278

58(2007)3, 278-283
I. JURAGA, I. STOJANOVI, T. NORI ZATITA BRODSKOGA TRUPA OD KOROZIJE I OBRATANJA
UDC 620.193/.197.6:629.5.024
Ivan JURAGA
Ivan STOJANOVI
Tihana NORI
Zatita brodskoga trupa od
korozije i obratanja
Pregledni rad
Tehnoloki korektno izvedena zatita od korozije znatno utjee na produljenje ivotnog vijeka
broda. Najrairenija tehnologija zatite brodskoga trupa od korozije jest zatita premazima, ali u
obzir dolaze i koriste se i druge metode, npr. katodna zatita. Fouling (engl. obratanje) su kolonije
biljnih i ivotinjskih morskih organizama na uronjenim povrinama brodova, plutaa, offshore i dru-
gih potopljenih objekata koje izazivaju ozbiljne probleme: poveanje mase uronjene konstrukcije,
poveanja otpora i sminih naprezanja, anaerobnu koroziju kovnih povrina. Kroz povijest su se
pojavile nebrojene metode zatite od obratanja, a danas su u uporabi iskljuivo premazi koji se
razvijaju u sve kvalitetnija (i okoliu ugodna) rjeenja. U tehnologiji nanoenja AF premaza jednako
su vani priprema povrine, okolini uvjeti i pravilno nanoenje kvalitetnoga premaza.
Kljune rijei: obratanje, zatita od korozije, zatitni premazi
Protecting the Ships Hull Against Corrosion and Fouling
Review paper
Corrosion protection if carried out technologically correctly, signicantly affects the extension
of ships lifetime. The most widely used method for protecting steel is application of coatings, but
other methods such as cathodic protection are also applied. Fouling is the settlement of animal
and vegetable marine organisms on underwater surfaces of ships, buoys, offshore structures and
other immersed objects which cause severe problems: increased weight of the structure, increased
drag and shear stress, anaerobic corrosion of metal surfaces. The history records numerous meth-
ods of fouling protection, but today coatings are applied exclusively (development of advanced,
environment friendly coatings). Equally important in antifouling technology are surface preparation
and climatic conditions as well as correct application of a high-quality coating.
Keywords: corrosion protection, fouling, protective coatings
Adresa autora (Authors address):
Fakultet strojarstva i brodogradnje
u Zagrebu, Ivana Luia 5, 10000
Zagreb
Primljeno (Received): 2007-03-21
Prihvaeno (Accepted): 2007-04-23
Otvoreno za raspravu (Open for
discussion): 2008-09-30
1. Uvod
Brod kao sloen i skup proizvod svoju funkciju mora obavljati
tijekom ivotnog vijeka od nekoliko desetljea, u uvjetima koji su
s korozijskoga stajalita iznimno nepovoljni. Korozijska oteenja
mogu uzrokovati velike probleme na brodskoj konstrukciji, a s
vremenom i kolaps konstrukcije to osim materijalne tete moe
uzrokovati ljudske rtve, ekoloke probleme i sl. Tehniki ispra-
vno i pravodobno izvedena antikorozivna zatita znatno utjee
na produljenje ivotnog vijeka broda.
2. Zatita brodskoga trupa od korozije
Najrairenija tehnologija zatite brodskoga trupa od korozije
jest zatita premazima, ali u obzir dolaze i koriste se i druge
metode. U brodogradnji se najee koriste zatitni premazi iz
grupe organskih prevlaka, dok je udio primjene svih ostalih tipova
prevlaka bitno manji. Ovisno o dijelu konstrukcije koji se titi,
premazi imaju i druge namjene osim zatitne (protuobratajni,
protuklizni, protupoarni itd.). Kod izvoenja zatite od iznimne
je vanosti odgovarajue pripremiti podlogu, korektno nanositi
premaz, te osigurati dobre radne uvjete (osvjetljenje, dostupnost
povrine, ventilacija) uz odgovarajuu mikroklimu (temperatura
okolice, relativna vlanost i sl.). Pravilan izbor metode bojenja
bitno utjee na cjelokupnu zatitu povrine (brzinu zatiivanja
i kakvou izvedene operacije). Najee se koristi: bojenje
etkom, valjcima, prskanje sa zrakom, bezrano i elektrostatsko
prskanje [1].
Uz zatitu premazima, vana je metoda zatite od korozije u
brodogradnji katodna zatita. Postupak se temelji na privoenju
elektrona kovini, bilo iz negativnoga pola istosmjerne struje (na-
rinuta struja) bilo iz neplemenitije kovine (rtvovana anoda), sve
dok potencijal objekta ne padne ispod zatitne vrijednosti jednake
ravnotenom potencijalu anode korozijskoga lanka, ime nestaje
anitet za koroziju, tj. kovina postaje imuna [1].
Inhibitore korozije deniramo kao supstance koje usporavaju
korozijske procese kada se u malim koncentracijama dodaju oko-
lici. Prema mehanizmu djelovanja dijele se na: anodne, katodne
i mjeovite, a posebnu skupinu ine hlapivi (isparljivi) inhibitori
(VCI engl. Volatile Corrosion Inhibitors). To su organske tvari
u vrstom stanju koje imaju dostatno visok tlak para da bi subli-
macijom (izravno isparavanje vrste faze) uinile nekorozivnim
okolni zrak ili neki drugi plin bez potrebe izravnog nanoenja
na kovinu. Zbog svojega specinog djelovanja inhibitori nalaze
primjenu u zatiti nepristupanih mjesta brodskih konstrukcija
kao to su npr. kobilica, unutranjost lista kormila, rog kormila,
bokotitnik, cjevovodi, brodska oprema, elektrini kontakti itd.
279
58(2007)3, 278-283
ZATITA BRODSKOGA TRUPA OD KOROZIJE I OBRATANJA I. JURAGA, I. STOJANOVI, T. NORI
Vea primjena inhibitora u brodogradnji bez sumnje bi znaila
tehnoloki, ali i ekonomski napredak u podruju primjene teh-
nologija zatite od korozije [2].
Korozijski postojani materijali openito su materijali koje
karakterizira korozijska otpornost na djelovanje medija koji ih
okruuju. U brodogradnji se najvie primjenjuju nehrajui elici,
bakrene i aluminijske legure. Nehrajui se elici, usprkos osjetno
vioj cijeni u odnosu na ugljini elik, koriste za tankove tereta,
cjevovode, teretne pumpe, te ljestve i nosae u tankovima. Veliki
problem u primjeni njihova je sklonost lokalnim korozijskim
pojavama [3]. Vani materijali za primjenu u brodogradnji su
bakrene legure meu kojima su nikal-aluminij-manganske bronce
osobito kvalitetne i esto se upotrebljavaju za izradu propelera,
osovinskih vodova i visokooptereenih vijaka [4].
Koroziju je mogue usporiti i razliitim konstrukcijskim i
tehnolokim mjerama tj. kreativnom primjenom teorijskih temelja
pri oblikovanju konstrukcije.
3. Zatita brodskoga trupa od obratanja
Fouling (engl. obratanje), sasvim uobiajen izraz i u hrva-
tskom jeziku, oznaava kolonije biljnih i ivotinjskih morskih
organizama na uronjenim povrinama brodova (slika 1), bova,
offshore i drugih potopljenih objekata (slika 2). Najvidljiviji i
najbolje poznati oblici takvog obratanja su balanidi (priljepci,
engl. barnacles), mekuci i morske trave. Nadzirati obratanje u
naravi znai rijeiti problem adhezije morskih organizama koja se
odvija u etiri glavna stadija. Obratanje poinje u trenutku kad je
umjetno stvoreni objekt uronjen u more. Bilo da je rije o kovini,
drvu, kamenu ili plastici, njegova povrina brzo akumulira oto-
pljenu organsku tvar i molekule kao to su polisaharidi, proteini i
fragmenti proteina, to se smatra prvim stadijem obratanja. Bak-
terije i dijatomeje tad imaju povoljne uvjete na povrini i nastane
se na njoj tvorei biolm mikroba. Ovaj drugi stadij obratanja
ukljuuje izluivanje ljepljivih muko-polisaharida i drugih
kemikalija sa znatnim efektima (npr. uzrokuju biokoroziju).
Prisutnost adhezijskih izluevina i hrapavost kolonija mikroba
pomau uhvatiti jo estica i organizama. To ukljuuje spore algi,
morske gljivice i protozoe. Prijelazni stadij od biolma mikroba
na sloeniju zajednicu smatramo treim stadijem obratanja.
etvrta i zavrna faza ukljuuje naseljavanje i rast veih mor-
skih beskraljenjaka (kao to su balanidi, mekuci, mahovnjaci),
zajedno s rastom makroalgi (morske trave) [5]. Obratanje je vrlo
dinamian proces na koji mogu utjecati strujanje mora, mehanika
oteenja, slanost mora, koliina svjetla, temperatura, zagaenje
i dostupnost nutrijenata. Jaina obratanja je i sezonski fenomen
koji ovisi i o zemljopisnom poloaju. Poznavajui podruje u
kojem e brod ploviti mogue je procijeniti rizik od obratanja.
Najugroeniji su brodovi koji plove pri niim brzinama, bro-
dovi male aktivnosti, te brodovi koji najvie plove u tropskim
i suptropskim morima. Horizontalna raspodjela organizama na
brodskom trupu dobro je denirana [6]:
- na povrini od vodne linije pa 1-2 metra u dubinu dominiraju
alge i moda nekoliko koljaka (balanidi). Obratanje u ovom
pojasu nastupa prvo i najjae je izraeno.
- nie od toga pojasa pojavljuju se razasute koljke, mahovnjaci,
crvi cjevai
- ravnim dnom broda dominiraju hidroidi (engl. hydroids),
balanidi (priljepci, engl. barnacles), koljke (engl. mussels),
platenjaci (engl. tunicates) i mahovnjaci (engl. bryozoa)
Osim poveanja mase uronjenih konstrukcija zbog obratanja,
poveanja otpora i sminih naprezanja problem je i anaerobna
korozija kovnih povrina koja nastaje kad organizmi s ljuskama
stvore barijeru izmeu morske vode i povrine. Takva barijera
stvara mikrookolicu s pH vrijednou u kiselom podruju, viso-
kim sadrajem Cl
-
iona i bez prisutnosti kisika. U takvim uvjetima
pojaa se intenzitet korozije pogotovo kad je potaknut razvoj
sulfatno-reducirajuih bakterija. Te bakterije generiraju suldne
ione i proizvode enzime koji ubrzavaju koroziju, pa je mogunost
pojave hidrodinamikih i strukturnih problema velika [7].
Slika 1 Obrataj podvodnog dijela brodskog trupa
Figure 1 Fouling of the underwater part of the ship hull

Slika 2 Obraslo dno plutajue platforme
Figure 2 Fouled bottom of a oating platform
3.1. Zato trebamo antifouling (AF, antivegetativne)
premaze?
Glavni su ciljevi brodovlasnika u ivotnom vijeku broda mak-
simizirati uinkovitost u eksploataciji i minimizirati potronju go-
riva. Obratanje i dotrajalost povrine glavni su uzroci poveanja
hrapavosti, a hrapavost izvanjske oplate podvodnog dijela trupa
ima najvei utjecaj na otpor trenja. Kod sporih brodova, u koje
moemo ubrojiti veinu trgovakih brodova, udio otpora trenja u
280
58(2007)3, 278-283
I. JURAGA, I. STOJANOVI, T. NORI ZATITA BRODSKOGA TRUPA OD KOROZIJE I OBRATANJA
ukupnom otporu moe iznositi i do 90 posto. Openito se smatra
da prisutnost sluzi na podvodnom dijelu oplate broda uzrokuje
poveanje otpora od 1-2 posto, morske trave otpor e poveati za
10 posto, a koljke na dnu za ak 40 posto. S pojavom obratanja
rastu trokovi odravanja broda (brod mora ee u dok, priprema
povrine i nanoenje premaza iziskuju vie vremena i sredstava),
a smanjuje se upravljivost broda. Utjecaj na okoli evidentan je
i ozbiljan, jer poveana potronja goriva rezultira poveanom
emisijom tetnih plinova (CO
2
, NO
x
, SO
x
) i uzrokuje irenje
morskih organizama iz prirodnoga stanita u podruja gdje mogu
predstavljati prijetnju ekolokoj ravnotei.
3.2. Povijesni prikaz
Prvi pisani dokazi o tretiranju dna broda datiraju iz 5. st. pr.
Krista. Smatra se da su ve drevni Feniani i Kartaani koristili
katran, spominje se uporaba arsena i sumpora pomijeanih s
uljem, a Grci su koristili katran ili vosak, te olovne oplate. Zabo-
ravljeno tijekom nekoliko stoljea, olovo (loija antivegetativna
svojstva, ali izvrsna zatita protiv brodskih crva) je ponovno
koriteno u Engleskoj u 15. stoljeu. Velika je venecijanska ota
u 15. st. koristila katran s mjeavinom loja i smole, a Portugalci
su toplinski pougljenili izvanjsku povrinu brodova u dubinu
od nekoliko ina. Otkriem dobrih svojstava bakrenih obloga i
kasnijom irom uporabom bakra, dotadanje metode zatiivanja
trupa prestale su se koristiti [9].
Bakrene obloge
Iako su stare civilizacije poznavale bakar i broncu i znale su
ih vrlo dobro tehnoloki obraditi, pa ira uporaba ovih materijala
u brodogradnji nije iskljuena, nijedan autentian sluaj oblaganja
brodske oplate bakrom nije zabiljeen prije 18. st. Kao kvalitetno
sredstvo protiv obratanja bakar je prepoznat nakon pokusa na bro-
du Alarm 1758. godine. Od 1777. godine bakrena obloga postala
je standardno rjeenje na brodovima Britanske mornarice. Iako
je bakar bio najbolji poznati materijal protiv obratanja, njegovo
djelovanje protiv obratanja nije uvijek bilo pouzdano. Sir Hum-
phry Davy dokazao je 1824. godine da korozija ne nastupa zbog
neistoa u bakru, kako je prvotno mislio, ve zbog reakcije bakra
i morske vode. Svjestan nedostatne pozitivnosti bakra, shvatio je
da korozijsko djelovanje morske vode ne bi postojalo kad bi ga
se moglo uiniti malo negativnijim. To je postigao montiranjem
komadia cinka, kositra ili eljeza na bakar, ali je zatieni bakar
jako obratao. Davy je uvidio da su protektori sprijeili otapanje
bakra to je bio razlog obratanja. Uvoenjem elinih brodova
uporaba bakrenih obloga je naputena zbog korozivnog djelovanja
bakra na elik. Upravo je radi toga tijekom 19. st., unato rastue
vanosti elika u brodogradnji, ozbiljno predlagan povratak na
drvene brodove koje je mogue tititi bakrom [9].
Zatita elinoga trupa
Smatra se da je vanost obratanju pridana tek s uvoenjem
elinih brodova i veim brzinama plovidbe. Bakrena se obloga
pokazala neuporabljivom, pa je pokrenuta potraga za manje
tetnom kovnom oblogom i nainom izolacije bakrene obloge i
elinoga trupa. Protiv obratanja testirani su: muntz metal (vrsta
mjedi), pocinani elik, nikal, slitine olova i antimona, cinka i ko-
sitra, a ispitivanja su se provodila i na nekovnim oblogama: lcu,
platnu, gumi, ebonitu (tvrda guma), plutu i papiru, te razliitim
oblicima stakla, emajla i glazura. Prva prevlaka zabiljeena
izriito kao sredstvo protiv obratanja jest patent Willama Bealea
iz 1625. godine. Njegova je prevlaka bila sastavljena od eljeza
u prahu, cementa, a vjerojatno i nekoga bakrenog spoja. U
mjeavinama koje su se u obliku premaza nanosile na podvodni
dio trupa i titile ga od obratanja uporabljeni su bili: smole,
pelinji vosak, sirovi terpentin, penini alkohol, usitnjeno staklo,
katran, vapno, lijevani kositar, cink, eljezni suldi, bubreni loj,
asfalt, riblje ulje itd. Nakon 1835. godine ozbiljno su shvaeni
problem galvanske korozije elinoga trupa i rastua potreba
za sredstvom protiv obratanja koje nee proizvoditi galvanske
efekte na trupu, pa se poinju razvijati premazi koji iz neke vrste
matrice otputaju otrovne tvari. Najee koriteni otrovi bili su
bakar, arsen i iva zajedno s njihovim spojevima, kao otapala
sluili su terpentin, nafta i benzen, a matrice su inili laneno
ulje, elak (prirodna plastika), katran i razne smole. Sredstva
protiv obratanja bila su preskupa, esto kratkog vijeka trajanja,
a ponekad i nepouzdana. Formula Norfolk sadravala je crveni
ivin oksid raspren u elaku, peninom alkoholu, terpentinu
i ulju borovoga katrana uz dodatak cinkovog oksida i cinkove
praine. Kvalitetan elak nabavljao se iz Indije to je sa irom
uporabom postalo preskupo i prekomplicirano za nabavu, pa je
kao dobra zamjena elaku uvedena prirodna smola. Poetkom
20. st. vladalo je miljenje da je Talijanska Moravia (premaz na
osnovi vrele plastike, smjesa prirodne smole i bakrenih spojeva)
jedan od najboljih antivegetativnih premaza. Prije nanoenja bilo
ga je potrebno grijati to je predstavljalo problem zbog kojega se
uvode premazi koji se sue isparavanjem otapala [9].
TBT spojevi
Premazi na osnovi organokositrenih spojeva (TBT) komer-
cijalizirani su 60-ih godina 20. st. i pozdravljeni kao arobno
oruje, jer su pruali potpunu zatitu od obratanja u razdoblju
od 5 godina, a bilo ih je jednostavno nanositi. inilo se da je
problem obratanja napokon rijeen, no ranih 80-ih godina 20.
stoljea uoeno je da organokositreni spojevi ne ubijaju samo
organizme koji obrataju brodove, ve truju i iroki spektar ostalih
morskih organizama. Devedesetih su godina izbaeni iz uporabe,
a danas i zabranjeni [10].
4. Suvremene tehnologije zatite brodskoga
trupa od obratanja
Danas se u zatiti brodskoga trupa od obratanja gotovo
iskljuivo koriste premazi koje moemo podijeliti u dvije skupine:
1) Biocidni i 2) Neobratajui premazi.
4.1. Biocidni antivegetativni premazi
Uinkovitost biocidnih antivegetativnih premaza ovisi i o
samom biocidu i o tehnologiji koja nadzire otputanje biocida.
Bakar (Cu
2
O, CuSCN i metalni bakar) je glavno biocidno sredstvo
(uinkovit protiv obrataja ivotinjskih organizama dok biljni
organizmi pokazuju veu otpornost prema djelovanju bakra) koje
se koristi u antivegetativnim premazima zajedno sa brzo razgra-
divim pojaivaima biocida (engl. booster). Glavne znaajke
uspjeno pojaanog biocida su: 1) vrlo niska topivost u morskoj
vodi (manje od 10 ppm, da se ne bi prebrzo otputali iz premaza),
2) bezopasnost za ovjeka/okoli i 3) prihvatljiva cijena.
281
58(2007)3, 278-283
ZATITA BRODSKOGA TRUPA OD KOROZIJE I OBRATANJA I. JURAGA, I. STOJANOVI, T. NORI
Prema mehanizmu otputanja biocida suvremena tehnologija
AF premaza dijeli se na [11]:
1) tehnologija premaza temeljenih na prirodnim smolama koji
mogu biti:
a) premazi s topivom matricom (engl. controlled depletion
polymer, CDP)
b) premazi s netopivom matricom (engl. contact leaching
antifoulings)
2) tehnologija samopolirajuih kopolimera (engl. selfpolishing
copolymer, SPC)
3) tzv. hibridna SPC/CDP tehnologija.
Antivegetativni premazi s topivom matricom - Controlled
Depletion Polymer, CDP
Sadre vie od 50 posto prirodne smole ili njezinih derivata
u vezivu, a biocid je bakreni oksid zajedno s pojaivaima. Iako
se u teoriji ovi premazi mogu otapati i imaju polirajui efekt, u
praksi se to ne dogaa zbog gomilanja bakrenih
soli i ostalih netopivih spojeva to stvara debeli
iscrpljeni sloj. Znaajke su im zadovoljavajue
za primjenu u podrujima s niskom stopom
obratanja i na brodovima s kratkim intervalima
izmeu dokiranja [11].
Premazi protiv obratanja s netopivom
matricom - Contact Leaching
Antifoulings
Kod ove vrste premaza zbog malog udjela
smole nema otapanja tijekom vremena, pa se
na povrini stvara debeli iscrpljeni sloj (difu-
zija biocida iz dubljih slojeva je usporena, a
prazna matrica poveava hrapavost). Premaz je
mogue reaktivirati struganjem prazne matrice,
ali to moe izazvati ponovni rast morskih trava
koje su se naselile u upljinama [11].
Samopolirajui premazi protiv obratanja
- Self Polishing Copolymer, SPC
Biocidi se otputaju u procesu hidrolize ili
ionskom zamjenom izmeu akrilnoga polimera
i morske vode iskljuivo u blizini povrine (sloj
tanji od 30 m) to omoguava nadzor otputanja
biocida i proizvodi efekt samozaglaivanja (po-
voljno s hidrodinamikoga stajalita). Idealni
su za primjenu na novogradnjama (vrst i
trajan lm premaza). Glavni biocid je bakre-
ni oksid zajedno s cinkovim oksidom (ZnO,
ZnO
2
), pojaivaem koji se brzo razgrauje a
ne akumulira se u morskom okoliu. Mnogo su uinkovitiji od
CDP premaza (stopa otputanja biocida je konstantna dokle god
postoji sloj premaza) [11].
Hibridni SPC/CDP premazi protiv obratanja
Ovaj relativno novi tip antivegetativnih premaza kombinacija
je samopolirajuih premaza i CDP tehnologije na osnovi priro-
dnih smola (mali udio otapala, smanjen iscrpljeni sloj). Smoli
su dodani vodotopivi polimer (npr. bakreni akrilat) i pojaiva
(cinkov oksid). Uinkovitosti i cijena ovoga tipa premaza nalaze
se izmeu performansi i cijena SPC i CDP tehnologija [11].
4.2. Neobratajui premazi Foul Release Coatings,
FRC
Sa stajalita zatite okolia najpoeljniji pristup zatiti broda
od obratanja svakako je onaj koji se ne oslanja na otputanje
biocida u morski okoli. Od mnogih zamisli samo je foul
release tehnologija uspjeno komercijalizirana. Foul release
silikonski premazi su vrlo glatki to oteava adheziju morskih
organizama (morski organizmi radije obrataju hrapave povrine-
tigmotaktina priroda obratanja). Dok samopolirajui (SPC)
premazi imaju zatvorenu teksturu s uestalim iljcima i udolinama
nalik na povrinu planinskog lanca (slika 3), foul release sustavi
imaju povrinu otvorene teksture nalik na malo valovitu morsku
povrinu (slika 4).
Slika 3 Tekstura povrine SPC premaza
Figure 3 Surface prole of a SPC coating
Slika 4 Tekstura povrine foul-release premaza
Figure 4 Surface prole of a foul-release coating
Fluorirani silikonski elastomerni polimeri imaju dobra svoj-
stva stvaranja tankoga lma i kemijsku i bioloku inertnost, ali
su im mehanika svojstva loa. Na brzim brodovima premaz se
isti od obrataja samim prolaskom trupa kroz vodu dok je na
sporim brodovima potrebno provoditi ienje (ispiranjem pod
niskim tlakom) [11]. Na sveuilitima u Newcastleu, Hamburgu
i Hiroimi razvijaju se daljinski upravljani roboti za podvodno
ienje. U tablici 1 dan je prikaz glavnih znaajki pojedinih
vrsta AF premaza.
282
58(2007)3, 278-283
I. JURAGA, I. STOJANOVI, T. NORI ZATITA BRODSKOGA TRUPA OD KOROZIJE I OBRATANJA
Tablica 1 Prikaz glavnih znaajki pojedinih vrsta AF premaza
Table 1 Overview of main properties of AF coatings
Vrsta premaza Svojstva
Premazi s netopivom matricom
- visoka mehanika vrstoa
- prazna matrica pridonosi poveanju hrapavosti brodskog trupa
- premaz je mogue reaktivirati struganjem prazne matrice, ali to moe
izazvati ponovni rast morskih trava koje su se naselile u upljinama
- kratki ivotni vijek, do 18 mjeseci
Premazi s topivom matricom, CDP
- visoki udio prirodne smole, bakar kao glavni biocid
- niska mehanika vrstoa
- debeli iscrpljeni sloj zbog gomilanja netopivih spojeva (soli, neistoe)
- prua zatitu u trajanju do 36 mjeseci
- cijena najnia meu AF premazima bez kositra
Samopolirajui kopolimeri, SPC
- otputanje biocida i otapanje polimera u tankom povrinskom sloju
efekt samozaglaivanja
- vrst i trajan lm premaza idealno za primjenu na novogradnjama
- glavni biocid je bakarni oksid sa cinkovim oksidom kao pojaivaem
- stopa otputanja biocida je konstantna dokle god postoji sloj AF premaza
- zatita do 60 mjeseci, ovisno o uvjetima u slubi
Hibridni CDP/SPC
- mali udio otapala, kontrolirana stopa otputanja biocida
- trajniji lm u odnosu na CDP premaze
- uinkovitost i cijena izmeu performansi CDP i SPC tehnologija
- ivotni vijek do 36 mjeseci
Foul-release premazi
- bez biocida
- silikonska baza stvara vrlo glatku povrinu koja oteava obratanje
- vrlo mekani, podloni mehanikim oteenjima
- za samoienje potrebna je velika brzina plovidbe ili visoka aktivnost broda
- 5-10 puta skuplji od ostalih AF premaza

Unato atraktivnim znaajkama neobratajuih premaza do
njihove ire primjene nije dolo uglavnom zbog toga to veinu
svjetske ote ine tankeri i brodovi za rasuti teret koji ne plove
pri dostatno velikim brzinama i nemaju dostatnu aktivnost da bi
danas dostupni foul release premazi pokazali svoju uinkovitost
i opravdali svoju cijenu koja je 5 do 10 puta via od cijene ostalih
AF premaza [10].
5. Alternativni pravci u zatiti od obratanja
Kratkotrajno rjeenje nakon zabrane koritenja TBT spojeva
jesu premazi na bazi bakra koji su danas jo uvijek doputeni,
ali strahuje se od trovanja neciljanih skupina organizama. Da bi
se razvili netoksini (ili vrlo malo toksini) sustavi potrebno je
bolje shvatiti biokemiju morskih mikroorganizama i mehaniku
njihove inicijalne adhezije.
Bioloke boje
Znanstvenici su identicirali i sintetizirali tvari koje nekim
morskim organizmima omoguavaju izbjei obratanje (npr.
koralji), a razvijaju se i tehnologije koje bi omoguile zamjenu
biocida u AF premazima s enzimima koji ometaju mehanizme
bioloke adhezije. Naini industrijske proizvodnje i aplikacije
biolokih repelenata jo nisu razraeni [12, 10].
Elektrovodljivi premazi
Povrina brodskoga trupa koja je u doticaju s morskom vo-
dom prevuena je elektrovodljivim slojem premaza. Hidrolizom
morske vode i reakcijom s Cl
-
ionima nastaju ClO
-
ioni s antive-
getativnim djelovanjem. Mala struja prolazi kroz lm premaza i
privlai ClO
-
ione koji tvore tanak sloj, a nestaju kad se odvoje
od trupa (reagiraju s drugim sastavnicama iz morske vode i ne
uzrokuju kontaminaciju mora). U procesu ne dolazi do otputanja
estica, pa premaz ostaje gladak. Sustav se testira na nekoliko
velikih i srednje velikih brodova [10].
6. Tehnologija nanoenja premaza protiv
obratanja
Nanoenje premaza protiv obratanja na novogradnjama
izvodi se u dvije faze: 1) na navozu i 2) u doku. Razlozi tome
su sljedei:
- brod e nakon porinua provesti od 2 do 3 mjeseca u moru,
privezan na opremnoj obali, pa ga je potrebno zatititi od
obratanja ve prije porinua
- radi leanja na potkladama nemogue je zatititi sva mjesta
na podvodnom dijelu trupa
- u fazi izgradnje na navozu na oplatu broda zavaren je odreen
broj uki i prola (za transport i manevriranje sekcijama,
potporni elementi za porinue) koje je u doku potrebno od-
straniti
- esto je nemogue premaz nanijeti odjednom u zahtijevanoj
debljini.
U fazi izgradnje broda na navozu na podvodni dio trupa
nanosi se sustav premaza antikorozivne zatite, te prvi sloj AF
premaza (slika 5). Pripremu povrine prije nanoenja svakoga
sloja i nanoenje zatitnih premaza vano je izvoditi u propisa-
283
58(2007)3, 278-283
ZATITA BRODSKOGA TRUPA OD KOROZIJE I OBRATANJA I. JURAGA, I. STOJANOVI, T. NORI
nim okolinim uvjetima. Priprema povrine na navozu izvodi se
runim postupcima ienja, najee do istoe St3 prema ISO
8501-1:1988 normi. Nepovoljni uvjeti okolice (npr. prevelika
relativna vlanost zraka) mogu uzrokovati kondenzaciju na
eliku to e izazvati pojavu korozije na nezatienim povrinama
eline oplate i gubitak prionjivosti premaza na podlogu (sup-
strat). Proizvoa boje jami svojstva zatitnih premaza samo
u zadanim uvjetima okolice za vrijeme nanoenja i suenja
(stvrdnjavanja). Potrebno je stoga mjeriti parametre okolice i to:
relativnu vlanost zraka (mora biti manja od 85 posto) i toku
rosita (dew point, temperatura elika mora biti najmanje 3C
via od toke rosita).
Kod zatite od obratanja novogradnje u doku prva je ak-
tivnost pranje podvodnog dijela trupa pod visokim tlakom i
odmaivanje. Slijedi skidanje montanih i drugih privremenih
elemenata, te steel work i priprema povrine koja se provodi
pjeskarenjem do istoe Sa 2.5 prema ISO 8501-1:1988 normi.
Nakon pripreme povrine pristupa se nanoenju slojeva antikoro-
zivne zatite i prvoga sloja AF (ekanje). Zavrna faza tehnologije
zatite od korozije u doku jest nanoenje zavrnoga sloja AF
premaza (full coat) na podvodni dio brodskoga trupa (slika 6). AF
premazi kojima se zatiuju bokovi podvodnog dijela (vertikale)
i dno broda (at bottom) moraju odgovarati poneto razliitim
zahtjevima, pa se iz tog razloga na bokove i na dno nanose razliiti
premazi u razliitim debljinama (premaz na bokovima u eksploa-
taciji se vie troi od premaza dna, organizmi koji naseljavaju dno
i bokove se razlikuju). Nadzor nad cijelim procesom obavljaju tri
inspektora: inspektor brodogradilita, inspektor proizvoaa boje
i inspektor brodovlasnika. Nakon svake pojedine faze inspektori
svojim potpisima na Primopredajnom listu oznaavaju zavretak
iste. Tek kad se utvrdi da nema primjedbi ili da su one uspjeno
uklonjene prelazi se na sljedeu fazu.
7. Zakljuak
Primjenom tehnologije zatite od korozije osigurava se po-
stojanost konstrukcije tj. sposobnost broda da dugi niz godina
obavlja svoju funkciju. Zatita od obratanja osim uloge u zatiti
od korozije ima izravni utjecaj na performanse broda: njegovu
brzinu i potronju goriva. Pravilnom uporabom suvremenih
tehnologija zatite od korozije postiu se planirana trajnost i
funkcionalnost broda. Premazi koji pruaju bolju i dugotrajniju
zatitu od obratanja skuplji su. Tehnologije zatite brodskoga
trupa od obratanja datiraju iz antikih vremena, ali se jo uvijek
tei rjeenju koje e zadovoljiti aspekte jednostavnog nanoenja,
cijene, trajnosti, uinkovitosti i minimalnog utjecaja na okoli.
Da bi se pronalo jo bolje rjeenje, potrebno je jo mnogo krea-
tivnosti, interdisciplinarne suradnje i istraivanja.
Literatura
[1] ESIH, I: Osnove povrinske zatite, FSB, Zagreb, 2003
[2] JURAGA, I., IMUNOVI, V., STOJANOVI, I.: Pri-
mjena inhibitora u zatiti od korozije u brodogradnji, XVII
simpozij Teorija i praksa brodogradnje, Opatija, 2006
[3] FILETIN, T: Svojstva i primjena materijala, FSB, Zagreb,
2002
[4] COLLIER, E: The Boatowners Guide to Corrosion,
International Marine/McGraw Hill, USA, 2001
[5] DAVIS, A., WILLIAMSON, P.: Marine Biofouling: a sticky
problem, NERC News, 1996, http://www.biology.bham.
ac.uk/biofoulnet
[6] HEMPEL: Protective coatings manual
[7] DAVY, S.: Marine Biofouling, 32nd WEGEMT School
on Marine Coatings, Plymouth, 2000
[8] Basic Principles of Ship Propulsion, http://www.manbw.
com
[9] Woods Hole Oceanographic Institution: Marine fouling
and its prevention: Chapter 11. The History of the Prevention
of Fouling, United States Naval Institute, 1952
[10] BERTRAM, V.: Past, Present and Prospects of Antifou-
ling, 32nd WEGEMT School on Marine Coatings, Ply-
mouth, 2000
[11] ANDERSON, C.: TBT Free Antifoulings and Foul Release
Systems, http://www.international-marine.com/antifoulings
[12] MarinePaint Annual Report, Goteborg, 2005, http://ma-
rinepaint.org.gu.se
Slika 5 Nanoenje AF premaza na navozu Brodogradilita Ulja-
nik, Pula
Figure 5 Application of AF coating on a slipway, Shipyard Uljanik,
Pula
Slika 6 Nanoenje zavrnog sloja AF premaza u doku Brodo-
gradilita Viktor Lenac, Rijeka
Figure 6 Application of nal AF coat in dock, Shipyard Viktor
Lenac, Rijeka
284
58(2007)3, 278-283
I. JURAGA, I. STOJANOVI, T. NORI ZATITA BRODSKOGA TRUPA OD KOROZIJE I OBRATANJA
285
58(2007)3, 278-283
ZATITA BRODSKOGA TRUPA OD KOROZIJE I OBRATANJA I. JURAGA, I. STOJANOVI, T. NORI
286
58(2007)3, 278-283
I. JURAGA, I. STOJANOVI, T. NORI ZATITA BRODSKOGA TRUPA OD KOROZIJE I OBRATANJA
287
58(2007)3, 278-283
ZATITA BRODSKOGA TRUPA OD KOROZIJE I OBRATANJA I. JURAGA, I. STOJANOVI, T. NORI
288
58(2007)3, 278-283
I. JURAGA, I. STOJANOVI, T. NORI ZATITA BRODSKOGA TRUPA OD KOROZIJE I OBRATANJA
289
58(2007)3, 278-283
ZATITA BRODSKOGA TRUPA OD KOROZIJE I OBRATANJA I. JURAGA, I. STOJANOVI, T. NORI
290
58(2007)3, 278-283
I. JURAGA, I. STOJANOVI, T. NORI ZATITA BRODSKOGA TRUPA OD KOROZIJE I OBRATANJA