1.

ROMAN, POVIJEST ROMANA, VRSTE ROMANA

roman prvotno je oznaavao svaki spis pisan pukim jezikom, za razliku od latinskog. Dulji prozni
oblik s radnjom koja obuhvaa velik broj dogaaja i likova
podjela
a) prema temi drutveni, obiteljski, psiholoki, povijesni, pustolovni, ljubavni, viteki,
kriminalistiki
b) prema tonu i pievu stavu sentimentalni, humoristini, satirini, didaktini, herojski
c) prema nainu oblikovanja
ROMAN LIKA - jedan ili nekoliko uzajamno povezanih likova dominira strukturom romana
ROMAN ZBIVANJA opisano zbivanje ujedinjuje sve to roman obrauje
ROMAN PROSTORA neki zamiljeni ili stvarni prostor ini bitnu vezu izmeu svega to
roman opisuje
LANANI ILI STUPNJEVITI izgrauje se tako da se prie kao dijelovi romana nadovezuju
jedna na drugu, s time to je zavretak svake prie ujedno i poetak idue
PRSTENASTI jedna uokvirena pria, obuhvaa sve ostale poput prstena na taj nain to
neki dogaaj omoguuje okvir unutar kojeg se zatim pripovijeda cijeli roman
PARALELNI graen je tako to se nekoliko fabularnih nizova razvija usporedno
ROMAN-RIJEKA iroko je zasnovan i razvijen tip romana koji obuhvaa ciklus romana,
prikazuje vie narataja u pojedinoj obitelji, socijalni i povijesni okvir u kojem se ti
narataju kreu
ROMAN-ESEJ vrsta modernog romana u kojem se klasino epsko pripovijedanje dopunjuje
ili zamjenjuje osjeajima i asocijacijama
d) prema postojanju i vrijednosti klasini, moderni, suvremeni
USPOREDBA TRADICIONALNOG I MODERNOG ROMANA
TRADICIONALNI jednostavnost, vrsta fabula, dogaaji se niu linearno i logino, likovi su stvoreni
prema stvarnim osobama i dogaajima, psiholoki analizirani, due vrijeme u kronolokom slijedu
MODERNI sloena, defabularizirana, rascjepkanost, opisuje se tok svijesti, kod likova nema
psiholoke analize, prati se unutarnja svijest, slue se novom tehnikom pripovijedanja (unutarnji
monolog i pripovjedni monolog solilokvij, direktni, indirektni, pripovjedni), vrijeme je kratko, problemi
smisla svijeta i postojanja, najei likovi su umjetnici
PROZA U TRAPERICAMA MODERNI ROMAN
- glavni junak netipian, promatra svijeta oko sebe, pasivan, bez ciljeva
- mladi pripovjeda se suprotstavlja svijetu odraslih
- ironijski se odnosi prema tradicionalnom drutvu i kulturnim vrijednostima
- jezik pribliava se svakodnevnom spontanom govoru gradske mladei argonu
- radnja ne tee kronoloki, ovisi o subjektivnim proivljavanjima lika, prekida se asocijacijama i
monolozima