1.

Uvod

2. Organizacijska struktura
Organiziranje je proces dizajniranja strukture, rasporeivanja dunosti i koordiniranja osoba u
njihovim naporima da se ostvare ciljevi poduzea. Organizacija je svjesno udruivanje ljudi
kojima je cilj da odgovarajuim sredstvima ispune odreene zadatkes najmanjim moguim
naporom, najmanjim trokom na bilo kojem podruju rada i ivota.
Organizacijska jest sveukupnost veza i odnosa izmeu svih initelja poslovanja, kao i unutar
svakog pojedinog initelja. imbenici koji utjeu na oblikovanje organizacijskih struktura:
1. Vanjske imbenike kojima se poduzee mora prilagoavati
2. Unutarnje imbenike na koje poduzee moe utjecati.
Kljuni elementi na koje treba obratiti pozornost kao kod oblikovanja organizacijske
strukture: radna mjesta, radni zadaci, pojedinci, socijalne skupine, veze meu pojedincima ili
zadacima, funkcionalne ili ekonomske jedinice, pravno-vlasniki odreeni dijelovi jednog
poduzea i lanice neke poslovne mree.
Tri su vrste organizacijske teorije:
1. Klasina teorija,
2. Neoklasina teorija i
3. Suvremena teorija.

2.1.Klasina organizacijska teorija

Predstavnici klasine organizaciske teorije su: Federic W. Taylor, Henry Fayol i Max Weber.
Ona je temeljno organizacijsko sredstvo orue kojim se postie ustaljeni poredak, a s tim
poretkom preglednost i predvidivost nune za optimalno koritenje svih organizacijskih
resursa. U ovom razdoblju OS se poistovjeuje s formalnom organizacijskom hijerarhijom.
Osobit naglasak dat je optimalnom rasponu kontrole i uope horizontalnim i
vertikalnim dimenzijama organizacijske hijerarhije. U skladu s tada
prevladavajuim uvjerenjem da je socijalni sustav kakav je poduzee mogue
zadovoljavajue opisati, propisati i kontrolirati. Za ovaj su se pristup
organizaciji kasnije esto koristili atributi mehanicistiki ili tehnicistiki. Meu
mnogim ekonomistima i osobito u iroj javnosti, prevladava ovakvo klasino"
poimanje organizacijskih struktura.

2.2.Neoklasina organizacijska teorija

Predstavnici neoklasnine organizacijske teorije su:

3. Opi podaci o Ini d.d.

INA odnosno Industrija nafte je hrvatska naftna kompanija. INA-Grupu ini INA d.d. i vie
ovisnih drutava u potpunom ili djelominom vlasnitvu INA-e te povezanih poduzea. Grupa
ima dominantan poloaj u Hrvatskoj u istraivanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte, te
u prodaji plina i naftnih proizvoda. INA takoer dri i vlasniki udjel u JANAF - u d.d. INA
danas ima velikog znaaja za istraivanje, razradu i proizvodnju nafte i plina te distribuciji
nafte i naftnih derivata. INA upravlja dvjema rafinerijama, u Rijeci i Sisku. INA se sastoji od
mree 442 benziske crpke. INA danas nastavlja svoju tradiciju od 50 godina.
Slika 1. Logo INA e

Izvor: uik.hr

3.1.Povijest Ina - e d.d.

1883. rafinerija nafte u Rijeci
1927. rafinerija nafte Sisak
1927. rafinerija nafte Zagreb
1952. osnovan je naftaplin, poduzee za istraivanje i proizvodnju nafte i plina
1963. spajanjem naftaplina i rafinerije Rijeka i Sisak nastaje kombinat za naftu i plin

1964. kombinat mijenja ime u INA- Industrija nafte, integriranje integriranje trgovakih
poduzea: Interpetrol i Croatiapetrol
1968. putena je u rad tvornica mineralnih gnjojiva Kutina
1970. novim statutom utemeljene su etiri tehnoloko funkcionalne grupe INA Naftaplin,
ina Prerada, INA Petrokemija i INA Trgovina
1974. INA je potpisala osnovni ugovor za naftovod od Omilja do maarske granice
dananji JANAF naftovod je puten u rad 1979. godine
1976. osnovana je DINA Petrokemija Rijeka
1990. ina postaje javno poduzee, osnivaju se dionika drutva INA Petrokemija Kutina,
DINA, OKI, INA Specijalna oprema i INATURS
1993. INA u skladu sa zakonom o trgovakim drutvima postaje dioniko drutvo u vlasnitvu
RH
2003. MOL ( maarska kompanija za naftu i plin) postaje Ininim stratekim partnerom s
dionikim udjelom od 25% plus jednom dionicom
2006. privatizacija INA e, vlada je odredila inicijalnu cijenu na 1690,00 kn, na sjednici 27.
studenog 2006. Godine
2008. MOL je poveao svoje vlasnitvo na 47, 16% prijenosom dionica pohranjenih tijekom
dobrovoljne javne ponude i otplate sredstava dioniarima

3.2.Ciljevi INA e
1.

Smanjiti na racionalno prihvatljivu razinu rizike zatite zdravlja, sigurnosti i okolia

koji proizlaze iz koritenja tehnologije, naih operacija i koritenja naih proizvoda

2.

Poveati upotrebu obnovljivih izvora energije u interesu racionalnog koritenja

energetskih izvora i smanjenja emisija staklenikih plinova

3.

Ouvati prirodne vrijednosti

4.

Pristupiti sanaciji okolinih obveza koje su rezultat operacija iz prolosti

5.

Promicati razvoj proaktivne kulture na podruju zatite zdravlja, sigurnosti i zatite

okolia

6.

Stalno poboljavati uinak na podruju zatite zdravlja, sigurnosti i zatite okolia

7.

Izbjei nesree na radu, profesionalna oboljenja te sluajeve poara i oneienja

okolia

8.

Potivati zakonsku regulativu

9.

Aktivno sudjelovati u svim zakonodavnim procesima sudjelovanjem u radu strunih

organizacija

10.

Prednost davati dobavljaima koji u najveoj moguoj mjeri zadovoljavaju zahtjeve

nae Politike zatite zdravlja, sigurnosti i zatite okolia

11.

Odravati otvorenu komunikaciju sa svim sudionicima u procesu zatite zdravlja,

sigurnosti i zatite okolia i zainteresiranom javnou

3.3.Istraivanje trita INA e tokom 2014. godine

3.4.Istraivanje provedeno u 2014. pokazalo je da je konana ocjena
zadovoljstva svih ispitanih kupaca relativno visoka, ali neto manja nego
prethodne godine. Zadovoljstvo kupaca fakturiranjem, procesom
sklapanja ugovora o kupnji i svim karakteristikama prodajnih
predstavnika vea je nego u prethodnoj godini, a ukupan broj pritubi /
zahtjeva kupaca znatno je smanjen. Tijekom 2014. godine, zaprimljeno je
ukupno 10.822 poziva, to je 2,19% manje nego prethodne godine. Od
pristiglih poziva 9.943 se odnosilo na informacije, 435 na pritube, 302
na pohvale, 9 na prijedloge i 133 na obavijesti vezane za ukapljeni naftni
plin ( UNP). Svaka primljena prituba obraena je u skladu sa Zakonom
o zatiti potroaa i internim Ininim postupkom za rjeavanje pritubi
( prigovora) klijenata, vezano uz kvalitetu proizvoda i usluga na
maloprodajnom mjestu. Privatnost kupaca potuje se u najveoj moguoj
mjeri, u skladu sa svim pravilima postupanja, internim procedurama
INA, d.d. i zakonskim zahtjevima. Sigurnost kartica i zatita podataka
fizikih i pravnih osoba strogo se potuje. Do sada nije bilo pritubi koje
se odnose na povredu privatnosti kupaca.
3.5.Problem izlijevanja nafte
Tijekom 2014. godine, u INA, d.d. su se dogodila tri izlijevanja volumena veega od 1 m 3
prolivene nafte, to je 57% manje u odnosu na prethodnu godinu. Dva najznaajnija izljeva
dogodila su se u Istraivanju i proizvodnji nafte i plina. U svibnju se zbog nepanje radnika,
210 m3 ( 70 m3 nafte i 140 m3 slojne vode) izlilo iz dehidracijske jedinice u sustav oborinske
kanalizacije, to je uzrokovalo oneienje vode i zagaenje 1.000 m 2 tla. U listopadu je
ilegalni prikljuak izazvao izlijevanje 100 m 3 nafte. Oko 2.000 m2 tla i 7.000 m vodovodnog
kanala je zagaeno. Sanacija okolia je zapoela odmah, te je jo uvijek u tijeku. Trokovi
sanacije u 2014. godini su se poveali za 81% zbog poveane koliine isputenih
ugljikovodika.

3.6.Analiza ljudskih resursa i uspjenost poslovanja INA e

3.6.1. Postignua
1. Nagrada Zlatni indeks
2. Certifikat Poslodavac partner
3. Ukupno 13.008 zaposlenika INA Grupe prolo je razne oblike internih ( 6.451) i
eksternih ( 6.557) treninga ( neki zaposlenici sudjelovali su u vie razliitih treninga).
3.6.2.

Izazovi

Implementacija Sustava upravljanja radnim uinkom radnika (EPMS)

3.6.3. Analiza ljudskih resursa

3.6.4. Sektor upravljanja ljudskim resursima poduzima aktivnosti vezane
uz kreiranje strategije ljudskih resursa i koordinira planiranje vezano
uz podruje ljudskih resursa, u skladu s odlukama i stratekim
planom Uprave. U Ini postoje procedure kojima se osigurava
razmjena informacija, dogovaranja i pregovaranja izmeu poslodavca
i predstavnika radnika o pitanjima od obostranog interesa. Unutarnju
komunikaciju i sudjelovanje radnika u upravljanju regulira vie
propisa, od kojih su neki specifini za odreene organizacijske
jedinice. U 2014. godini 552 radnika napustilo je drutvo iz razliitih
razloga, dok je zaposleno 89 novih radnika. Temeljem programa
zbrinjavanja, 103 zaposlenika je napustilo INA, d.d.
3.7.Prikaz djelatnosti i referenci poduzea
3.7.1. Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Segment djelatnosti istraivanje i proizvodnja nafte i plina bavi se istraivanjem, razradom i
proizvodnjom nafte i prirodnog plina u Hrvatskoj i inozemstvu. Intenzivnije istraivanje i
proizvodnja nafte i plina u Hrvatskoj zapoeli su nakon Drugog svjetskog rata, a nekadanji
INA Naftaplin, dananji Segment djelatnosti istraivanje i proizvodnja nafte i plina, koji je
sinonim za otkria brojnih naftnih i plinskih polja osnovan je davne 1952. godine. Do sada je
INA bila ukljuena u mnoge aktivnosti istraivanja i proizvodnje u Hrvatskoj i 20 drava u
inozemstvu, od kojih je trenutano prisutna u Angoli i Egiptu. U vie od 60 godina postojanja
opremljeno je i puteno u rad 45 naftnih i 30 plinskih polja, izgraeno oko 4.500 istranih i

razradnih buotina ukupne dubine oko sedam milijuna metara, oko 1.200 proizvodnih naftnih
buotina s vie od 4.000 km raznih cjevovoda, vie od 200 proizvodnih plinskih buotina te
naftakih objekata i postrojenja. Do dananjih dana, Naftaplinova proizvodnja inila je i ini
izmeu 50 i 60 posto domae proizvodnje ukupne primarne energije.
Slika 2. Istraivanje i proizvodnja nafte i plina

Izvor: www.ina.hr

Kljuni pokazatelji SD istraivanje i proizvodnja za 2014. godinu:

-

Rezerve sirove nafte ( MM bbl) 2P 97

Rezerve prirodnog plina ( MM boe) 2P 125
Ukupne rezerve ugljikovodika ( MM boe) 2P 222
Prosjena dnevna proizvodnja sirove nafte ( M bbl/dan) 12,1
Prosjena dnevna proizvodnja kondenzata ( M boe/dan) 2,1
Prosjena dnevna proizvodnja prirodnog plina ( M boe/dan) 24,2
Ukupna prosjena dnevna proizvodnja ugljikovodika ( M boe/dan) 38,4

3.7.2. Rafinerije i marketing

INA, d.d. u Hrvatskoj posjeduje i koristi rafinerijska postrojenja i pogone za proizvodnju
goriva i maziva, kao i odreeni opseg potrebne mree za distribuciju nafte i drugih proizvoda.
Isporuka nafte rafinerijama obavlja se cjevovodima, a prijevoz drugih proizvoda morem,
cestom i eljeznicom uz koritenje skladinih kapaciteta. Prodaja je organizirana kroz
veleprodaju kao i razgranatu maloprodajnu mreu. INA ima dvije rafinerije goriva, smjetene
u Rijeci (Urinj) i u Sisku. Rafinerija u Rijeci smjetena je na morskoj obali s pristupom luci za
brodove dubokog gaza i cjevovodnom sustavu JANAF. U razvoj Ininog rafinerijskog sustava
u posljednjih je nekoliko godina uloeno vie od 5 milijardi kuna. U Rafineriji nafte Rijeka
izgraena su tri procesna postrojenja u sklopu Hidrokreking kompleksa- Blagi hidrokreking,
Postrojenje za proizvodnju vodika i Postrojenje za izdvajanje sumpora (tzv. Claus
postrojenje), kao i brojna pomona postrojenja i instalacije koja su u komercijalnom radu od
svibnja 2011. godine. U veljai 2014. godine potpisan je ugovor o izradi baznog dizajna za
Postrojenje za obradu tekih ostataka za Rafineriju nafte Rijeka s kompanijom Bechtel
Hydrocarbon Technical Solutions (BHTS),U Rafineriji nafte Sisak takoer su izgraena tri
postrojenja, odnosno Postrojenje za izdvajanje sumpora, Postrojenje za hidrodesulfurizaciju

FCC benzina i Postrojenje za izomerizaciju. Takoer, Rafinerija nafte Sisak od sredine 2013.
godine ima mogunost proizvodnje dizelskih goriva s bio komponentom, a u rujnu iste godine
je u rad puten sustav dodatne obrade otpadnih voda KROFTA, dok je u travnju 2014.
izvrena montaa novih koksnih komora na Koking postrojenju u Rafineriji nafte Sisak.
Modernizacijom je ostvarena ekoloka konkurentnost - smanjenje emisija tvari koje imaju
utjecaj na okoli, poveana je profitabilnosti rafinerijske prerade, a Inine rafinerije sada
proizvode gorivo EURO V kvalitete koje zadovoljava najvie europske standarde.
Slika 3. Rafinerija INE

Izvor: www.ina.hr

3.7.3. Trgovina na malo

Segment djelatnosti Trgovina na malo upravlja regionalnom mreom od 441 benzinske
postaje u Hrvatskoj te susjednim zemljama Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Crnoj Gori. INA u
Hrvatskoj dri vodeu poziciju, a benzinske postaje su prepoznatljivo mjesto kupnje. Ina i
dalje nastavlja razvijati svoju maloprodajnu mreu kroz kapitalna ulaganja u benzinske
postaje te unapreenje kvalitete usluga. Uz prodaju motornih goriva, Inine benzinske postaje
pruaju iroku mogunost opskrbe robom iroke potronje, te pruaju dodatne usluge
prilagoene zahtjevima i potrebama kupaca.
Slika 4. Trgovina na malo uvijek na vaoj strani ceste

Izvor: www.ina.hr

4. Organizacijska struktura poduzea INA d.d.

Nakon to su teorijski prikazane vrste organizacijskih struktura, te neto o
poduzeu INA d.d. U ovom dijelu rada prikazuju se elementi organizacijske
strukture poduzea. Slube poduzea su ustrojene na sljedei nain:
glavna skuptina, nadzorni odbor, uprava i izvrni odbor, te odbor za
reviziju.

4.1.Prikaz i analiza organizacijske strukture INA e

Vlasnika struktura poduzea INA d.d. se prema zadnje dostupnim
podatcima moe prikazati na slijedei nain:
INA, d.d.
Avenija Veeslava Holjevca 10,
p.p. 555,
10 000 Zagreb,
Hrvatska
Telefon: 01/6450000
Fax: 01/6452100
Trgovaki sud u Zagrebu
MBS: 080000604
OIB 27759560625
Uplaen temeljni kapital
9.000.000.000,00 kn HRK
Broj izdanih dionica / Nominalna vrijednost
10.000.000 / 900,00 kn HRK
Matini broj Reg. No. 3586243

4.1.1. Upravljaka struktura

Inina upravljaka struktura temelji se na dualistikom sustavu koji se sastoji od Nadzornog
odbora i Uprave. Zajedno sa Glavnom skuptinom predstavljaju tri obvezna unutarnja tijela
Ine u skladu sa Statutom i Zakonom o trgovakim drutvima.
Glavna skuptina
Za svaku sjednicu Glavne skuptine Ine, Republika Hrvatska i strateki partner MOL imenuju
svog predstavnika ili opunomoenika.
Nadzorni odbor
Nadzorni odbor je odgovoran za imenovanje i razrjeenje lanova Uprave i nadzire voenje
poslovanja drutva. Na temelju Ininog Statuta, Nadzorni odbor se sastoji od devet lanova, od
kojih je jedan lan predstavnik zaposlenika. Sukladno dioniarskom ugovoru, potpisanom od
strane MOL Plc i Vlade Republike Hrvatske, pet lanova imenuje MOL Plc, a tri Vlada
Republike Hrvatske. Uprava se sastoji od est lanova. Sukladno dioniarskom ugovoru, tri
lana Uprave postavlja MOL, ukljuujui predsjednika Uprave, dok preostala tri lana
postavlja Vlada Republike Hrvatske. Nadzorni odbor sainjavaju:
Sinia Petrovi, predsjednik
Gyrgy Mosonyi, potpredsjednik
Szabolcs I. Ferencz
Ferenc Horvth
Maja Rilovi
Jzsef Molnr
eljko Peri
Mladen Protenik
Oszkr Vilgi
Uprava
Sljedei popis sadri imena sadanjih lanova Uprave s njihovim pozicijama na dan 31.
prosinca 2014. Poslovna adresa za sve lanove uprave je: Avenija V. Holjevca 10, 10000
Zagreb, Hrvatska.
Zoltn Sndor ldott, predsjednik Uprave
Niko Dali, lan Uprave

Gbor Horvth, lan Uprave (mandat g. Horvatha zapoeo je 22. svibnja 2014. dok je ranije tu
funkciju obnaao Pl Zoltn Kara koji je podnio ostavku 21. svibnja 2014.)
Ivan Krei, lan Uprave
Davor Mayer, lan Uprave
Pter Ratatics, lan Uprave
Izvrni direktori
Slika 5. Shematski prikaz izvrnih direktora

IZVRNI DIREKTORI

PF
FINANCIJE
ANDRES
HUSZR

SD
TRGOVINA
NA MALO

SD
RAFINERIJE I
MARKETING

DARKO
MARKOVI

BENGT
OLDSBERG

PF
KORPORATIVNOG
CENTRA

SD
ISTRAIVANJE I
PROIZVODNJA
NAFTE I PLINA

TVRTKO PERKOVI

PF
KORPORATIVNIH
POSLOVA
TOMISLAV THR

ELIMIR
IKONJA

Izvor: Vlastita shema

Izvrne direktore imenuje se odlukom Uprave. Izvrni direktori su ovlateni i odgovorni za

upravljanje poslovanjem pojedinih poslovnih sektora Ine (Istraivanje i proizvodnja,
Rafinerije i marketing, Trgovina na malo, Financije, Korporativni centar, Korporativni
poslovi). U nastavku slijedi popis izvrnih direktora na dan 31. prosinca 2014.:
Andrs Huszr, izvrni direktor, PF Financija
Darko Markoti, izvrni direktor, SD Trgovina na malo
Bengt Oldsberg, izvrni direktor, SD Rafinerije i marketing
Tvrko Perkovi, izvrni direktor, PF Korporativnog centra
elimir ikonja, izvrni direktor, SD Istraivanje i proizvodnja nafte i plina
Tomislav Thr, izvrni direktor, PF Korporativnih poslova
Odbor za reviziju
Odbor za reviziju je tijelo koje imenuje Nadzorni odbor u svrhu pomoi Nadzornom odboru i
Upravi u obavljanju njihovih korporativnih upravljakih zadataka, financijskog izvjetavanja i
kontrole poslovanja kompanije. Meutim, Odbor za reviziju je samo pomono tijelo te ne

moe oduzeti Nadzornom odboru i Upravi njihove odgovornosti. Nadzorni odbor duan je
razmotriti izvjee o radu odbora za reviziju jednom godinje.

Slika 6. Shenatski prikaz odgovornosti odbora za reviziju

ODBOR ZA REVIZIJU

RAUNOVODSTVENI
SEGMENT

SEGMENT VANJSKOG
REVIZORA

FINANCIJSKI
SEGMENT

SEGMENT PROCJENE
RIZIKA

Izvor: Vlastita shema

U obavljanju svojih zadataka, Odbor za reviziju je ovlaten nadgledati unutarnje procese u IN

A, d.d., zatraiti dodatne informacije od drutva ili njegovih revizora te provoditi razgovore sa
zaposlenicima. Nadalje, Odbor je ovlaten angairati nezavisne konzultante na troak tvrtke.
lanovi Obora za reviziju, na dan 31.12.2014., su:
eljko Peri, predsjednik
Jzsef Molnr, lan
Jzsef Simola, lan
Damir Vaneli, lan

4.2.Izdvojeni proizvodni pogoni INA e d.d.

4.2.1. Rafinerija nafte u Rijeci
Rafinerija nafte Rijeka smjetena je na Urinju, a zauzima 3,5 etvorna kilometra priobalnog
podruja Kostrene i Bakra, 12 kilometara juno od Rijeke, najkrae i najpogodnije veze
srednje Europe i Mediterana. INA u Rijeci ima cestovnu, eljezniku, morsku i cjevovodnu
infrastrukturu za za dopremu i otpremu roba, sirove nafte i naftnih derivata. Rafinerija nafte
povezana je podmorskim naftovodom dugim 7,2 km, promjera 20", s lukom i naftnim
terminalom u Omilju na otoku Krku (JANAF). U proizvodnom programu Rafinerije nafte
Rijeka su: ukapljeni naftni plin, primarni benzin, motorni benzini, petroleji, gorivo za mlazne
motore, dizelska goriva, loiva ulja, brodska goriva, tekui sumpor. Kvaliteta proizvoda
regulirana je Ininim, hrvatskim i europskim normama, a mogua je i proizvodnja prema
posebnim zahtjevima kupaca, utvrena posebnim Ugovorima. Poslovanje Ininih rafinerija u

skladu je sa zahtjevima meunarodnih normi za sustave upravljanja kvalitetom ISO

9001:2008 ( kao dio certifikata INA d.d), za sustav upravljanja zatitom okolia ISO
14001:2004 i za sustav upravljanja zatitom zdravlja i sigurnosti OHSAS 18001:2007, to je
potvreno dodijeljenim certifikatima. Kontrola kvalitete Ininih proizvoda provodi se
suvremenim metodama ispitivanja u Rafinerijinim laboratorijima, u skladu s Ovlasnicom po
normi HRN EN ISO/IEC 17025 to ju je dodijelio Dravni zavod RH za normizaciju i
mjeriteljstvo.
Slika 7. Rafinerija u Rijeci

Izvor: www.ina.hr

4.2.2. Rafinerija nafte u Sisku

Rafinerija nafte Sisak kontinentalna je rafinerija, smjetena 50 kilometara juno od Zagreba.
U sklopu razvoja Ininog rafinerijskog sustava, u Rafineriji nafte Sisak izgraena su tri
postrojenja: postrojenje za izdvajanje sumpora ( tzv. Claus postrojenje), postrojenje za
hidrodesulfurizaciju FCC i Postrojenje Izomerizacije. U rujnu 2007. godine puteno je u rad
Postrojenje za odsumporavanje (Claus), iji je ekoloki uinak maksimalno smanjenje emisija
sumporovodika i sumporovog dioksida iz sustava rafinerijskog loivog plina. Utjecaj rada
Clausa na smanjenje imisijskih koncentracija ovih plinova u okruenju vidljiv je iz podataka
koji kau da je koncentracija SO2 smanjenja za 50,9%, a H2S za 12,5% u odnosu na ranije. U
rad je 2009. puteno i postrojenje HDS FCC benzina (hidrodesulfurizacija FCC benzina), a
2011. puteno je u rad i Postrojenje za izomerizaciju. Rafinerija od sredine 2013. godine ima
mogunost proizvodnje dizelskih goriva s bio komponentom, a u rujnu iste godine je u rad
puten sustav dodatne obrade otpadnih voda KROFTA. U travnju 2014. izvrena je montaa
novih koksnih komora na Koking postrojenju. U posljednjih nekoliko godina INA je uloila
vie od milijardu kuna u razvoj Rafinerije zahvaljujui emu su izgraene nove procesne
jedinice s ciljem osiguranja suvremenih standarda prerade sirove nafte i proizvodnje motornih
goriva u skladu s hrvatskim i europskim uvjetima. Cilj ulaganja je poveanje zatite zdravlja,
sigurnosti i okolia i poboljanje uinkovitosti u Rafineriji.
Slika 8. Rafinerija nafte u Sisku

Izvor: www.ina.hr

4.3.Podrunice INA e d.d.

Poduzee u osam zemalja ima i svoja predstavnitva i podrunice ( divizije), s naglaskom na
zemlje u kojima se ve izvode radovi ili postoji naglaeni interes za stvaranje poslovne
suradnje i ugovaranje novih radova. Divizije funkcioniraju na principima teritorijalnne
(geografska) organizacijske strukture - svaka teritorijalna jedinica objedinjava sve
nune djelatnosti odnosno funkcije na svom podruju.
Podrunice i predstavnitva INA e d.d. Zagreb
Ina d.d. predstavnitvo Zagreb, Hrvatska
Interna d.o.o. predstavnitvo Ljubljana, Slovenija
INA BH d.d. predstavnitvo Sarajevo, BiH
Ina d.o.o. predstavnitvo Beograd, Srbija
INA Crna gora d.o.o. - predstavnitvo Podgorica, Crna gora
Holdina d.o.o. predstavnitvo Sarajevo, BiH
Adriagas Srl. predstavnitvo Milano, Italija
Ina Kosovo d.o.o. predstavnitvo Pritina, Kosovo