Temeljenje - Plitko PDF

Plitki temelji
Uvod
Postupak projektiranja plitkih temelja
Proraunske situacije plitkih temelja
Djelovanja na plitke temelje
Nosivost plitkih temelja
Otpornost na klizanje
Slijeganje plitkih temelja
Interakcija konstrukcija-temelj-tlo
Parametri tla za plitke temelje
Temeljenje - Plitki temelji (ASN 2012)
Uvod
Kad je temelj plitki?
Pod dubinom temelja obino se podrazumijeva dubina, mjerena od povrine terena, do temeljne plohe,
obino vodoravne, preko koje temelj prenosi glavninu opteredenja konstrukcije na tlo. Plitki se temelji u
pravilu izvode preteno prethodnim iskapanjem tla (ili stijene) od povrine terena, bilo to povrina
netaknutog terena ili povrina tla u dnu neke dublje graevne jame. U posljednjem sluaju dno graevna
jame moe biti duboko ispod povrine originalnog terena pa de u konanosti i temelj na tom dnu biti
duboko ispod povrine netaknutog terena, ali de po svojim znaajkama (izvoenju i proraunu) ipak biti
plitki.
Mogude su razliite podjele temelja obzirom na njenu svrhu i pripadni kriterij pa tako i prema dubini.
Svrha podjela je obino pojednostavljenje komunikacije meu inenjerima, a kriteriji su obino nain
izvoenja ili metoda dokazivanja mehanike otpornosti i stabilnosti temelja. Podjela na plitke i duboke
temelje do sada se pokazala kao praktina. U tu podjelu se uglavnom uklapa kako kriterij naina izgradnje
temelja tako i kriterij metode dokazivanja mehanike otpornosti i stabilnosti.
Plitki se temelji gotovo nikad ne izvode na samoj povrini netaknutog terena jer se tu obino nalazi
nepogodan humus, loije tlo ili su prisutni nepovoljni vanjski utjecaji, kao to je smrzavanje ili isuivanje
tla koje moe izazvati nepoeljne deformacije tla. Nadalje, konstruktivni dio plitkog temelja, onaj koji
mora osigurati statiku nosivost i krutost, rijetko se izvodi neposredno u dodiru s tlom, ved se taj dodir
posebno ureuje nabijanjem tanjeg podlonog ili izravnavajudeg sloja ili sloja istode u obliku nekog
krupnozrnog tla ili mravog betona u dnu iskopa za temelj. Svrha tog sloja je ureivanje podloge za
urednu izvedbu temelja, dreniranje ili prekid kapilarnog dizanja podzemne vode do temelja. Debljina tog
podlonog sloja obino je desetak ili vie centimetara, ovisno o razliitim zahtjevima u svakom posebnom
sluaju. U pojedinim se sluajevima ispod konstruktivnog dijela temelja, a iznad podlonog sloja,
postavlja i odgovarajuda izolacija od vlage ili prodora podzemne vode. Ovi se detalji podlonog sloja i
izolacije obino ne rjeavaju u geotehnikom projektu.
Za grubo snalaenje, plitkim se temeljem moe smatrati onaj kojemu je dubina do pet puta veda od
krade tlocrtne stranice ( 5).
Postupak projektiranja plitkih temelja

Postupak
Postupak se provodi iterativno pri emu de broj iteracija biti to manji to je inenjer iskusniji.
Postupak iteracije prikazuje slijededi dijagram:
Poetak
Konstrukcija
Geotehniki
model tla
Kraj
Cijena ekonominost
Provjera
dosezanja
graninih stanja
Izbor temelja,
odabir
dimenzija
Izbor
proraunskih
situacija
Proraunske situacije plitkih temelja
Kod plitkih temelja treba u pravilu provjeriti dosezanja odgovarajudih graninih

sanja za slijedede proraunske situacije:
Proraunske situacije za granina stanja nosivosti
Tlo (GEO)
Nosivost tla (slom tla ispod temelja)
Opda stabilnost (slom tla u kosini na kojoj lei temelj)
Klizanje temelja po tlu s mogudim pasivnim otporom tla na bonim stranama
Konstrukcija (STR)
Lom konstrukcije temelja (temeljne stope ili njenog spoja sa stupom ili zidom); ovo
se granino stanje nosivosti moe ostvariti istovremeno s nekim od graninih stanja
GEO, ali ponekad, i istovremeno s graninim stanjem uporabivosti za tlo (na primjer,
granino stanje GEO moe biti daleko od dosezanja kod temeljne ploa, ali
granino stanje STR u betonskoj konstrukciji ploe moe biti dosegnuto makar je tlo
tek doseglo granino stanje uporabivosti)
I druga u mjerodavnim sluajevima (na primjer EQU za samostojedi stup na temelju, UPL
za uzgon na podzemni dio konstrukcije ili vlano opteredeni temelji; granino stanje HYD
obino nije mjerodavno kod plitkih temelja ali moe biti mjerodavno za stabilnost jame
za temelj)
Proraunske situacije za granina stanja uporabivosti

Veliko slijeganje, diferencijalno slijeganje (razlika slijeganja temelja u odnosu na susjedne
temelje), naginjanje i slino.
Ponekad kod manjih temelja na vrstom i krutom tlu ili stijeni dosezanje ovog graninog
stanja nije potrebno provjeravati ako se oekuju zanemariva slijeganja
Djelovanja na plitke temelje 1

Djelovanja
Djelovanje je svaki utjecaj na temelj koji utjee na dosezanje nekog od graninih stanja. U naelu to mogu
biti opteredenja, ali i pomaci, temperatura (razlika temperatura izmeu stranica temelja, smrzavanje),
vlaga i dr. Djelovanja se na temelj prenose preteno iz konstrukcije iznad temelja, ali im izvor moe biti i
samo tlo (teina tla iznad ukopanog dijela temelja, slijeganje tla od susjednih objekata i sl.), podzemna
voda (uzgon), voda iznad povrine tla itd.
Obzirom da konstrukcija, temelj i tlo ine jedinstveni sustav, opteredenje temelja de u pravilu biti rezultat
mehanike interakcije (kompatibilnost pomaka i sila na sueljima dijelova sustava) meu dijelovima tog
sustava (statiki neodreen sustav). Ponekad je utjecaj te interakcije zanemariv (na primjer: reklamni
stup na temelju) pa su djelovanja poznata i bez sloenog prorauna interakcije (statiki odreen sustav).
Ponekad se u praksi zanemaruje utjecaj interakcije ak i kad nije zanemariv, ali je njeno zanemarivanje
na strani sigurnosti (na primjer skeletna konstrukcija na temeljima samcima na krutom tlu). U tom
sluaju se opteredenje temelja od konstrukcije rauna standardnim postupcima statike konstrukcija uz
pretpostavku nepominih temelja.
Trajna, promjenjiva i izvanredna opteredenja

Trajna opteredenja (ili opdenito djelovanja) su ona koja po svom intenzitetu traju kroz itavi vijek trajanja
konstrukcije (ukljuivo i fazu njene izgradnje). To je uglavnom vlastita teina konstrukcije ukljuivo sve
dijelove koje ta konstrukcija nosi trajno. U sustavu Eurokodova takva se opteredenja oznaavaju s G.
Promjenjiva (prolazna) opteredenja (ili opdenito djelovanja) su ona koja djeluju samo povremeno i/ili s
promjenjivim intenzitetom tijekom vijeka trajanja konstrukcije ili faze njene izgradnje (opteredenja
skladita, ljudi, vjetra, prometa, strojeva, vez broda uz obalu,). U sustavu Eurokodova takva e
opteredenja oznaavaju s Q
Izvanredna opteredenja su ona koja se javljaju samo u izuzetnim i uglavnom nepredvidivim okolnostima
(udar broda u stup mosta). U sustavu eurokodova takva se opteredenja oznaavaju s A.
Opteredenja potresom su ona koja nastaju djelovanjem seizmikih utjecaja. Oznaavaju se s AE

Kombinacije opteredenja
Sva opteredenja ne moraju djelovati istovremeno u svom najvedem intenzitetu. Za neka opteredenja postoji
odreena vjerojatnost zajednikog djelovanja, ali ne uvijek u najvedem iznosu. Neka prolazna opteredenja dolaze
iz istog izvora pa de uvijek djelovati zajedno (na primjer: Pritisak podzemne vode na podrumski zid i uzgon te
vode na temeljnu plou podruma).
Provjeru dosezanja nekog graninog stanja trebalo bi provjeriti za sve mogude kombinacije opteredenja uzimajudi
u obzir vjerojatnost njihova zajednikog djelovanja. Svaka od tih kombinacija mora sadravati trajna opteredenja.
Vjerojatnost istovremenog djelovanja prolaznih opteredenja uz uvaavanje vjerojatnosti takvog sluaja Eurokod
za praktine potrebe rjeava uvoenjem pojma reprezentativne vrijednosti prolaznog opteredenja uz koritenje
kombinacijskih koeficijenata (vidi primjer iz Uvoda). U pravilu se u tom sluaju jedno promjenjivo opteredenje
proglaava vodedim (1 ), mnoi se s kombinacijskim koeficijentom 1 = 1, a ostala se zbrajaju mnoedi njihovu
najvedu veliinu kombinacijskim koeficijentom 0 < < 1, > 1 (na primjer. rep = 1 + 2 2 + 3 3 + )
Rizik od prekoraenja opteredenja i parcijalni koeficijenti opteredenja u PP3

Eurokod razliito tretira stupanj rizika od prekoraenja stalnih, promjenjivih, izvanrednih i potresnih opteredenja.
Taj rizik izraava mnoenjem karakteristinih (ili reprezentativnih) vrijednosti opteredenja odgovarajudim
parcijalnim koeficijentima. Za stalna i promjenjiva opteredenja u proraunskom pristupu 3 (PP3) ti su parcijalni
koeficijenti dani u Uvodu (za granino stanje nosivosti: 1.35 za stalno i 1.5 za promjenjivo nepovoljno
opteredenje; 1.0 za stalno i za promjenjivo povoljno opteredenje; za granino stanje uporabivosti: svi su
parcijalni koeficijent jednaki 1.0). Kad kombinacija opteredenja ukljuuje izvanredna opteredena i opteredenja
potresom svi su parcijalni koeficijenti opteredenja za granino stanje nosivosti (ukljuivo stalna i nepovoljna
promjenjiva) jednaki jedinici, a za promjenjiva povoljna jednaka 0.

Povoljnost opteredenja obzirom na mehanizam graninog stanja:
povoljna i nepovoljna djelovanja
Za svaku proraunsku situaciju i granino stanje treba utvrditi da li neko opteredenje na proraunski
mehanizam djeluje povoljno (suprotstavlja se dosezanju graninog stanja) ili nepovoljno (doprinosi
dosezanju graninog stanja) te primijeniti odgovarajude vrijednosti parcijalnih koeficijenata za djelovanja.
Veliine odgovarajudih parcijalnih koeficijenata za djelovanja prema PP3 prikazane su u Uvodu. Pri
utvrivanju da li je neko opteredenje povoljno ili nepovoljno treba biti posebno oprezan te uzeti u obzir
granino stanje i mehanizam koji se razmatra. Isto opteredenje za neko granino stanje moe biti
povoljno, a za drugo nepovoljno (na primjer: vlano optereden temelj; vlano opteredenje je povoljno
obzirom na nosivost tla GEO, ali je nepovoljno za izdizanje temelja - UPL).
Projektiranje propisanim mjerama

Nacionalni dodatak RH (preporuene vrijednosti)
Najmanje dubine temeljenja ovisno o najnioj temperaturi zraka za povratno razdoblje od 50 god. (Tmin,50 )
Tmin,50 (0C)
Podruje
Dubina temeljenja (m)
-10
0.5 0.6
II
-15
0.6 0.7
III
-20
0.7 0.8
IV
-25
0.8 1.0
-30
1.0 1.2
Razne druge propisane mjere (preporuene)

Temeljenje na istoj razini ili stepenasto s nagibom stepenica manjim od 1:1
Zbog povoljnog djelovanja tijekom potresa, povezati plitke temelje temeljnim gredama na visini
temelja
Provjeriti eventualnu prisutnost kaverni, zatrpanih rovova, kanalizacije i sl.
Granina stanja uporabivosti 1

Deformacije temelja
(Eurokod 7)
slijeganje
diferencijalno slijeganje
rotacija
kutna deformacija
relativni progib
kvocijent progiba
naginjanje
relativna rotacija

Dozvoljene deformacije uobiajenih ujednaeno opteredenih konstrukcija i
temelja (Eurokod 7)
Opis graninog pomaka, kuta ili
deformacije
najvea dozvoljena relativna
rotacija otvorenih okvirnih
konstrukcija, ispunjenih okvira i
nosivih zidova od opeke
prihvatljivo najvee slijeganje
oznaka
vrijednost
1
max
2000
do
300
1
150
izazvat de najvjerojatnije granino
stanje nosivosti u gornjoj konstrukciji

Obino
max
napomena
1
500
50 mm
vrijedi za obine konstrukcije na temeljima

samcima ili trakama; veda slijeganja su
prihvatljiva ako relativne rotacije ostanu u
prihvatljivim granicama i ako ukupna
slijeganja ne izazivaju probleme s
instalacijskim prikljucima na zgradu,
komunikaciju s okolinom, pre velika
naginjanja i slino.
10

Vrsta graevine
Najvee konano
slijeganje smax (mm)
Relativno diferencijalno
slijeganje
Meka
glina
Definicija
1. Zgrade i konstrukcije malo osjetljive
Pijesak, tvrda
glina
120
2. Konstrukcije
statiki odreene
statiki neodreene betonske
statiki neodreene eline
50
60
60
80
3. Viekatne okvirne graevine

AB okviri s zidanom ispunom
elini okviri sa zidan. ispunom
80
90
60
70
4. Viekatne gra. s nosivim zid.

Omeeni zdovi
Predgotov. zid. ili monolit. bet.
100
80
60
50
100
Vrijednost
0.003 0.006
0.005
0.001
0.002
max /
max /
0.0015
0.0025
0.0015
5. AB konstrukcije
Krute (vodotornjevi, silosi, visoke pedi i sl.)
Dimnjaci do 100 m visine
Dimnjaci preko 100 m vsine
200
200
100
0.003
0.005
0.002
6. Kranske staze
50
0.0015 0.0025
11

Vrijednosti iz prethodne tablice vrijede za uleknuti oblik deformacija. Za izboeni oblik te vrijednosti treba
prepoloviti.
Uleknuti oblik
Granine vrijednosti horizontalnih pomaka vrhova stupa ili kata zbog slijeganja (H visina stupa ili kata)
Vrsta graevine
Izboeni oblik
Horizontalni pomak (m)
Stupovi hale bez kranske staze

i/ili meukata
H/150
Prizemne zgrade
H/300
Viekatne zgrade za svaki kat
H/300
Navedene granine vrijednosti se ne primjenjuju na neuobiajene konstrukcije i zgrade ili konstrukcije iji
je intenzitet opteredenja izrazito nejednolian
12
Nosivost plitkih temelja 1

Slijeganje i kontaktno naprezanje ispod pravokutnog plitkog temelja na
pijesku probno opteredivanog do sloma (Leussink i dr. 1966 prema
Smoltczyk 2003)
Oblik sloma u tlu
Slijeganje u ovisnosti o prosjenom

kontaktnom normalnom naprezanju
Kontaktno normalno naprezanje Temeljenje - Plitki temelji (ASN 2012)
Plastificirane zone
u tlu prema
Prandtlovom
rjeenju
13

Terzaghievo priblino proirenje Prandtlovog rjeenja nosivosti ta ispod
centrino opteredene temeljne trake (Terzaghi, 1943)
1
B N
2
qf
B N
cN c
q 0N q
q0
x
1
f = c + + 0 q
2
plastini
poluprostor
f nosivost tla (prosjeno trakasto optereenje koje izaziva slom u tlu

, parametri Mohr-Coulombovog zakona vrstode
jedinina (volumenska) teina tla
0 jednoliko podijeljeno normalno opteredenje
irina temeljne trake
c , , q faktori nosivosti, funkcije parametra
14

Nosivost prema Eurokodu 7
Drenirano stanje
v
1
= f = c c c c + q q q q + b
2
Nedrenirano stanje
v
= = +2 +
u c c c
v vertikalna sila otpora tla

, efektivni (drenirani) parametri vrstode
u nedrenirana vrstoda
b uronjena jedinina teina tla (= w ) ili jedinina teina
tla ako je razina vode ispod plastificiranog dijela tla
, efektivna irina i duina temelja (za ekscentrino
opteredenje, = 2b , = 2l )
b , l ekscentricitet opteredenja u smjeru i
nagib temeljen plohe
, vertikalno ukupno ili efektivno naprezanje u tlu pored
temelja na razini plideg dna temeljne plohe (na dubini )
c , q , faktori nosivosti
x , x , x faktori nagiba i oblika temelja, odnosno nagiba
opteredenja
, vertikalna i horizontalna komponenta opteredenja
15
Nosivost
plitkih
temelja 4
izraz
lan
nedrenirano
drenirano
tan2 450 +
tan
(1 tan )2 ; izraeno u radijanima
1+
sin
1 /( + cot )
= b = 2 +
/ 1+
, =
kad H djeluje u smjeru b
= l = 2 + / 1 +
kad H djeluje u smjeru l;
kad H djeluje pod kutom u odnosu na l, tada je
= = l cos 2 + b sin2
2+
(q 1) cot
1 2/( + 2) ; izraeno
u radijanima
q (1 q )/(c tan )
c
c
1 + 0.2
1
2
1 + 1
(q q 1)/(q 1)
; =
q (1 q )/(c tan )
2(q 1) tan
1 0.3
1 /( + cot )
+1
; m kao za q , =
16

Faktori
nosivosti
prema HRN
ENV 19971:2008
(centralno i
vertikalno
opteredena
temeljna
traka)
c
q
Za = 0:
c = 2 +
q = 1
= 0
17
Nosivost
plitkih
temelja 6
Dodatni izrazi za nosivost izvan Eurokoda 7

U literaturi se mogu nadi mnogi drugi izrazi za
posebne sluajeve. Zanimljiv je slijededi koji se
odnosi na nosivost ukopanog plitkog temelja u
sitnozrno tlo u nedreniranim uvjetima, koji moe biti
kritian, posebno ako se radi o slabom tlu (normalno
do malo prekonsolidirano).
Povedanje nosivosti zbog dubine ukopavanja temelja
ispod povrine sitnozrnog tla u nedreniranim
uvjetima
v
= = + 2 u c c c c +
U gornjem izrazu novi je faktor dubine c (u odnosu na

ranije definirane faktore oblika i nagiba) koji prema
Meyerhofu (1963) predlae priblini izraz
1 + 0.2
za / 2.5
c =
1.5
za / > 2.5
gdje je dubina temeljne plohe mjereno od povrine tla.
18

Komentari za koritenje izraza za nosivost tla
Pri odreivanju proraunske otpornosti tla ispod plitkih temelja u smislu Eurokoda 7, za
parametre tla treba koristiti proraunske vrijednosti; u PP3 koji se koristi u Hrvatskoj, to
znai da se karakteristine vrijednosti parametara vrstode reduciraju odgovarajudim
parcijalnim koeficijentima (1.25 za efektivnu koheziju i tangens efektivnog kuta trenja,
odnosno 1.4 za nedreniranu vrstodu). Naroitu panju treba posvetiti odreivanju
karakteristinih vrijednosti parametara vrstode kao opreznoj procjeni relevantnih
parametara u tlu.
Za granino stanje nosivosti treba biti zadovoljeno d d . d ukljuuje vertikalno
opteredenje na temelj, teinu temelja, teinu zasipa tla iznad temelja i druga opteredenja
tlom i vodom, sve mnoeno s odgovarajudim parcijalnim koeficijentima. Pritisak vodom
koji nije uzrokovan opteredenjem temelja treba ukljuiti u djelovanje (na primjer uzgon
na temelj treba ukljuiti u djelovanja kao povoljno, znai s parcijalnim koeficijentom 1.0
ili 0, ovisno radi li se o trajnoj ili prolaznoj razini podzemne vode). Otpornost d iznosi
d = fd gdje je fd proraunska vrijednost nosivosti (za PP3 nosivost tla izraunata
za proraunske vrijednosti parametara vrstode tla - d = k /1.25,
tan d
= (tan k )/1.25, ud = uk /1.4; je efektivna povrina kontaktne plohe
izmeu temelja i tla, = ; indeksi d i k oznaavaju proraunsku, odnosno
karakteristinu vrijednost parametra vrstode)
19

Za sitnozrna slabo propusna tla (gline, prahovi) treba provjeriti nosivost i za nedrenirani
za drenirane uvjete; za krupnozrna tla dovoljno je provjeriti nosivost samo za drenirane
uvjete.
Za temelje drugaijeg oblika od trakastog ili pravokutnog moe se nosivost provjeriti za
ekvivalentni pravokutni temelj iste povrine temeljne plohe kao i one analiziranog
temelja.
U raun treba ukljuiti i najnepovoljniji mogudi poloaj razine podzemne vode.
Nosivost krupnozrnog tla u dreniranim uvjetima (osim vrlo rahlog pijeska, uskog temelja
i visoke podzemne vode) vrlo je velika. U tom de sluaju odluujudi kriterij
dimenzioniranja temelja biti dozvoljeno slijeganje.
20

Neki posebni problemi
Nehomogeno tlo
Nehomogeno sitnozrno tlo u nedreniranim uvjetima (vrstoda tla promjenjiva
s dubinom ispod razine temeljne plohe): (a) ako nedrenirana vrstoda varira
manje od 50 % u u rasponu dubina od 0 do 2/3 efektivne irine temelja (),
moe se raunati s prosjenom vrstodom u tom rasponu dubina.
U sluaju da se ispod vrdeg sloja nalazi meki ija je vrstoda ne zadovoljava
prethodni uvjet, mogude je vertikalo opteredenje temelja rasprostrti na gornju
plohu mekog sloja na tlocrtnom liku koji je slian tlocrtnom liku temelja, ali
stranica uvedanih za dubinu gornje plohe mekog sloja mjerenu od temeljne
plohe (irenje vertikalnog naprezanja u vrdem sloju u nagibu 2-vertikalnoprema-1-horizontalno).
Temelji uz postojede graevine
Pri iskopu jame za temelj ili podrum blizu postojede graevine, treba provjeriti
da se iskopom ispod dna postojedeg temelja ne ugrozi stabilnost susjednih
temelja.
21
Temelji rezervoara
U sluaju rezervoara s mekanim dnom (na primjer limeno dno rezervoara),
treba provjeriti i lokalnu nosivost tla u zonama blizu ruba rezervoara. U tom
sluaju treba uzeti u obzir da nosivost tla u krupnozrnom homogenom tlu
raste od ruba prema sreditu rezervoara prema skici sa str. 14. Proraunsko
kontaktno naprezanje, konstantno po dnu rezervoara, mora biti manje od
proraunske nosivosti izraene kao naprezanje (fd ) na vanjskom rubu
rezervoara (obzirom da je u krupnozrnom tlu = 0, slijedi da je uz rub jedini
lan koji doprinosi nosivosti onaj uz q to znai da de u tom sluaju rezervoar
svakako trebati ukopati kako bi fd = q v > 0). U sluaju da je tlo sitnozrno,
a nedrenirana vrstoda promjenjiva s dubinom (tipino za normalno
konsolidirano tlo kojem vrstoda linearno raste s dubinom, ali se pri povrini
nalazi tanja vrda prosuena kora), treba provjeriti nosivost rubnih prstenastih
dijelova rezervoara kao to je opisano za nehomogeno sitnozrno tlo (irina
temelja je tada irina rubnog prstena; nosivost treba provjeriti za vie
pretpostavljenih irina prstena).
22

Orijentacijska dozvoljena prosjena raunska kontaktna naprezanja (BS 8004:1986)
Grupa
Vrsta
Naprezanje (kPa)
Stijene Eruptivne i gnajs, dobre

Tvrdi vapnenac i pjeenjak
Tlo
Napomena
10 000 Ispod razine

4 000 troenja stijene
ist i kriljevac
3 000
Tvrdi ejl, prahovac
2 000
Meki ajl i prahovac
600
Tvrda kreda i meki vapnenanac
600
Zbijeni ljunak
600 irina temelja ne

200 manja od 1 m,
voda na vedoj
300 dubini
100
Rahli ljunak
Zbijeni pijesak
Rahli pijesak
Krute gline
150 - 300 Tla podlona

75 - 150 konsolidaciji
vrste gline
Meke gline i prahovi

<75
23
Otpornost na klizanje 1
Otpornost na klizanje vana kod graevina sa znaajnim poprenim
opteredenjem (potporni zidovi, upornjaci mostova, opteredenje pri
potresu i drugo).
Otpornost na klizanje je granino stanje GEO.
Otpornost na klizanje plitkog temelja treba prema Eurokodu 7 biti
dokazana nejednakodu
d d + pd
gdje d ukljuuje proraunske vrijednosti svih komponenti opteredenja u
ravnini temeljne plohe, d je proraunska otpornost na klizanje, a pd
proraunska otpornost tla na stranama temelja. Ovu se posljednju moe
uzeti u obzir jedino ako je nedvojbeno da de ona biti prisutna tijekom
itavog ivotnog vijeka temelja (na primjer, ne moe se oekivati da de
nekim naknadnim radovima tijekom ivotnog vijeka temelja tlo pored
temelja biti uklonjeno).
24
U PP3 za drenirane uvjete je
d = d tan d
gdje je d kut trenja izmeu temelja i tla, a d efektivna proraunska
komponenta nepovoljne rezultante opteredenja temelja okomita na
temeljnu plohu, ukljuivo uzgon od pritiska podzemne vode. Nepovoljnost
se odreuje obzirom na proraunsku situaciju klizanja izborom parcijalnog
koeficijenta 1.0 a stalno, odnosno 0 za prolazno opteredenje; takoer
treba uzeti u obzir da li su d i d zavisna ili nezavisna.
Za temelje koji se izvode ugradnjom svjeeg betona neposredno na tlo
tan k = tan cv ,
gdje je cv efektivni kritini kut trenja tla na kontaktu s temeljom.
25
Veliina kritinog kuta trenja rijetko se posebno mjeri pa ju se u praksi
procjenjuje. Za krupnozrna tla (pijesak, ljunak) i niskoplastine prahove i
gline je veliina cv vrlo rijetko veda od oko 300, slijedi da je najveda
vrijednost tan cv oko 0.58 (ili priblino 0.6),
max cv 300 ,
max tan cv = max tan k 0.6
a za PP3 najveda vrijednost tan d oko 0.46 (ili priblino 0.5)
max tan d = max tan cv /1.25 0.5
a odnosi se na krupnozrna tla i nisko plastine prahove i gline;
Za sitnozrna tla visoke plastinosti taj je kut nii, a moe se raunati iz
pribline korelacije
sin cv = 0.8 0.094 ln P
(indeks plastinosti P je izraen u %).
26
U sluaju istom kao prethodnom, ali su temelji predgotovljeni (betonski
temelj izraen u kalupu i sputen na tlo),
2
tan k = (tan cv );
3
Za PP3 tan d = (tan cv )/1.25

3
U nedreniranim uvjetima
d = u;d ;
je efektivna povrina kontaktne plohe = ; u PP3 proraunska
vrijednost nedrenirane vrstode je
u;d = u;k /1.4
(u;k je karakteristina vrijednost nedrenirane vrstode).
Ako voda ili zrak moe dosegnuti kontaktnu povrinu izmeu temelja i
nedreniranog glinovitog tla, a razvoj negativnog tlaka vode (usis) nije
izvjestan, dodatno treba za nedrenirane uvjete provjeriti nejednakost
d 0.4d .
27
Temelji se obino ne ugrauju neposredno na sitnozrno tlo, ved se na dno

iskopa prvo stavi ili drenani tanji sloj pijeska ili ljunka ili mravog betona
debljine oko 10 cm ili deblji. U sluaju da se radi o pijesku ili ljunku, osim
klizanja na kontaktu temelja s tim slojem, treba provjeriti da klizanje ne
nastane kroz originalno temeljno tlo neposredno ispod sloja pijeska ili ljunka
ili ak kombinirano, dijelom kroz pijesak ili ljunak, a dijelom kroz originalno
tlo.
U sluaju da temelj ne zadovolji uvjete klizanja (esto kod temelja potpornih
zidova), proirenje temelja nede dati zadovoljavajudi uinak. Rjeenje se moe
potraiti u zakoenju temeljne plohe ili ugradnji odgovarajudeg zuba na dnu
temelja, kojim se postie slian uinak zakoenju temeljne plohe.
U sluaju temeljena a stijeni, ne treba raunati s prionjivodu lijevanog betona
i stijene, ved je bolje problem klizanja rijeiti zakoenjem temeljne plohe ili
izvedbom armiranog betonskog zuba koji ulazi u za to predvien rov u
stijeni.
28
Slijeganje plitkih temelja 1

Povijesna perspektiva
Terzaghi (1936) pie: Tkogod oekuje od mehanike tla skup jednostavnih,
tvrdih i brzih pravila za proraun slijeganja, bit de duboko razoaran. On bi
takoer mogao oekivati jednostavno pravilo za konstrukciju geolokog
profila iz podataka jedne probne buotine. Priroda problema strogo
iskljuuje mogudnost uspostave takvog pravila. Ako inenjer eli uivati
prednosti nedavnog razvoja u tom polju, on bi trebao prije svega studirati
pravila osiguranja pouzdanih zapisa slijeganja, a zatim opaati graevne na
svom podruju. Nakon to u tome provede izvjesno vrijeme, otkrit de
vrijednost informacija koje moe dobit od mehanike tla.
Simons i Menzies (2001), izraavajudi iroko prihvadeno miljenje, tvrde da
bez obzira na fantastini razvoj raunala i druge tehnologije, Terzaghieva
opaska od prije 2/3 stoljeda u izvjesnoj mjeri vrijedi i danas.
29

Osnovne pretpostavke standardnih postupaka prognoze slijeganja (vertikalnih
pomaka) plitkih temelja od vertikalnog opteredenja:
1. Kontaktno naprezanje izmeu temelja i tla u tlu izaziva dodatna
naprezanja (dodatna u odnosu na postojede poetno od vlastite teine
tla, djelovanja podzemne vode i drugih uzroka koji su prethodili izgradnji
temelja) bliska onima kojima bi takvo kontaktno naprezanje izazvalo u
linearno elastinom tlu.
2. Vertikalne deformacije u tlu jednake su vertikalnim deformacijama
zamiljenih uzoraka tla, opteredenih poetnim naprezanjima, nastale
podvrgavanjem tih uzoraka dodatnim naprezanjima nastalih od
opteredenja temelja.
3. Kako je vertikalna deformacija u bilo kojoj toci du neke zamiljene
vertikale u tlu derivacija vertikalnog pomaka u tlu u smjeru te vertikale,
integral vertikalnih deformacija od neke duboke nepomine toke do
temeljne plohe daje slijeganje toke na temeljnoj plohi.
30

U provedbi se u okviru toke (1) koriste gotova rjeenja teorije elastinosti, a u okviru
toke (2) laboratorijski pokusi na neporemedenim uzorcima tla ili korelacije s
pogodnim terenskim pokusima. Kako ogranienja raspoloive laboratorijske opreme,
problemi oko osiguranja neporemedenih uzoraka tla i problemi oko interpretacije
rezultata pokusa ne omoguduje strogo pridravanje toke (2), uvode se razliite, manje
ili vie pojednostavljujude pretpostavke, ovisno o predloenoj metodi prognoze
slijeganja.
S druge strane, korelacije s terenskim pokusima dobivene su korelacijama mjerenih
slijeganja na nizu graevina s rezultatima terenskih pokusa koristedi teoretska rjeenja
iz toke (1). Prvenstveno zbog ogranienog ispitivanja tla i pitanja relevantnosti
rezultata pojedinog terenskog pokusa za prognozu slijeganja, te u manjoj mjeri
nedostatka u pretpostavci (1), tipine korelacije obiljeava dosta veliki rasap rezultata.
Svi ti nedostaci u pravilu prognozu slijeganja plitkih temelja ine vrlo grubom.
Povedanim opsegom laboratorijskih i terenskih pokusa ta se nesigurnost u prognozi
slijeganja samo djelomino moe smanjiti. Opaanje slijeganja slinih temelja na istom
tlu (na primjer, susjednih graevina), ili probna opteredenja (koja su zbog skupode vrlo
rijetka) mogu znatno smanjiti tu nesigurnost.
31

Edometarski postupak koji se koristi u Hrvatskoj
U Hrvatskoj projektanti obino koriste varijantu standardnog postupka u kojem
se prvo raunaju dodatna vertikalna naprezanja u tlu uz pretpostavku tla kao
homogenog linearno elastinog polu-prostora, a vertikalne se deformacije du
zamiljene vertikale raunaju uz pretpostavku da se bone deformacije tla
mogu zanemariti. Iz ove druge pretpostavke slijedi da se za proraun
deformacija mogu koristiti rezultati edometarskih pokusa.
U tom se sluaju slijeganje bilo koje toke na temeljnoj plohi ili na povrini tla
izvan temeljne plohe se dobije kao
()
0 v
v ()
0
()
pri emu oznaava dubinu toke na
oed
vertikali mjereno od temeljne plohe ili povrine tla, je dubina do koje se
praktino provodi integracija (od dvije do tri irine temelja ili dubina do
krutog sloja ije deformacije nede bitno doprinijeti slijeganju), v () je
dodatno vertikalno naprezanje u tlu u dubini na promatranoj vertikali,
izazvano opteredenjem temelja, a oed () je veliina edometarskog modula
na istoj dubini .
32
Dodatno vertikalno naprezanje v rauna se koritenjem principa superpozicije za

elastina tijela iz osnovnog Boussnesqovog rjeenja (Boussinesq 1885) za
raspodjelu naprezanja u elastinom poluprostoru izazvane koncentriranom silom
kao v () =
, , , (, ) je kontaktno normalno naprezanje
izmeu temelja i tla na udaljenosti =
2 + 2 + 2 od promatrane vertikale,
(, ) je dodatno vertikalno naprezanje na dubini od povrine elastinog

poluprostora izazvano jedininom koncentriranom vertikalnom silom na povrini
poluprostora i udaljenosti od promatrane vertikale i iznosi , =
3 3
25
(Boussinesqovo rjeenje), a je podruje integracije omeeno rubom kontaktne

plohe izmeu temelja i tla. Za konstantno podijeljeno opteredenje v () =
(), () =
,
33

Za pojedine jednostavnije sluajeve dostupni su gotovi analitiki izrazi. Tako za
sluaj vertikale ispod sredita jednolikog krunog opteredenja intenziteta i
polumjera (Poulos i Davies 1974)
= 1
2
1+
3
2
a vertikalni pomak ispod sredita opteredenja na dubini
=
=
1 2
1+
1+
2 1
1+
34
Slijeganje
plitkih
temelja 7
Faktor utjecaja
za vertikalno
naprezanje
ispod sredita
jednolikog
vertikalnog
krunog
opteredenja na
povrini linearno
elastinog
poluprostora
v
=
35
Slijeganje
plitkih
temelja 8
Faktor utjecaja
za vertikalni
pomak ispod
sredita
jednolikog
vertikalnog
krunog
opteredenja na
povrini linearno
elastinog
poluprostora
2(1 2 )
36

Za dodatno vertikalno naprezanje ispod vrha pravokutne plohe na povrini
elastinog poluprostora, dimenzija x opteredene jednoliko rasprostrtim
normalnim opteredenjem , dodatno vertikalno naprezanje na dubini iznosi:
v = 2 ()
=
(1 + 2 + 22 )
(1 + 2 )(2 + 2 ) 1 + 2 + 2
+ atan
1 + 2 + 2
gdje je = /, a = / (Steinbrennerovo reenje; Steinbrenner 1934,

Newmark 1935; prema Poulos i Davies 1974, Milovid 1974). Zanimljivo je
napomenuti da ovo, kao i rjeenje za kruno opteredenje, ne ovisi o
Youngovom modulu ni Poissonovom broju elastinog poluprostora.
37

Vertikalni pomak na dubini ispod vrha pravokutnog opteredenja na povrini:
=
1 2 ,
=
2
12
1+ 1+2 +2
+ 1+2 +2
1
ln
2
1+2 2 +2
= 2 atan
1+2 +2
Za drugaija opteredenja, kao i za vertikale na drugim poloajima, rjeenja se

mogu dobiti odgovarajudom superpozicijom navedenih rjeenja. Tako, na
primjer, rjeenje za vertikalu ispod teita pravokutne jednoliko opteredene
plohe jednako je etverostrukom rjeenju za sluaj ispod vrha te plohe, pri
emu je tada = /, a = 2/, jer se kod tog sluaja u teitu dodiruju
etiri sline pravokutne plohe, ali dvostruko manjih stranica.
38
Slijeganje
plitkih
temelja 11
0.00
0.1
0.10
0.15
0.20
0.25
0.1
0
0
0.5
0
0
0.5
0.1
y/b
Faktor utjecaja
za vertikalno
naprezanje
ispod vrha
jednolikog
vertikalnog
pravokutnog
opteredenja na
povrini linearno
elastinog
poluprostora
0.05
0.2
4
4
0.5
1
4
4
5.0
5.0
15
20
5
10
15
20
35
40
50.0
0.00
35
40
0.05
0.10
0.15
0.20
50.0
0.25
,
=

39
Slijeganje
plitkih
temelja 12
Faktor utjecaja
za vertikalni
pomak ispod
vrha jednolikog
vertikalnog
pravokutnog
opteredenja na
povrini linearno
elastinog
poluprostora
(1 2)
40

Superpozicija rjeenja za druge poloaje toke u tlocrtu ispod koje se
rauna dodatno naprezanje ili slijeganje:
(a) toka unutar opteredene plohe, (b) toka izvan opteredene plohe
(a )
I
a
II
III
AA
AA
(b)
a
IV
II
A
A
III A
IV A
b
c
fA (y )
fAI (y )
b
c
fAII (y )
fAIII (y )
fAIV (y )
fA (y )
fAI (y )
fAII (y )
fAIII (y )
fAIV (y )
41

Primjeri raspodjela dodatnog vertikalnog naprezanja
Priblina metoda 2V:1H
B
p
legenda :
1:2
teorija elasticnosti
yy/p
0,4
0,0
2
42

Teorija linearnog elastinog
poluprostora:
v / za jednoliko podijeljeno
opteredenje (kN/m) ispod trake irine
(desno) i ispod koncentrirane sile
= (lijevo)
Teorija linearnog elastinog

poluprostora:
v / za jednoliko podijeljeno
opteredenje (kN/m2) ispod kvadrata
stranice (desno) i ispod
koncentrirane sile = 2 (lijevo)
0 .2 5
0 .2 5
0 .5 0
0 .7 5
1 .0 0
3 .5
0
1 .2 5
0 .0 0
0 .0 0
0 .2 5
0 .2 5
0 .5 0
0 .5 0
0 .7 5
0 .7 5
1 .0 0
1 .0 0
1 .2 5
1 .2 5
1 .5 0
1 .5 0
1 .7 5
1 .7 5
2 .0 0
2 .5
x /B
1 .5
0 .5
0 .5
1 .5
2 .5
3 .5
0
y /B
0 .5 0
y/B
0 .7 5
y /B
y/B
1 .0 0
x/B
x /B
x/B
1 .2 5
2 .0 0
1 .2 5
1 .0 0
0 .7 5
x/B
0 .5 0
0 .2 5
0 .0 0
0 .2 5
0 .5 0
0 .7 5
1 .0 0
1 .2 5
x /B
(Usporedi slike i obrati panju na mjerilo!)
5
3 .5
2 .5
1 .5
x/B
0 .5
0 .5
1 .5
5
3 .5
2 .5
x /B
43
Slijeganje
plitkih
temelja
16
Teorija linearnog elastinog poluprostora:
Raspodjela normaliziranih vertikalnih naprezanja yy / i rr / (lijevo) i
normaliziranih invarijanti naprezanja (yy + 2rr )/(3) i (yy rr )/ (desno)
u linearno elastinom poluprostoru s Poissonovim brojem = 0.5 du vertikale
ispod sredita kruga polumjera opteredenog jednoliko podijeljenim
opteredenjem
normalizirano naprezanje
0.0
0.5
normalizirane invarijante
1.0
1.5
0.0
0.5
2a
1.0
p
r
y
normalzirana dubina (y/a)
A
y
Normalizirana
naprezanja ( = 0.5 )
yy ()
3
Normalizirane
yy ()
4
rr ()
rr ()
invarijante ( = 0.5 )
yyrrp
yyrrp
44

Teorija linearnog elastinog poluprostora:
Raspodjela normaliziranih vertikalnih pomaka y /() (lijevo) i normaliziranih
vertikalnih deformacija yy / (desno) u linearno elastinom poluprostoru du
vertikale ispod sredita kruga polumjera opteredenog jednoliko podijeljenim
opteredenjem
normalizirana vertikalna deformacija, E yy/p
normalizirani vertikalni pomak, E sy/(p a)

0
0.5
1.5
0.5
2a
p
r
normalzirana dubina (y/a)
y
1
A
y
(1 2 )
45

Uslojeno tlo s poznatim Youngovim modulima i Poissonovim brojevima
Vertikalni pomak toke u linearno elastinom
i homogenom poluprostoru:
=
1 , 1
1 2 ,
=
=1

, ,

Priblini izraz za uslojeni linearno-elastini

poluprostor:
=0 =
(1 )
=1
je doprinos slijeganju -tog sloja.
= , =
g
, ,

, ,

46
Slijeganje na Gibbsonovom poluprostoru

Gibbson (1967) je naao analitiko rjeenje za slijeganje nehomogenog
linearno elastinog sloja, u kojemu modul elastinosti raste proporcionalno
dubini, u = , i u kojem je Poissonov broj u = 0.5, opteredenog jednolikim
vertikalnim povrinskim opteredenjem na temeljnoj povrini proizvoljnog
oblika:
0 =
3
2
bilo gdje unutar optereene plohe

bilo gdje izvan optereene plohe
neovisno o debljini sloja (jedinica parametra je sila/(duina)3; vidi detaljnije u

Gibbson, 1974). Zanimljivo je da su naprezanja u takvom nehomogenom
poluprostoru jednaka onom u homogenom. Takvo nehomogeno tlo
karakteristino je za sloj normalno konsolidiranog tla u kojem je vertikalno
efektivno naprezanje v = b (b je ronjena jedinina teina tla), a
nedrenirani modul u je proporcionalan s vertikalnim efektivnim
naprezanjem.
Ako se opteredene zamijeni s krutim temeljom, kod kojeg postoji trenje
izmeu tla i temelja, slijeganje de se zbog trenja smanjiti.
47

Kruni apsolutno kruti
temelj (Borowicka 1939)
Raspodjela naprezanja ispod krutog temelja
P
b
Kontaktno normalno
naprezanje
x
1.5
Slijeganje
povrine
p/p sr
p/psr
0.5
Elastini poluprostor
psr = P/(2b)
0
-1
-0.5
0.5
x/ b
Mekani temelj
Kruti temelj
2
=
sr
48
Postupak Maynea i Poulosa (Mayne i Poulos 1999) za slijeganje krutog i ukopanog

temelja
Plitki temelj proizvoljnog oblika kontaktne povrine , optereden centrinom vertikalnom silom ,
debljine , na dubini temeljenja , zamjenjuje se ekvivalentnim krunim temeljem polumjera
=
Slijeganje takvog krunog temelja dobije se kao

= (y=0) F E
gdje je (y=0) slijeganje u sreditu kruno g opteredenja polumjera intenziteta = / na
elastinom uslojenom poluprostoru kome je gornja granica na dubini temeljenja, a korekcije zbog
krutosti temelja F i njegove ukopanosti E su
F =
1
4.6+10
E = 1
3.5
, F = betona
F
tla
3
,
(tla = tla ( = )),
1
2
+1.6
exp(1.220.4)
49

Komentari
Dodatno vertikalno naprezanje u poluprostoru pada s dubinom ispod
opteredenja na povrini tog poluprostora.
Dodatno vertikalno naprezanje na dubini oko 1.5 od jednoliko podijeljenog
opteredenja na kvadratnoj plohi irine priblino je jednako takvom
naprezanju ispod koncentrirane rezultante takvog opteredenja ( = 2 ). Za
jednoliko opteredenje na traci irine , ta dubina je znatno veda i iznosi oko
3.
Najvede vertikalne deformacije ispod krunog jednolikog opteredenja
promjera nalaze se na dubini oko 0 /2 ovisno o Poissonovm broju.
Slijeganje toke na povrini linearno elastinog poluprostora ispod krunog
jednolikog opteredenja priblino je jednako skradenju isto opteredenog tapa
kojemu su promjer i duina jednaki promjeru kruno opteredene plohe.
50

Odreivanje edometarskog modula
v
v
pri emu je
v =
1+
0
(log(
v0+v))0 ,
1+0
v0
i 0 su vertikalno efektivno naprezanje
odnosno koeficijent pora u tlu na dubini na
promatranoj vertikali prije izgradnje temelja
(v0
se ponekad naziva poetnim ili geolokim
naprezanjem).
log(v0
+v )
oed =
log v0
edometarske krivulje = log v . Za zadanu

takvu krivulju je
Koeficijent pora,
Edometarski modul oed odreuje se iz
log v
51
v0
, a nagib edometarske krivulje
= log = ln 10 v ,
v
v
izraz za edometarski modul moe se
zamijeniti izrazom (uz
Koeficijent pora,
U sluaju da je v mali u odnosu na

1
ln 10 2.3 1/0.434) za tangentni
oed oed,t =
0.434 1+0
v0 .
log v0
edometarski modul
log v
52

Za prekonsolidirano stanje tla, u kojem su
vertikalna efektivna naprezanja manja od
naprezanja prekonsolidacije p (v0

< p i
indeks rekompresije r , a za normalno

konsolidirano stanje, gdje su efektivna
naprezanja u tlu jednaka naprezanju
Koeficijent pora,
v0
+ v p ), za nagib u sluaju
opteredenja ili rasteredenja treba staviti
r
1
opteredenja uvrstiti indeks kompresije c ,

a u sluaju rasteredenja indeks
rekompresije r .
log p
prekonsolidacije, za treba u sluaju

log v
53

Na krutost tla utjee poetno stanje naprezanja u tlu (stanje naprezanja
prije izgradnje temelja)
v () = 1
=1 + ( ) za +1 , je jedinina teina,
a debljina -tog sloja; a je dubina gornje plohe -tog sloja.
v = v () , = 0 v
O
x
sloj 1
h = 0xxv K
=0 zz0 (v )
Naprezanja u
K0
vodoravno
1
uslojenom
tlu
vzz
E1, 1,
1
1
2
1
sloj 2
E2 , 2 ,
2
3
sloj 3
E 3,
z
3,
z
54

Komentari
Obzirom da se edometarska krivulja odnosi na tla u kojem je konsolidacija
zavrena, slijeganja koja se dobiju edometarskim postupkom predstavljaju
konana slijeganja temelja nakon zavrene konsolidacije tla (slijeganja
odgovaraju dreniranim uvjetima u tlu). Za sitnozrno tlo, gdje je konsolidacija

dugotrajna, ovim se postupkom ne mogu odrediti slijeganja u nedreniranim
uvjetima koja se odvijaju istovremeno s nanoenjem opteredenja temelja.
Edometarski postupak nije prikladan za proraun slijeganja na krupnozrnom
tlu jer za takva tla nije praktino (a obino niti mogude) ispitati neporemedene
uzorke tla u edometru.
Zanemarenje bonih deformacija u tlu priblino odgovara sluajevima plitkih
tanjih slojeva tla ija dubina je mala u odnosu na irinu jednoliko rasprostrtog
opteredenja na povrini.
55

Slijeganja u vodom zasidenom linearno elastinom tlu
Na primjeru vodom zasidenog linearno elastinog tla razmotrit de se sluajevi
trenutanih slijeganja pri nedreniranim uvjetima u tlu, konanih slijeganja u
dreniranim uvjetima, dio slijeganja koji se ostvaruje konsolidacijom u tlu te
problem zanemarenja bonih deformacija u edometarskom postupku
prorauna slijeganja.
Slijeganje neke toke na povrini linearno elastinog poluprostora ispod
proizvoljne toke unutar vertikalno opteredenog temelja moe se opisati
opdim izrazom
= (1 2 )
gdje je koeficijent koji visi o obliku tlocrtne povrine i krutosti temelja, je
prosjeno kontaktno naprezanje izmeu temelja i tla (za kruti temelj = /,
je sila vertikalno opteredenje, je povrina temeljne plohe), je irina
temelja, a i su Youngov modul elastinosti i Poissonov broj elastinog
poluprostora.
56

Veliine koeficijenta za neke tipine sluajeve prikazuje slijedede tablica
(Winterkorn, Fang 1991)
Oblik
Temelja
sredite
vrh
prosjek
Kruti
temelj
0.64
0.85
0.79
1.12
0.56
0.95
0.99
l/b = 2
1.52
0.76
1.30
l/b = 3
1.78
0.88
1.52
l/b = 5
2.10
1.05
1.83
l/b = 10
2.53
1.26
2.25
l/b = 100
4.00
2.00
3.70
kruni
kvadratni
Mekani temelj
pravokutni
57

Trenutano i konano slijeganje
Ako u dreniranim uvjetima linearno
elastini poluprostor ima parametre
i , a u nedreniranim uvjetima
parametre u i u = 0.5, tada de
zbog jednakosti modula posmika u
dreniranim i nedreniranim uvjetima
u
( =
=
) vrijediti
u
2 1+
3
2 1+
tada de odnos trenutnog i konanog

slijeganja biti (nakon uvrtavanja u
izraz za slijeganje)
0
1
=
0 +1
2(1 )
Za mogudi raspon 0 < < 0.3 slijedi
0
0.5 < +
< 0.7
0
u =
. Ako se sa 0 oznai
trenutno slijeganje u nedreniranim
uvjetima, a sa 0 + 1 konano
slijeganje u dreniranim uvjetima (1
se tada naziva konsolidacijskim
slijeganjem koje prikazuje dodatno
slijeganje koje de se ostvariti tijekom
dugotrajnog procesa konsolidacije),
Mogudi
58

U realnom mekom sitnozrnom tlu odnos trenutnog i konanog slijeganja moe
biti i neto manji od 0.5 zbog vedeg dodatnog tlaka vode izazvanog smicanjem.
Utjecaj zanemarivanja bonih deformacija u edometarskom postupku

prorauna slijeganja
Edometarski i Youngov modul povezani su izrazom oed =
1
(12 )(1+ )
Zanemarivanje bonih deformacija isto je kao zamjena oed i 0

Uvrtavanjem u izraz za slijeganje slijedi za odnos konanog slijeganja po
edometarskom u odnosu na toni proraun
0 +1
oed = 12
0 +1
1 2
to za = 0 daje 1 (nema pogreke u edometarskom postupku), a za

= 0.3 daje 0.82 (edometarski postupak podcjenjuje konano slijeganje za
oko 20 %). To znai da za oekivani raspon Poissonovih brojeva za tlo kao i
opdenito oekivanu tonost procjene slijeganja u geotehnikom inenjerstvu,
pogreka koja se unosi edometarskim postupkom nije znaajna.
59

Procjena trajanja konsolidacije tla
Konsolidacija vodom zasidenog tla u slojevima ispod plitkog temelja sloeni je

trodimenzionalni problem kojeg je mogude tonije procijeniti samo sloenim
numerikim postupcima (konani elementi). U jednostavnijem sluaju, ako meu
slojevima tla jedan koji je mekan i slabo propustan, a ima znatan utjecaj na konano
slijeganje temelja, moe se priblino primijeniti jedno-dimenzionalna (Terzaghieva)
teorija konsolidacije. Ako se u tom sluaju s 1 oznai doprinos konanog
konsolidacijskog slijeganja tog sloja (izraunato kao
1 = 0 + 1 0
na jedan od ranije opisanih naina), a s (v ) prosjeni stupanj konsolidacije
(0 1; v je vremenski faktor dan izrazom v = v 2 ), v je koeficijent
konsolidacije v = oed /w , je vrijeme, je koeficijent vodopropusnosti, oed
je edometarski modul, w je specifina teina vode, a je vertikalni put dreniranja
vode debljina sloja za obostrano, a pola debljine za jednostrano dreniranje), tada
vrijedi
1 = 1 ()
v 2
v
Za neki prosjeni stupanj konsolidacije , slijedi za vrijeme =

, pri emu je
2
priblino je v = za 0 0.6 ili v = 0.988 log 1 0.085 za
4
0.6 1.
60

Procjena naginjanja krutih temelja
Rotacija krutih temelja moe se grubo procijeniti temeljem rjeenja za teorije
elastinosti za krutost temja na elastinom poluprostoru.
Vertikalna krutost:
v = =
=
, ; je vertikalna centrina sila (opteredenje temelja), slijeganje
1
1 2
od vertikalne sile;
Rotacijska krutost:
3
r =
=
=
; je moment (opteredenje temelja), tan je naginjanje
tan
3 1
6 1 2
od momenta;
Ekscentrina silu s ekscentricitetom u odnosu na teite temeljne plohe izaziva
moment = . Iz ovih izraza tada slijedi za naginjanje temelja:
6
tan = 2
61
Interakcija konstrukcija-temelj-tlo 1
Elastini poluprostor
Winklerov model
k kN / m
Elastini
poluprostor
i Winklerov
model
Winklerov
model
: jednoliko
optereenje
(kN/m2);
: Winklerov
koeficijent
(krutost opruge
= /),
(kN/m3);
: slijeganje (m)
= /
model
E kN / m 2 ,
wsz
z
pA
wsz
P
x
pA
wsz
Slijeganje pod
jednolikim
opteredenjem
wsz
Slijeganje pod
krutim
temeljem
P /A
p
p(x , y )
Raspodjela
kontaktnih
naprezanja
pod krutim
temeljem
62
Interakcija konstrukcija-temelj-tlo 2
Iteracijski postupak:
1. Izradi model konstrukcije s temeljima na Winklerovoj podlozi s konstantnim
Winklerovim koeficijentom ( = srdnje /srednje ; srdnje je prosjeni kontaktni
pritisak na tlo od konstrukcije i temelja, srednje je prosjeno slijeganje zgrade);
2. Metodama graevne statike odredi raspodjelu kontaktnih pritisaka (, ) ispod
temelja;
3. Metodama mehanike tla odredi raspodjelu slijeganje tla (, ) od opteredenja (, );
4. Izraunaj nehomogenu raspodjelu Winklerovih koeficijenata , = (, )/(, );
5. Izradi model konstrukcije s temeljima na Winklerovoj podlozi s nehomogenim
koeficijentom (, );
6. Idi na korak (2) i iteriraj dok Winklerovi koeficijenti (, ) u dvije susjedne iteracije ne
budu priblino jednaki.
Iteracijski postupak je grafiki prikazan na slijededoj slici. Za praksu je esto dovoljno da se
provede i prva iteracija s nehomogenim Winklerovim koeficijentima (, ).
63
Interakcija
konstrukcijatemelj-tlo 3
Iteracijski
postupak
prorauna
interakcije
konstrukcijatemelj-tlo
koritenjem
nehomogenog
Winklerovog
modela
POETAK:
iteracijski
postupak
ki
konstrukcija
na winklerovoj
podlozi
=
ki (x , y )
E,
qi (x , y )) ki (x , y )
(,
konstrukcija
na elastinoj
podlozi
1
ki (x , y )
E,
wi (x , y ))
(,
E,
ki (x ,,
y)
ki (x , y )
KRAJ:
DA
ki (x , y ) ?
,
,
qi (x , y )
=
wi (x , y)
NE
64
Parametri tla za plitke temelje 1

Odreivanje geotehnikog profila i karakteristinih vrijednosti parametara
tla najvaniji je korak za uspjeno projektiranje temelja.
U nastavku se daju neke osnovne smjernice za odreivanje krutosti tla iz
edometarskog pokusa (za sitnozrna tla), iz geofizikih mjerenja brzina
elastinih posminih valova za srednje kruta do kruta tla, iz standardnog
penetracijskog pokusa (SPT) za srednje kruta do kruta sitnozrna tla i za sva
krupnozrna tla, te z statikog penetracijskog pokusa (CPT i CPTu) za
sitnozrna tla.
U popisu referenci se nalaze radovi koji detaljnije prikazuju ove postupke.
65

Edometarski pokus i korekcija
edometarske krivulje za sitnozrna tla
Da bi proraun slijeganja dao kolikotoliko pouzdanu prognozu, od
prvenstvenog je znaaja to je bolje
mogude procijeniti raspored i krutost
slojeva u tlu. Za sitnozrna tla mogude je
koristiti rezultate edometarskih pokusa
na neporemedenim uzorcima tla. Zbog
mogudeg poremedenja uzoraka tla pri
ugradnji u edometar, Schmertmann
(1953) je predloio njihov ispravak kako
prikazuje susjedna slika.
66

Iz brzina elastinih posminih valova (s ) u tlu iz geofizikih mjerenja
cross-hole, down-hole, refrakcija, SASW (Mayne 2005);
Redukcija modula zbog nelinearnog odnosa naprezanja i deformacija
=1
0.3
( je srednje kontaktno normalno naprezanje izmeu temelja i tla, a f je
f
nosivost tla; 0 = 20 (1 + ), 0 = s2 ; (za = f ,
= 0 odnosno = 0)
- nedrenirani uvjeti: = u , = u = 0.5 , 0 = 30 (f nosivost tla u nedreniranim

uvjetima)
- drenirani uvjeti: = , = 0.25 , 0 2.50 (f nosivost tla u dreniranim uvjetima)
Redukciju modula treba provesti samo u slojevima koji doseu do dubina u kojima se odigrava
slom ili priblino do 1.5 irine temelja.
67

Iz standardnog penetracijskog pokusa (SPT) za kruta sitnozrna tla (Clayton
1995, Schneid 2009)
u 0.9 (MPa) za 0.1 0.4 ; u = 0.5
f
2
procjenom iz u ( u (1 + ), 0.1 0.3)
3
u 4.5 10 60 (kN/m2); (u = 0)
Iz standardnog penetracijskog pokusa (SPT) za krupnozrna tla (Clayton
1995, Schneid 2009)
(za 0.1 0.3)
f
60 (MPa) (normalno konsolidirani pijesci)
260 (MPa) (prekonsolidirani pijesci)
0.1
p
= 200 + 15.4 1 60 (Hatanaka & Uchida 1996); ( = 0)
68

Iz statikog penetracijskog pokusa (CPT i CPTu), Schneid (2009), Lunne,
Robertson, Powell (1967)
sitnozrna tla:
t
v0 ; = + 1 je korigirani otpor iljka, je mjereni
u =
c
2
c
t
kt
otpor iljka (kN/m2), (< 1) je odnos povrine ramena i tlocrta iljka i
dobije se kalibracijom sonde, a 2 tlak podzemne vode mjeren iza ramena
iljka; kt se dobije kalibracijom s laboratorijskim pokusima (troosnim ili
smicanjem) na neporemedenim uzorcima ili se procjenjuje u rasponu
12 kt 15.
Pritisak prekonsolidacije p = 0.305 t v0
oed = 8.25(t v0 ) , vrlo gruba korelacija
69
krupnozrna tla
c
a
p
= 17.60 + 110 log
v0
a
ravninsko stanje deformacija;
0.5
; = 1 za troosnu kompresiju, = 1.2 za
za normalno konsolidirane pijeske:

oed = 4c
za c < 10 Mpa
oed = 2c + 20 Mpa
za 10 MPa < c < 50 MPa
oed = 120 Mpa
za c > 50 MPa
za prekonsolidirane pijeske:
oed = 5c
za c < 50 MPa
oed = 250 MPa
za c > 50 MPa
70
Reference
Borowicka, H. (1939), Druckverteilung unter elastischen Platten. Ingenieur Archiv, 10 (2), 113-125.
Boussinesq, J. (1885). Application des potentiels a l'tude de l'quilibr et du mouvement des solides lastiques.
Gauthier-Villars, Paris.
Clayton, C.R.I. (1995). The szandard penetration test (SPT): Methods and use. Report 143, CIRIA, London.
Gbbson, R. E. (1974). The analytical method in soil mechanics. Goechnique 24, No. 2, 115-140.
Lunne, T., Robertson, P.K., Powell, J.J.M. (1997). Cone pentration testing in geotechnical practice.Blackie Academic &
Professional, London.
Mayne, P. W., Poulos, H. G. (1999). Approximate dispalcement influence factors for elasic shallow foundations. Journ.
Geotechnical and Geoenvironmental Engineering, ASCE, Vol. 125, No. 6, 453-460.
Mayne, P.W. 2005. Integrated ground behavior: In-situ and lab tests. In Proceedings of the International Symposium on
Deformation Characteristics of Geomaterials, Lyon, France, 2224 September 2005. Taylor & Francis Group, London.
Vol. 2, pp. 155177.
Milovid, M. D. (1974). Analiza napona i deformacija u mehanici tla. Institut za graevinarstvo SAP Vojvodine, Subotica.
Poulos, H. G., and Davis, E. (1974). Elastic solutions for soil and rock mechanics. Wiley, New York.
Schneid, F. (2009). In situ testing in geomechanics the main tests. Taylor & Francis, Oxon, UK.
Robertson, P.K. (2009). Interpretation of cone penetration test a unified approach. Canadian Geotechnical Journal 46,
1337-1355.
Sabatini, P.J., Bachus, R.C.., Mayne, P.W., Schneider, J.A., Zettler; T.E. (2002). Geotechnical Engineering Circular No. 5
Evalution of Soil and Rock Properties. Report No. FHWA-IF-02-034. Federal Highway Adminstration, Washington DC,
Schmertmann, J. H. (1953). Estimating the true consolidation behaviour of clay from laboratory test results. Trans.
ASCE, 79, Separate No. 311.
Simons, N., Menzies, B. (2001). A short course in foundation Engineeing. Thomas Telford, London.
Smoltczyk, U. (2003). Geotechnical Engineering Handbook, Vol. 3., Ernst&Sohn, Berlin
Winterkorn, F., Fang, H.-Y. (1991). Foundation Engineering Handbook, 2nd Ed. Wan Nostrand Reinhod, New York.
71

Temeljenje - Plitko PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Temeljenje - Plitko PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Plitki temelji

Postupak projektiranja plitkih temelja

Temeljenje - Plitki temelji (ASN 2012)

Proraunske situacije plitkih temelja

Kod plitkih temelja treba u pravilu provjeriti dosezanja odgovarajudih graninih

Proraunske situacije za granina stanja uporabivosti

Djelovanja na plitke temelje 1

Trajna, promjenjiva i izvanredna opteredenja

Djelovanja na plitke temelje 2

Rizik od prekoraenja opteredenja i parcijalni koeficijenti opteredenja u PP3

Temeljenje - Plitki temelji (ASN 2012)

Djelovanja na plitke temelje 3

Temeljenje - Plitki temelji (ASN 2012)

Projektiranje propisanim mjerama

Dubina temeljenja (m)

Razne druge propisane mjere (preporuene)

Temeljenje - Plitki temelji (ASN 2012)

Granina stanja uporabivosti 1

Temeljenje - Plitki temelji (ASN 2012)

Granina stanja uporabivosti 2

izazvat de najvjerojatnije granino

stanje nosivosti u gornjoj konstrukciji

vrijedi za obine konstrukcije na temeljima

Temeljenje - Plitki temelji (ASN 2012)

Granina stanja uporabivosti 3

1. Zgrade i konstrukcije malo osjetljive

3. Viekatne okvirne graevine

4. Viekatne gra. s nosivim zid.

Temeljenje - Plitki temelji (ASN 2012)

Granina stanja uporabivosti 4

Horizontalni pomak (m)

Stupovi hale bez kranske staze

Viekatne zgrade za svaki kat

Temeljenje - Plitki temelji (ASN 2012)

Nosivost plitkih temelja 1

Oblik sloma u tlu

Slijeganje u ovisnosti o prosjenom

Nosivost plitkih temelja 2

f nosivost tla (prosjeno trakasto optereenje koje izaziva slom u tlu

Nosivost plitkih temelja 3

v vertikalna sila otpora tla

(1 tan )2 ; izraeno u radijanima

kad H djeluje u smjeru b

Temeljenje - Plitki temelji (ASN 2012)

Nosivost plitkih temelja 5

Temeljenje - Plitki temelji (ASN 2012)

Dodatni izrazi za nosivost izvan Eurokoda 7

U gornjem izrazu novi je faktor dubine c (u odnosu na

Nosivost plitkih temelja 7

Nosivost plitkih temelja 8

Temeljenje - Plitki temelji (ASN 2012)

Nosivost plitkih temelja 9

Nosivost plitkih temelja 10

Nosivost plitkih temelja 11

Stijene Eruptivne i gnajs, dobre

10 000 Ispod razine

Tvrdi ejl, prahovac

Meki ajl i prahovac

Tvrda kreda i meki vapnenanac

600 irina temelja ne

150 - 300 Tla podlona

Meke gline i prahovi

Temeljenje - Plitki temelji (ASN 2012)