razvoj i
prosperitet. Oni drugi, pak, koji su imali priliku da se nau u pustinjama ili u surovoj
hladnoi bili su ogranieni to se tie proizvodnje hrane. Meutim, vremena su se
promijenila i ovjek je nauio da od prirode uzme ono najbolje. Danas smo svjedoci
toga da se promjene u vremenu izuzetno teko mogu kontrolirati ili ak i predvidjeti.
Ozonski omota je oteen i upravo zato danas imamo ozonske rupe ili efekt staklenika.
To je razlog estih elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa kao to su sue,
poplave, klizita, vjetrovi. Sve to ide u prilog injenici da se planirana proizvodnja esto
ne realizira, to dovodi ljudsku vrstu u nepovoljan poloaj jer je u tim okolnostima
nemogue proizvesti potrebnu koliinu hrane. Upravo zbog poplava, sua i ekstremnih
vremenskih prilika, moe se dogoditi da rezerve hrane postanu sve manje. Nestaica
hrane e posebno ugroziti zemlje sa izraenim demografskim problemima. Prilikom
zemljotresa, poplava, sua, stanje postaje alarmantno i hrana se mora pribaviti kako bi
narodi uspjeli opstati bar u najkraem periodu, ali i tada je distribucija hrane na looj
razini. Proizvodnju hrane vie ne moemo predviati, ako uzmemo u obzir da je priroda
postala surova a da se klimatske promjene ne mogu predvidjeti. Proizvodnja se moe
planirati samo okvirno i grubo jer smo i sami svjedoci neoekivanih promjena. Ako se
uzme u obzir i to da mnoge drave imaju poljoprivredu kao kljunu djelatnost, onda su
ovakve pojave razarajue po tu zemlju. Prema podacima svjetske organizacije world
food program milijardu ljudi u svijetu je kronino pothranjeno. 18 000 ljudi umre od
gladi svakog dana. Svakih 6 sekundi od gladi umre jedno dijete, velika veina od tog
u Africi i Aziji. U isto vrijeme preko 30% Amerikanaca je pretilo, kao i slian broj
Europljana. Trenutna financijska kriza digla je trokove hrane/srezala financiranje u toj
mjeri da se procjenjuje kako e te brojke samo rasti, a sve je ira pojava gladi i
u razvijenim dravama poput SAD-a. (Blaevi, 2010.)


7

1.3.Socijalni uzroci gladi

Socijalnih uzroka gladi je mnogo i na njih se treba posebno staviti naglasak.
Siromatvo je jedan od osnovnih uzroka. Samim time to veliki broj ljudi zaradi manje
od 2$ dnevno, ne moe sebi osigurati osnovne potrebe za svoju obitelj, samim time i
hranu. Ako uzmemo u obzir da je cijena hrane u posljednjem desetljeu znatno porasla,
ovaj problem time postaje vei. Jedan od bitnih problema je i demografske prirode.
Naime, u siromanim zemljama nije rijedak sluaj da obitelji imaju vie od troje djece, a
veina njih ne moe osigurati prehranu to uzrokuje upravo to da uslijed gladi dolazi i
do nedovoljnog razvoja organizma. Takvi uvjeti ivota imaju negativne posljedice, jer
se tjelesne i modane funkcije djece ne razvijaju na pravi nain. Lo obrazovni sistem
utjee na kvalitetu svih drutvenih sektora, pa tako i medicinskog sektora, a ugroena
podruja trebaju imati posebno kvalitetan kadar. Nije rijetkost da stanovnitvo nema
stalan smjetaj, ukoliko ga ima, najee nije adekvatan ili u skladu sa standardima.
Nepostojanje osnovnih higijenskih uvjeta dodatno dovodi do irenja bakterija, parazita i
raznih vrsta bolesti, to dodatno i znaajno oteava ve ionako lou poziciju u kojoj se
ljudi nalaze. (Kovaevi, 2003.)

1.3. Politiki uzroci i globalizacija
Ratovi su se oduvijek vodili zbog bogatstava, kako prirodnih, tako i drutvenih.
Danas smo svjedoci toga da na istoku vladaju nemiri iji je glavni uzrok nafta. Rat je
stanje razaranja, unitavanja, irenja bolesti i gladi. Vlade siromanih zemalja esto ne
rade u interesu svojih stanovnika. U zemljama u kojima nema dovoljno hrane, esto se
dogaa da se obradivo zemljite prodaje bogatim zemljama, to stanovnitvo stavlja u
jo gori poloaj. Oskudica hrane i manjak obradivog zemljita dovodi u pitanje opstanak
ljudi. Globalizacija je proturjean proces kojemu je upravo jedan od ciljeva
izjednaavanje klasnih razlika i prosperitet ljudskog drutva u globalu. Meutim, ovaj
proces je suprotno svojim ciljevima uspio produbiti jaz izmeu bogatih i siromanih.
Globalizacija je doprinijela ekspanziji i mogunost pojedinaca da uivaju u svim
blagodatima, dok je masama irom svijeta oduzeto to pravo. Klasne razlike su se
dodatno poveale, kako u svijetu, tako i u unutranjosti gotovo svake zemlje, dok se ova
pojava najintenzivnije osjea u zemljama u razvoju. Globalizacija danas nije u interesu
mnogih siromanih u svijetu. Privatizacija kapitala na svjetskoj razini, gomilanje resursa
8

i mo odluivanja dovela je do toga da e najjai imati najvie utjecaja i kreirati politiku
na suverenitet, u velikom broju zemalja slabe zdravstveni i obrazovni sistemi, upravo
kljuni za mogunost ostvarivanja ljudskih prava. (tigli, 2002.)

2. GLAD U ZEMLJAMA TREEG SVIJETA

Podjela svijeta na zemlje prvog, drugog i treeg svijeta ima prije svega ekonomsku
dimenziju. Zemlje prvog svijeta su bile kapitalistiki ureene, to su zemlje
industrijaliziranog Zapada. Drugi svijet su zemlje ije je ureenje bilo preteno
komunistiko, i ove su zemlje teile istoku. Izmeu prvog i drugog bloka zemalja esto
su se dogaala previranja upravo na raun zemalja treeg svijeta. Zemlje treeg svijeta u
koje spadaju najsiromaniji dijelovi Azije, Afrike i Latinske Amerike bile su uglavnom
strukturno zavisne privrede, podreene jaim zemljama. Problemi na svim razinama bili
su uobiajeni, a glad i siromatvo ustaljene pojave.

Sl. 1. Broj gladnih u svijetu, Izvor: FAO
Slika jasno predstavlja stanje gladi u svijetu. Na grafikonu se moe vidjeti da se
na prvom mjestu po broju gladnih nalaze Azija i Pacifik, zatim Subsaharska Afrika, dok
neto manje, ali svakako ne beznaajno sudjeluju Latinska Amerika sa Karibima, a
zatim Bliski istok i Sjeverna Afrika. Moe se primijetiti da je problem gladi zastupljen i
u razvijenim zemljama, tj. prema podacima tamo postoji 19 miliona gladnih, to je
daleko manji broj od prethodno navedenih podruja. (Kovaevi, 2003.)
9




2.1. Rog Afrike glad koja odnosi ivote
Veina gladnih u svijetu ivi u zemljama u razvoju. Oko estina svjetskog
stanovnitva je gladna, i svakog dana na tisue djece umire od gladi. Ako govorimo o
problemu gladi u zemljama treeg svijeta, onda ovdje glavnu ulogu ima upravo Afrika,
tj. drave koje se nalaze na rogu Afrike. Ove godine se situacija znatno pogorala,
upravo zbog visokog porasta cijena hrane. U kolovozu 2011. godine, glad je slubeno
proglaena u Somaliji, mada je situacija krajnje kritina u Keniji. U Somaliji je oko 3,7
miliona ljudi na rubu gladi, to je oko treina stanovnitva te zemlje, a milioni drugih su
u Dibutiju, Etiopiji, Keniji i Ugandi. Djeca umiru svakodnevno, i ovo vie nije pitanje
siromatva, ve pitanje opstanka, pitanje gole egzistencije. Ovim problemom poinje
zaarani krug, jer glad prouzrokuje bolesti, nemo za rad, samim tim i nemogunost
ostvarenja osobnog dohotka. Ovim ljudima opstanak na zemlji je zaista doveden u
pitanje. Visok natalitet ini situaciju jo ozbiljnijom. Nedovoljni higijenski uvjeti
dovode do razmnoavanja i bolesti, Afrikom hara virus AIDS. Mnogi moraju birati
hoe li svoju izuzetno nisku zaradu upotrijebiti za kupovinu hrane ili lijekova. (Luki,
2004.) Postoji mnogo uzroka za ovako alarmantnu situaciju. Institucije koje su nositelji
globalizacije, Svjetska banka i Meunarodni monetarni fond, uspjeli su da od drava u
razvoju naprave strukturno zavisne privredne formacije. Ove zemlje dobivale su kredite
pod uvjetima Svjetske banke, koje su zauzvrat dopustile ulazak multinacionalnim
kompanijama na trita siromanih zemalja. To je dovelo do smanjenja zarada, jer je
glavni cilj ovih kompanija bio profit. Siromane zemlje imaju izuzetnih problema sa
vraanjem ovih kredita i tonu u sve dublju recesiju. Ne treba zanemariti ni efekte
kolonizacije. Ovim zemljama je oduzeta velika koliina prirodnog bogatstva, kao i
iskoritavanje ljudskih resursa. Ako bi samo dio tog bogatstva bio vraen oteenim
dravama, njihov napredak bi bio u neku ruku osiguran. Zapadne zemlje su se obogatile
na raun siromanih i nerazvijenih zemalja. (Cvitanovi, 2004.)



10


2.1.Glad u siromanim zemljama Azije

Po podatcima Svjetske banke, tri etvrtine stanovnika u junoj Aziji, gotovo 1,2
milijarde ljudi, ive na dva amerika dolara dnevno. Preko 400 milijuna ljudi kronino
je gladno u toj regiji. Ozbiljno stanje je u Indiji, ali su pogoeni i Nepal, Banglade i
Pakistan. Treina stanovnitva Indije je gladna, a ta brojka bi se mogla dodatno
poveati, jer ova zemlja ima preko milijardu ljudi, a prisutan je trend svakodnevnog
poveanja stanovnitva. Iako su glad i neimatina prisutni socijalni faktori u ovoj
zemlji, ona ima tendenciju tehnolokog i ekonomskog napretka. Indija je zemlja snanih
suprotnosti, jer se, usprkos brzom ekonomskom razvoju zemlje, broj gladnih Indijaca od
sredine 90-ih godina prolog stoljea poveao za vie od 30 milijuna. U posljednje
vrijeme dolo je do ekonomskog raslojavanja zemalja Azije. Bogate zemlje, kao to su
Kina i Japan, nemaju dovoljno obradivog zemljita za proizvodnju hrane, ali imaju
dovoljno novca da tu zemlju pribave. Ekonomski napredne zemlje su kupovale
zemljite u nerazvijenim zemljama, to je dovelo do toga da se obradivo zemljite u
vlasnitvu siromanih zemalja znatno umanjilo. Sue, loa distribucija hrane, svjetska
ekonomska kriza i siromatvo su takoer uzronici ovog problema. Ne treba zanemariti
ni injenicu da su u Vijetnamu glad uzrokovali i Amerikanci, upotrebom pesticida i
razliitih razarajuih otrova. Problem je to je ta primjena opasnih supstanci dovela do
toga da proizvodnja hrane nije sigurna na ovim prostorima i da se i danas raaju bolesna
djeca sa psihikim i fizikim nedostacima.
(http://www.index.hr/forum/5/politika/tema/305811 prosinac 2013.)









11


2.2. Glad u Latinskoj Americi

U Latinskoj Americi i na Karibima vie od 52 miliona ljudi 10% stanovnitva
u regiji, pati od neuhranjenosti ili gladi. Ono to je veliki paradoks jest injenica da su
ove zemlje veliki izvoznici hrane. Problem postoji u looj distribuciji hrane. Sluaj
Haitija je interesantan, s obzirom da je do prije tri desetljea ova zemlja bila uspjena u
proizvodnji pirnia za potrebe stanovnitva. Meutim, u doba globalne krize, pomo su
potraili od Meunarodnog monetarnog fonda, to je bilo kljuno da ova zemlja postane
zavisna, kako politiki, tako i ekonomski, da bi danas uvozili pirni iz SAD-a. Slina
situacija dogodila se i u Meksiku, kao i u ostalim zemljama Latinske Amerike. Zemlje
Latinske Amerike su jedne od najveih rtava svjetske ekonomske krize i globalizacije.
Mnoge multinacionalne kompanije iz Europe i Sjeverne Amerike u ovim zemljama
smjetaju svoje proizvodne pogone. Radnici su zbog toga u izuzetno loem poloaju, jer
neke od ovih kompanija godinama nisu uplaivale ni dolar za socijalno i zdravstveno
osiguranje radnika. Ovo je upravo idealno podruje jer se radi o eksploataciji radne
snage, ali takoer i prirodnih resursa. Mnoge kompanije od javnog znaaja kao to su
termoelektrane ili telefonske kompanije su ovdje privatizirane, a nije rijetkost da
zauzimaju upravo monopolske pozicije, to ih dovodi u povoljan poloaj kada su u
pitanju cijene javnih dobara. S obzirom na to da se radi o privatnim kompanijama koje
su voene s ciljem maksimalnog profita, stanovnitvo je dovedeno u izuzetno lo
poloaj prilikom naglog skoka cijena telefonskih usluga. Banke, kako privatne, tako i
Svjetska banka, imale su prilinu slobodu u formiranju kamatnih stopa i cijena
bankarskih usluga, to je dovelo do ostvarivanja visokih profita. Novac koji je stvoren
na ovaj nain koriten je u svrhe financiranja politikih elita i zatakavanja problema
ove vrste. Neka istraivanja govore o tome da je najvei stupanj korupcije u svijetu
upravo u zemljama Latinske Amerike, s naglaskom na Venecuelu. Zaduenost,
eksploatacija prirodnih resursa i radne snage, loa vladajua politika elita dovode do
toga da stanovnitvo ove zemlje nije u mogunosti da ostvaruje osnovna ljudska prava.
Ovdje prevladava utjecaj drutvenih faktora, koji se mogu iskorijeniti, ali to zahtjeva
vrijeme i novac. (FAO)


12

3.PRRIJEDLOZI ZA RJEAVANJE GLADI U SVIJETU

Glad nije problem koji je nastao spontano, odjednom, pa se tako ne moe ni rijeiti.
Situacija u svijetu je krajnje ozbiljna, dogaa se jedna vrsta katastrofe po ljudski rod.
Kao to se moe vidjeti iz prethodnog objanjenja, problem gladi najvei je upravo u
zemljama u razvoju. Jedini nain da se ovaj problem trenutno rijei jest dobivanje
trenutne i hitne pomoi od razvijenih zemalja. Ako promatramo na dugoronom planu,
pomo razvijenih zemalja nije dugotrajna i moraju se poduzeti strukturne privredne
reforme. Nerazvijene zemlje su zavisne od razvijenih, to je jedan od uinaka
globalizacije a ekonomska kriza je samo pogorala ovu situaciju. Problemi u vladajuim
slojevima u nerazvijenim dravama takoer su istaknuti, kao i korupcija na visokoj
razini i loe upravljanje. Ne smiju se zanemariti ni unutarnji problemi u ovim zemljama.
Visok natalitet jest jedan od njih, jer ljudi uglavnom nemaju dovoljno hrane da prehrane
novoroenad, to utjee na lo rast i razvoj djece. Nije rijetka pojava da broj djece u
obitelji prelazi dvocifren broj, to je loe ako uzmemo u obzir da su i ostali lanovi
obitelji ili gladni ili bolesni. U nekim Afrikim dravama veliki dio stanovnitva je
zaraen HIV virusom, koji se takoer sa majke prenosi na dijete. (Luki, 2004.) Ako
uzmemo u obzir da je svjetskog stanovnitva sve vie, a hrane e biti sve manje, moda
bi se mogla razmotriti i kao mjera za rjeavanje ovog problema kontrola raanja.
Medicinski i obrazovni sektor se takoer moraju dovesti na jednu viu razinu, kako bi
stanovnitvo imalo neophodnu njegu i bilo sposobno za rad. Svijet trenutno proizvodi
dovoljno hrane za sve ali mnogi ljudi nemaju pristup hrani. Postoje brojni dokazi da se
glad i siromatvo mogu smanjiti time to e se poveati prihodi siromanih putem
njihovih proizvodnih aktivnosti, tj. oni svojim radom mogu osigurati novac potreban za
hranu, a samim tim e se razvijati i proizvodnja na nacionalnoj razini. Neophodno je i
poboljati distribucijski sistem kojim se hrana doprema do stanovnitva, jer mnogi ljudi
ive u podrujima koja imaju slabo razvijenu infrastrukturu i prometnu mreu. U
zemljama siromanim hranom, trebala bi se poveati i aktivna uloga siromanog
stanovnitva kao i njihovo pravo na dobivanje odgovarajue hrane. Organizacija za
hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda aktivna je u borbi protiv gladi. Njihov cilj je
da svi ljudi treba da imaju fiziki i ekonomski pristup dovoljnoj koliini hrane za
normalno funkcioniranje. Takoer se bore da poboljaju produktivnost u poljoprivredi
kao i poboljanje ukupne privrede na svjetskoj razini. (Cvitanovi, 2004.)
13

ZAKLJUAK
Glad je problem koji zahtjeva detaljnu i kompleksnu analizu sa vise stajalita,
problem koji ne moe rijeiti ni pojedinac, niti grupa ljudi, ve cijeli svijet aktivno mora
sudjelovati u rjeavanju. Ugroenim narodima se mora pomoi, jer glad svakodnevno
uzima sve vie maha i u pitanju su ljudski ivoti. Ne moe se glad suzbiti odjednom,
privrede zemalja se moraju unaprijediti kako bi ljudi bili radno aktivni i sposobni da
osiguraju sebi opstanak na planeti. Priroda ovim injenicama ne ide u prilog. Svjedoci
smo estih klimatskih promjena, elementarnih nepogoda i injenice koliko priroda
umije biti surova. Naalost, to se ne dogaa sluajno, jer upravo su ljudi ti koji su
utjecali na zagaenje ivotne sredine i ozonskog omotaa. Strunjaci predviaju da e
svjetsko stanovnitvo imati tendencije velikog porasta i to u bliskoj budunosti. Ovim
problemom se nadlene institucije i svaka drava zasebno mora pozabaviti, jer budui
da danas nema dovoljno hrane za sve, onda u budunosti moemo oekivati jednu
epidemiju gladi na svjetskoj razini, budui da su i resursi ogranieni. Svjetska
ekonomska kriza i proces globalizacije doprinijeli su da razliitosti u svijetu postanu jo
izraenije. Surovo je upravo to to neki teoretiari tvrde da u ovom trenutku postoji vie
pretilih ljudi nego to je gladnih, to znai da jedni unose prekomjerne koliine hrane a
drugi gladuju. Bogati postaju jo bogatiji, a siromani dovode u pitanje svoju
egzistenciju. Politika u veini zemalja ne mari za status svojih stanovnika, pa tako
opada ivotni standard, smanjuju se dravni izdatci za zdravstveni i obrazovni sistem,
to dovodi do naruavanja osnovnih ljudskih potreba. Velike razliitosti postoje kako
unutar zemalja, tako i izmeu zemalja. Izvjesno je da se ovakve katastrofe ne dogaaju
sluajno, jer su one ranije bile rijetkost, a sada su esta pojava. elja za dominacijom
Zapadnih zemalja nad siromanim zemljama je vie nego oigledna. Nejednakosti u
drutvu oduvijek su postajale, ali su one vie nego oigledne danas, svuda su prisutne
ogromne razliitosti. Stie se utisak da razvijene zemlje, na elu sa Amerikom ive na
raun siromanih. Svoju mo i dominaciju one ostvaruju uz pomo multinacionalnih
kompanija ali i institucija kao to su Svjetska banka i Meunarodni Monetarni Fond.
Sve svoje napore usmjeravaju da od zemljama u razvoju stvore strukturno zavisne
privrede, kako bi mogle ostvariti svoj utjecaj. Problem bi se mogao rijeiti ili barem
smanjiti ukoliko bi se smanjio utjecaj bogatih zemalja na siromane, i ukoliko bi se
promijenile problematine politike strukture. Proizvodnja, izvoz i prava radnika trebala
bih se staviti u prvi plan.
14


POPIS KRATICA

1. FAO Food and Agriculture Organization (Organizacija za hranu i poljoprivredu)
2. SAD Sjedinjene Amerike Drave
3. AIDS Zarazna bolest
4. IPC - Integrated Food Security Phase Classification (Mjerna ljestvica sigurnosti
hrane)
5. WTO World Trade Organization (Svijetska trgovinska organizacija)
6. itd. i tako dalje
7. god. - godina


















15



PRILOZI

Slika 1. Broj gladnih u svijetu 8




















16




Literatura i izvori
1. Blaevi, D., 2010.: Financijska kriza, GMO i glad u svijetu
http://www.hrsvijet.net/ (15. 4. 2014.)
2. Cvitanovi, M., 2004.: Poljoprivredna kriza u Subsaharskoj Africi
http://www.geografija.hr/ (15. 4. 2014.)
3. Knezovi, K., 2007.: Agrogenetiki inenjering u suzbijanju siromatva i gladi u
svijetu., Nova prisutnost: asopis za intelektualna i duhovna pitanja, Zagreb., str.
271-286.
4. Kovaevi, B., 2003.: Problematika proizvodnje hrane i glad u svijetu.,
Ekonomski pregled, Mjesenik Hrvatskog drutva ekonomista, Zagreb, br. 3-
4/2003., UDK 330, str. 299-324.
5. Petrovi, Z., 2008.: Geopolitika hrane bitna razvojna komponenta drutva u
XXI. stoljeu., Institut za politike studije, Beograd, str. 139.
6. tigli, J., 2002.: Proturjenosti globalizacije, SBM-x, Beograd, str. 225.
7. FAO: Food and Agriculture Organization of the United Nations, for a world
without hunger http://www.fao.org/ (15. 4. 2014.)