Goran Pani

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU




SEMINARSKI RAD IZ INDUSTRIJSKE PRAKSE









Ime i prezime studenta: Goran Pani
JMBAG: 12124630
Datum predaje:
Potpis:


Slavonski Brod, 2014.

Goran Pani
SADRAJ

1. Uvod ................................................................................................................................... 1
1.1 Petrokemija d.d. tvornica gnojiva ................................................................................ 1
1.2 Organizacijska struktura .............................................................................................. 4
1.3 Proizvodni asortiman ................................................................................................... 5
2. Sanacija cijevnog kotla E-21 101 ....................................................................................... 9
2.1 Demontaa cijevnog snopa ........................................................................................ 13
2.2 Montaa cijevnog snopa ............................................................................................ 15
2.2.1 Priprema povrina za zavarivanje ...................................................................... 15
2.2.2 Ugradnja vanjskih cijevi ..................................................................................... 15
2.2.3 Spajanje distributora s cijevnom stijenom ......................................................... 15
2.2.4 Ugradnja unutarnjih cijevi .................................................................................. 17
2.3. Tlana proba .............................................................. Error! Bookmark not defined.
2.4. Pasivizacija ................................................................................................................ 19
2.5. Nadzor ....................................................................................................................... 19
3. ZakljuaK ......................................................................................................................... 20
4. LITERATURA ................................................................................................................. 21









Goran Pani







Goran Pani
1


1. UVOD
1.1 Petrokemija d.d. tvornica gnojiva
Tvrtka Petrokemija d.d. Tvornica gnojiva osnovana je 1965. godine. Pod dananjim
nazivom Petrokemija d.d. tvornica djeluje od 24. lipnja 1998. godine. Djelatnost Petrokemije
d.d. su: proizvodnja mineralnih gnojiva, proizvodnja od bentonitnih glina, ae te sekundarne
proizvodnje. Godinje Petrokemija d.d. ostvaruje ukupan prihod oko 1,4 milijarde kuna.
Sjedite drutva je u Kutini.
Istraivanja nafte i plin u Moslavini i zapadnoj Slavoniji dovode do izgradnje tvornice
ae u Brezinama nedaleko od Lipika. Spomenuta tvornica izgraena je tijekom 1926. godine
s koritenjem plina iz oblinje Bujavice. Proizvodnja ae u Kutini poela je 1938. godine
zahvaljujui plinu iz nedalekog Gojla. I u to vrijeme bila je namjenjena uglavnom kao i danas
gumarskoj industriji. Godine 1940. izgraena je Tvornica vapna (radila do 1982.), a 1955. i
Tvornica glina, koja i danas ima iroku lepezu roba namijenjenih brojnim industrijama: od
naftne, prehrambene, ljevake, do graditeljstva te poljodjelstva, osobito stoarstva (dodaci
stonoj hrani). Spomenute tvornice djelovale su pod imenom "Metan" te krae vrijeme
Tvornica kemijskih proizvoda. Ve je 1943. godine postojao projekt o izgradnji postrojenja
mineralnih gnojiva manjeg kapaciteta. Tvornica mineralnih gnojiva u sastavu Tvornice
petrokemijskih proizvoda u istonom dijelu Kutine izgraena je 1968. godine. Danas je
najvea u proizvodnom sustavu kutinske tvornice, no i prije skoro pedeset godina nalazila se
meu deset najveih na svijetu. Kapacitet joj je bio 750 tisua tona. Dana 1. lipnja 1968. -
godine udruuje se s Tvornicom kemijskih proizvoda (aara, vapnara, glinara) pri emu je
nastala najznaajnija lanica tadanje INA-e, INA-Petrokemija u ijem se sastav nalazila
punih 30 godina. Tijekom 1978. godine poloen je temeljni kamen za nova postrojenja
mineralnih gnojiva kapaciteta 1,2 milijuna tona, unutar tvornice poznato kao druga faza.
Slubeno, izgradnja te druge faze trajala je 6 godina te s prije izgraenim postrojenjima ini
jedinstvenu tehnoloku cjelinu s ukupnim godinjim kapacitetom od 1,2 milijuna tona
gnojiva. Unutar druge faze izgraena su ve spomenuta postrojenja iz prve faze, ali i nova
postrojenja za proizvodnju sulfatne i fosfatne kiseline.
Goran Pani
2

Uz proizvodna postrojenja razvila je i postrojenja za vlastito odravanje i izradu rezervnih
dijelova te interni transport roba. Izdrala je sve testove svjetskog trita pa i u ratnim
etverogodinjim uvjetima, uz nedaleku bojinicu.

Pod nazivom Petrokemija d.d. je od 24. lipnja 1998. godine. Nezaobilazan je strateki oslonac
domaoj i poljoprivredi posebno blieg regionalnog trita (Slovenija, BiH, Srbija i Crna
Gora). Izvozi u 20-ak zemalja svijeta.






Slika 1.1. Logotip Petrokemije d.d. tvornica gnojva

Znaajni su izvozni poslovi proizvoda tvornice, trenutno izvozi u 16 zemalja u svijetu.
Od velikog je znaaja i njena vlastita tehnologija kojom je izgraena aara u Iranu 1994.
godine.
Kod svih proizvoda potvruje se stalnost kvalitete. Potvrdu kvalitete daje i dobiven
certifikat ISO 9001 te ISO 14000. Tim dokumentima, uz dokazanu kvalitetu roba, potvruje
se i skrb prema zatiti okolia.









Slika 1.2. Petrokemija d.d.
Goran Pani
3











Slika 1.3. Proizvodnja NPK gnojiva

Misija
Petrokemija d.d. proizvodi visokovrijedne proizvode uz najmanji mogui tetni utjecaj na
okoli. Lider je na tritu mineralnih gnojiva u Hrvatskoj te je znaajan sudionik na
regionalnom tritu susjednih zemalja.

Vizija
Uspostavlja odnose i komunikaciju sa kupcima, vlasnicima i irom drutvenom zajednicom s
ciljem potpunog razumijevanja i zadovoljenja njihovih potreba i zahtjeva.

Dugoroni ciljevi
- potpuno zadovoljstvo kupaca postignuto visokom kvalitetom proizvoda i usluga,
- rast vrijednosti imovine dioniara,
- rast prodaje na regionalnom tritu do razine potpunog iskoritenja kapaciteta,
- modernizacija s ciljem smanjenja trokova i humaniziranja rada,
- zatita okolia u skladu s normama Republike Hrvatske i EU,
- poticanje radnika na kreativnost u ostvarivanju ciljeva
Goran Pani
4

1.2 Organizacijska struktura
Petrokemija d.d. organizirana je na principu Profitnih (PC) i Trokovnih (TC) centara.
Upravljanjem PC i TC centrima zaduena je Uprava koju ini predsjednik i 3 lana uprave.
Tijelo koje vri nadzor nad upravom je Nadzorni odbor. Organizacijska shema Petrokemije
d.d. prikazna je na sljedeoj slici.















Slika 1.4. Organizacijska struktura




Goran Pani
5

1.3 Proizvodni asortiman
Petrokemija d.d. proizvodi iroku paletu razliitih proizvoda koje moemo podijeliti u
sljedee grupe:
1. MINERALNA GNOJIVA, kruta i tekua, u velikim i malim pakiranjima

Duina mineralna gnojiva

UREA N 46 (sadraj duika 46%)
UREA je visokokoncentrirano duino gnojivo iji je duik u amidnom obliku.
Najzastupljenije je gnojivo u svijetu, iako se industrijski poelo proizvoditi tek 50-ih godina.
Koristi se u predsjetvenoj gnojidbi jer omoguuje postupnu pretvorbu amidnog duika u
amonijski i nitratni u skladu s klimatskim i agrokemijskim uvjetima u tlu.









Slika 1.5. UREA

KAN N(MgO) 27(4,8), prilirani
1
i granulirani
2

KAN je poznato duino gnojivo za prihranu svih poljoprivrednih kultura. Sadri pola duika
u amonijskom, a pola u nitratnom obliku pa djeluje brzo i neto produeno tako da
zadovoljava potrebe bilja za duikom u odreenom razdoblju. Sadrajem dolomita
3
(oko
23%) utjee na djelominu neutralizaciju kiselosti tla, a sadrajem magnezija djelomice
zadovoljava potrebe bilja i za tim biljnim hranivom.

1
Prilirano gnojivo - gnojivo dobiveno stvrdnjavanjem kapljica rastaljenog gnojiva ili kristalizacijom pod
posebnim okolnostima
2
Granulirano gnojivo - gnojivo kod kojeg je kruta tvar u obliku zrnaca s unaprijed odreenom prosjenom
veliinom
3
Dolomit - naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgraeni od kalcijsko-magnezijskog karbonata
CaMg(CO
3
)
2
u kristalnome stanju.
Goran Pani
6












Slika 1.6. KAN

Kompleksna i mijeana NPK mineralna gnojiva

Petrokemija d.d. Kutina proizvodi najiri asortiman gnojiva razliitih fizikih
karakteristika koji pruaju mogunost pravilne ishrane svih biljnih vrsta. Za vee kupce
Petrokemija proizvodi NPK gnojiva i drugih odnosa hranjiva. Osim kompleksnih mineralnih
gnojiva u asortimanu gnojiva Petrokemije nalazi se i iroka paleta mijeanih gnojiva, a tu su
mijeana NP, PK i NPK gnojiva i NPK gnojiva s dodacima magnezija, bora i cinka.










Slika 1.7. NPK



Goran Pani
7

Tekua mineralna gnojiva

UAN N 30
UAN je bistra duina otopina. U 100 litara otopine UAN-a ima 40 kg duika to treba imati
na umu kod odreivanja doze gnojidbe. UAN s tri oblika duika prvenstveno je namjenjen za
gnojidbu strnih itarica, travnjaka i uljane repice putem lista, moe i putem tla te okopavina,
vonjaka i vinograda iskljuivo putom tla.
UAN se uspjeno koristi za bru razgradnju biljnih ostataka. U njemu se moe otopiti veina
pesticida, mikroelemenata i stimulatora rasta. Prijevoz, skladitenje i primjena su potpuno
mehanizirani.
Poboljivai tla (fertdolomit granulirani)

Florini mineralna gnojiva u malom pakiranju u vreama mase 2, 3 i 10 kg.








Slika 1.8. Florin

2. TEKUA GNOJIVA

Fertine tekua hrana za bilje
Fertine granulirane
Sredstva za ienje






Goran Pani
8












Slika 1.6. Fertine

3. GLINARSKI PROIZVODI

Bentoniti i dodaci za ljevarstvo
Bentoplast-20
Bentoplast-30
Inakol-A
Inakol-S
Inakol-M
Inakol-L
Bjelanevinasto fosforno mineralni dodaci stonoj hrani
Benural-S
UBEA-70
Fosfonal
Fosfonal forte

Felina stelja za kune ljubimce



Goran Pani
9

2. SANACIJA CIJEVNOG KOTLA E-21 101
U sklopu industrijske prakse obavljene tijekom srpanja 2014. , u Petrokemiji d.d.
tvornica gnojiva Kutina, sudjelovao sam u sanaciji cijevnog kotla pod mentorstvom ininjera
na Odjelu PC odravanje, tehnika sluba za strojarsku opremu, odjel za tlanu opremu.










Slika 2.1. Shema odjela tvornice
Cijevni snopovi izmjenjivaa topline (generator pare) E-21 101 projektirani su i izraeni
sukladno propisu TEMA klase R i crteu br. 781497-01-1 rev.6 u tvornici BELLELI-
Mantova-Italija. Kao generatori pare (kotlovi) koriste se na postrojenju Amonijak 2.
S obzirom na veliko toplinsko optereenje tijekom rada kotla dolazi do povremenih
oteenja cijevi (proputanja i deformacije). Privremene sanacije izvode se epljenjem
oteenih cijevi. Zbog pouzdanijeg rada kotla potrebno je nakon odreenog broja radnih sati,
opeg stanja cijevi te broja zaepljenih cijevi izvriti sanaciju (rekonstrukciju) cijevnog snopa
(zamjenu vanjskih i unutarnjih cijevi).
Sanaciju cijevnog snopa kotla potrebno je izvriti na nain da se zamijene sve vanjske i
unutarnje cijevi no u ovom sluaju je potrebno zamijeniti i cijevnu stijenu kotla zbog veeg
broja prethodno obavljenih sanacija.
Goran Pani
10
















Slika 2.2. Cijevni kotao E-21 101
Goran Pani
11














Slika 2.3.













Slika 2.4. Deformacija cijevi uslijed toplinskog optereenja

Goran Pani
12




Slika 2.5. Skica deformirane bajonet cijevi
















Slika 2.6.


Goran Pani
13

2.1 Demontaa cijevnog snopa
Nakon izvrenih pripremnih radnji: smjetaja kotla, demontae zatitnog plata i "Z"
pregrade, demontae unutarnjih cijevi (bajoneta) i demontae cijevne stijene (pregradne
ploe) bajoneta, moe se pristupiti radovima na odstranjivanju vanjskih cijevi.
Izvriti odrezivanje svih vanjskih cijevi cca 100 mm iza cijevne stijene uz paralelno vaenje
iz kostura cijevnog snopa.

Nakon odstranjivanja svih cijevi snopa i razdvajanja kostura snopa od distributora s
cijevnom stijenom, moe se pristupiti razdvajanju ulaznog distributora od cijevne stijene.
Razdvajanje distributora od cijevne stijene izvriti plinskim rezanjem po liniji rezanja prema
skici br.1: Linija rezanja izmeu komore i cijevne stijene. Pri tome posebnu panju posvetiti
rezanju koje mora biti to ravnije i tome da irina reza bude najmanja mogua (cca 8mm).




















Skica br. 1 Linija rezanja izmeu komore i cijevne stijene
Goran Pani
14













Slika 2.3. Demontaa cijevnog kotla












Slika 2.4. Cijevni snop

Goran Pani
15


2.2 Montaa cijevnog snopa
Kod montae koristiti nove pozicije: cijevnu stijenu (poz. 16), vanjske cijevi (poz. 7 i 8),
unutarnje cijevi (poz. 2 i 3), cijevne kape (poz. 9), zatitnu plou (poz. 10), pregradne ploe
tip B (poz. 11), pregradne ploe tip A (poz. 12), pregradnu plou tip A1 (poz. 13), odstojne
vijke (poz. 14) i odstojne ipke (poz. 15) te pripadajue stare pozicije, pregradna ploa za
bajonete (poz. 1), matice za bajonet cijevi (poz. 4), drai bajonet cijevi (poz. 5) i brtve draa
bajonet cijevi (poz. 6)

2.2.1 Priprema povrina za zavarivanje
a) Cijevna stijena
Novu cijevnu stijenu izraditi prema crteu br. E-21 101 01 00 00 001.
b) Cijev cijevna kapa
Sve povrine za zavarivanje izvesti sukladno crteu br. E 21 101 02 00 00 000 i "Tehnikim
uvjetima jamstva kakvoe zavarivakih radova na snopu izmjenjivaa topline E-21 101".
2.2.2 Ugradnja vanjskih cijevi
Novi kostur snopa potrebno je izraditi prema crteu br. 781497-01-1 rev. 6. Nakon
toga se moe pristupiti formiranju cijevnog snopa odnosno ugradnji novih cijevi s cijevnim
kapama u kostur snopa. Prihvatno uvaljavanje cijevi u cijevnoj stijeni.
Zavarivanje spoja cijev cijevna stijena izvoditi sukladno priloenim "Tehnikim
uvjetima jamstva kakvoe zavarivakih radova na snopu izmjenjivaa topline E-21 101".
Nakon zavrenog zavarivanja svih cijevi u cijevnoj stijeni i toplinske obrade izvriti postupak
uvaljavanja cijevi u cijevnoj stijeni. Uvaljavanje novih vanjskih cijevi u cijevnoj stijeni
napraviti sukladno crteu br. E 21 101 02 00 00 000 te specifikaciji C4-L1P-76, uz minimalno
dva prolaza s deformacijom cijevi od 5-7 %.
2.2.3 Spajanje distributora s cijevnom stijenom
Visinu distributora s pripremom za zavarivanje sa cijevnom stijenom treba izvesti
prema skici br.2: Spoj komore i nove cijevne stijene tako da nakon zavarivanja ukupna visina
predmetnog spoja odgovara crteima br. E-21 101 02 00 00 000 i 781497-01-1 rev. 6.
Zavarivanje spoja i toplinsku obradu istog izvriti sukladnom proloenim "Tehnikim
uvjetima jamstva kakvoe zavarivakih radova na snopu izmjenjivaa topline E-21 101".

Goran Pani
16






























Skica br. 2 Spoj komore i nove cijevne stijene kotla E-21 101



Goran Pani
17

2.2.4 Ugradnja unutarnjih cijevi

Nakon izvrenih radova potrebno je montirati "Z" pregradu i cijevnu stijenu bajonet
cijevi (pregradnu plou) prije montiranja unutarnjih cijevi. Kod montae nove cijevne stijene
bajonet cijevi treba ispod nje postaviti brtvu 1213 / 1156 x 3 mm tesnit armit.
Sve unutarnje cijevi (bajonet) moraju biti sukladne crteu br. E 21 101 06 00 003 0 u
prilogu. Kod ugradnje unutarnjih cijevi treba koristiti nove toplinski obraene bakrene brtve
51,5 / 45,5 x 6 mm te kontrolu zazora vriti izmeu ela unutarnjih cijevi i dna cijevne kape
vanjskih cijevi (zazor mora iznositi 38
+6,5
mm). Nakon toga montirati kapu distributora.













Slika 2.6. Ugradnja cijevi
2.3. Tlana proba
Nakon zavrenih svih prethodno navedenih radnji, potrebno je izvriti tlanu probu
cijevnog snopa vodenim tlakom 213 bar u skladu s propisima navedenim u Pravilniku o
tlanoj opremi (NN 058/2010) i Uputi za tlanu probu u prilogu, uz prisustvo predstavnika
TS-OTO i OPT Agencije.


Goran Pani
18





Slika 2.7. Dijagram tlane probe E-21 101







Goran Pani
19

2.4. Pasivizacija
S obzirom da su cijevi konzervirane, prije navedenih radnji potrebno je izvriti
dekonzervaciju istih. Nakon zavretka montanih radova i tlane probe izvoa radova duan
je izvriti kemijsko ienje i pasivizaciju cijevi snopa (vodena strana) prema uputi slube za
antikorozivnu zatitu (AKZ) Petrokemije d.d.
Nakon dreniranja i suenja poslije tlane probe te nakon stavljanja cijevnog snopa u zatitni
plat potrebno je vodenu i plinsku stranu cijevnog snopa do ugradnje zatititi duikom pri
tlaku 2 bar.
2.5. Nadzor
Nadzor nad radovima rekonstrukcije cijevnog snopa E-21 101 tv.br. 12173 vrit e
imenovane osobe za nadzor TS-OTO i KIU-Odjel kontrole uz povremenu nazonost
inspektora OPT Agencije.
Ukoliko Nadzor ustanovi da se u dovoljnoj mjeri ne osigurava kvaliteta ima pravo zaustaviti
radove tako dugo dok se ne osiguraju uvjeti pod kojima e biti osigurana zadovoljavajua
kvaliteta.












Goran Pani
20

3. ZAKLJUAK
Petrokemija d.d. tvornica gnojiva poduzee je s dugom tradicijom i jedna od vodeih
proizvoaa umjetnih gnojiva u regiji. U budunosti tvornica bi trebala raditi punim
kapacitetom, kako bi se omoguio rast prodaje na regionalnom tritu.
Modernizacija s ciljem smanjenja trokova i humanizacija rada nuni su za daljnju uspjenu
proizvodnju i poslovanje.
Za daljnji razvoj poduzea potrebna su velika ulaganja u kompjuterizaciju, uvoenje
CAD/CAM sustava, digitalizacija crtea tehnikih sustava, nabava potrebnih strojeva kako bi
se poslovi mogli obavljati unutar poduzea, bez angairanja vanjskih suradnika, takoer
potrebno je dodatno obrazovanje radnika, kako bi se stvorili vlastiti strunjaci, koji e
uspjeno otklanjati probleme i voditi firmu, te poticanje radnika na kreativnost u ostvarivanju
ciljeva. Kroz naredne godine biti e potrebno usvajnje novih normi opeprihvaenih u svijetu
te novih naina kontrole.
Daljnja ulaganja u firmu te razvoj tehniki sustava i modernizacija starih nuni su za
daljnje uspjeno poslovanje te zadravanje vodeeg proizvoaa umjetnih gnojiva u regiji.











Goran Pani
21

4. LITERATURA

i, Sandra, Dnevnik pripravnikog stairanja, Petrokemija d.d, Kutina, 2012
i, Sandra, Uputa za sanaciju kotla
Petrokemija d.d. http://www.petrokemija.hr/